REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SINJU
Broj: P-4860/2024
Petrovac 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GFK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa]. 40, zastupana po punomoćniku Antoniji Erdelez, odvjetnica u Sinju, protiv tuženika: 1/ GF (upisana i kao GF)– odsutna i nepoznata boravišta, 2/ ŽFK (upisan i kao ŽF) – odsutan i nepoznata boravišta, 3/ SF - odsutna i nepoznata boravišta, 4/ SFK - odsutna i nepoznata boravišta, 5/ KFK (upisan i kao KF pok. ŽF) - odsutan i nepoznata boravišta, 6/ RF (upisana i kao RF) – odsutna i nepoznata boravišta, 7/ RFK - odsutna i nepoznata boravišta, 8/ ZFK - odsutan i nepoznata boravišta, 9/ ZF – odsutna i nepoznata boravišta, 10/ OF G - odsutna i nepoznata boravišta, 11/ DELIJA Ž PK. S - odsutan i nepoznata boravišta, 12/ DELIJA TIHI PK. BF - odsutan i nepoznata boravišta, 13/ ZFK ČF. BF - odsutan i nepoznata boravišta, 14/ BF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 15/ ĆF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 16/ ĐF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 17/ EF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 18/ AF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], 19/ AF [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa]/ AF [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, dana, 19. siječnja 2026. godine,
r i j e š i o j e :
Tužba se odbacuje i ukidaju sve provedene radnje u postupku.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.
2. Tužiteljica u tužbi navodi da je tužiteljica samostalno i putem svojih prednika u mirnom i nesmetanom posjedu novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1062/12 k. o. [katastarska općina], površine 39 m2, nastale od dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1062/1 k. o. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na Skici izmjere izrađenoj od strane društva Izmjera Sablić d.o.o. po odgovornoj osobi za obavljanje stručnih geodetskih poslova JF, mag. ing. geod. et geoinf., od prosinca 2024. godine, da su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju su kao suvlasnici nekretnine označene kao zk.č.br. 1062/1 k. o. [katastarska općina], upisani tuženici te tužiteljica, da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla Ugovorom o darovanju nekretnina sklopljenog u Osijeku dana 15.09.2023. godine, ovjerenog kod javnog bilježnika Lidije Perić pod posl.br. OV- 5681/2023 od 15.09.2023. godine i kod javnog bilježnika Marijane Buljan pod posl.br. OV-1193/2023 od 20.09.2023. godine, da je predmetnim ugovorom stric tužiteljice HF tužiteljici darovao obiteljsku kuću koja se nalazi na nekretnini koja je predmet ovog postupka, da se tužiteljica zajedno sa svojim prednicima nalazi u mirnom i neprekidnom posjedu predmetne nekretnine više od 60 godina, koristi je sukladno gospodarskoj namjeni, te je pravo vlasništva u pogledu iste stekla po osnovu dosjelosti.
3. Tužbeni zahtjev glasi: „Utvrđuje se da je tužiteljica GFK vlasnica, za cijelo, novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1062/12 k. o. [katastarska općina], površine 39 m2, nastale od dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1062/1 k. o. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na Skici izmjere izrađenoj od strane društva Izmjera Sablić d.o.o. po geod. et geoinf., od prosinca 2024. godine, koja skica izmjere čini sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude u zemljišnim knjigama nadležnog Suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini za cijelo, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva za cijelo s imena tuženika odnosno njihovih pravnih prednika, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“
3. Provjerom kroz JRO MUP RH, prema podacima koje je dostavio tužitelji u tužbi i uz tužbu za tuženike, te na prijedlog tužitelja u tužbi, je utvrđeno da je tuženik ŽF, ZFK, upisan i kao ŽF, rođen u [adresa], te živio u [adresa] do 1977. godine umro dana, 16. 12. 1977. godine, dakle, prije podnošenja tužbe u ovom predmetu koja je podnesena dana, 30. prosinca 2024. godine.
4. Odredbom čl. 83. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977., 36/1977., 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990.,27/1990., 35/1991., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023 – u nastavku: ZPP) je propisano: "Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku."
5. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/21) održanoj dana, 05. srpnja 2021. godine (Su-IV-16/2021-14) zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“
6. U tužbi tužiteljica zahtijeva da je se utvrdi vlasnikom realnog dijela novoformiranih nekretnina, a tuženik koji je umro prije podnošenja tužbe je upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, što proizlazi iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz tužbu, navoda iz tužbe, te provjere kroz zemljišne knjige.
7. Naime, tuženik pod 2. ŽF pok. K je upisan kao suvlasnik na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to za suvlasnički dio 14/476 i 2/476, od kojeg realnog dijela nekretnine je nastala novoformirane nekretnine č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površđine 39 m2, kako je prikazana na skici izmejre izrađenoj od strane društva Izmjera Sablić d. o. o. od prosinca 2024. godine, a koja skica izmjere bi i činila sastavni dio presude i koja je priložena uz tužbu.
8. Suparničarstvo je u pravilu fakultativna procesno pravna kategorija. No, u konkretnom slučaju riječ je o posebnom tipu suparničarstva tzv. nužnom, kod kojeg tužiteljica mora tužbom obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici određenog materijalno pravnog odnosa. Za istaknuti je kako se nužno suparničarstvo u ZPP-u izričito ne spominje, ali je poznato u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva jest ta što kod nužnog svi sudionici određenog materijalnopravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom. U suprotnom bi postojala procesnopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenje parnice. Konkretno, ako tužitelj ne bi obuhvatio tužbom sve one koji tek zajedno čine jednu pasivnu stranku, tužbu bi u konačnici trebalo odbaciti. Inače, nužni suparničari u procesnom smislu imaju položaj jedinstvenih suparničara, te se smatraju kao jedna parnična stranka. U takvom obliku suparničarstva presuda mora obuhvatiti sve suparničare na jednak način, jer se odlučuje o pravima i obvezama koje su međusobno povezane i nedjeljive. Smrt pojedinog suparničara prije podnošenja tužbe predstavlja procesni nedostatak koji se ne može otkloniti samo djelomičnim odbacivanjem tužbe, već utječe na valjanost postupka u cijelosti.
9. S obzirom da je sud utvrdio da se suvlasnici upisani u zemljišne knjige smatraju jedinstvenim i nužnim suparničarima, budući da imaju zajednički pravni interes u predmetu koji se odnosi na sporne nekretnine, odluka suda mora se odnositi na sve suvlasnike, jer bi presuda donesena samo prema nekima od njih mogla utjecati na prava ostalih, čime bi bila povrijeđena načela pravne sigurnosti i jedinstvenosti presude.
10. U tom kontekstu, ovaj sud posebno ističe da je nužno poštovati pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06.,13/17. i 6/24.) koje uključuje pravo stranaka na zakonit i pravičan postupak pred neovisnim i nepristranim sudom. Odluka koja bi se odnosila samo na dio nužnih suparničara, dok bi ostali bili isključeni zbog procesnih nedostataka, dovela bi do pravne nesigurnosti, neujednačenih pravnih učinaka i potencijalne povrede prava na pristup sudu i jednakost oružja. Načelo pravne sigurnosti, kao temelj vladavine prava, zahtijeva da sudske odluke budu jasne, predvidive i da ne dovode do pravne neizvjesnosti za stranke u postupku. U slučaju jedinstvenog suparničarstva, to znači da se postupak mora voditi protiv svih nužnih suparničara istovremeno, kako bi se osigurala jedinstvena i učinkovita pravna zaštita.
11. S obzirom da je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine u odnosu na tuženike kao idealne suvlasnike, zaključak ovog suda o tome da su ovdje svi tuženi u položaju jedinstvenih i nužnih suparničara je u skladu sa pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 15. lipnja 2018. (Su-IV-148/2018) i iz kojeg slijedi da se odluka o vlasništvu realnog dijela nekretnine odnosi na sve suvlasnike te nekretnine kao jedinstvene i nužne suparničare.
12. Dakle, s obzirom da tužiteljica u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na točno određenom realnom dijelu predmetnih nekretnina, tada su svi suvlasnici predmetne nekretnine nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom.
13. Kako je navedeni tuženik umro prije podnošenja tužbe, a tužba se u ovom slučaju ne može odbaciti samo u odnosu na ovog tuženike zbog njegovog položaja jedinstvenog suparničara odlučeno je kao u izreci (takav stav su zauzeli: Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-1343/2023-2 od 18. travnja 2024., Županijski sud u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-403/2023-2 od 25. travnja 2023. i Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-2072/2024-4 od 19. srpnja 2024.).
14. Takva je i ustaljena sudska praksa primjerice izražena u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Revd-2344/2025-2 od , 23. srpnja 2025 koja glasi: " 4. Prema ocjeni vijeća riječ je o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijano rješenje ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetom pravnom shvaćanju koje je izraženo na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2021. broj Su-IV-16/2021-14, a koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku)“, te nije riječ ni o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu."
U Sinju, 19. siječnja 2026. godine
S U D A C :
Željko Gusić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. pun. tužitelja.
