Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Stalna služba u Novskoj
Staroselska 1, Novska
Poslovni broj: Pp-657/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini, Stalna služba u Novskoj, nadležan temeljem članka 94. Prekršajnog zakona("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), po sutkinji Ines Burić, uz sudjelovanje zapisničarke Mirele Sogonić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog MŠ, zbog prekršaja iz članka 35. stavak 2. točka 4., kažnjivo po članku 149. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 49. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 19/22. i 59/23.), nakon ispitivanja optužnog akta Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u Sisku klasa: 336-02/23-01/3283, urbroj: 443-02-05-19-23-5 od 17. travnja 2023., temeljem članka 161. stavak 6., u vezi s člankom 196. točka 1. Prekršajnog zakona, dana 19. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
okrivljenik MŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin M, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, vlasnik ugostiteljskog obrta [obrt], [adresa], MBO [matični broj osiguranika],
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
I. što je dana 10. ožujka 2023. u 9,30 sati inspekcijskim nadzorom obavljenim u ugostiteljskom objektu vrste restoran brze hrane TIRCA u Sisku, koji posluje u sastavu [obrt], ugostiteljskog obrta vlasnika MŠ, sa sjedištem u [adresa], tržišni inspektor II. vrste Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Sisku, utvrdio da bi u razdoblju od 02. siječnja 2023. do 10. ožujka 2023. prilikom pružanja ugostiteljskih usluga koristio nepoštenu, odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama članka 33., 34., 35. i 38. Zakona o zaštiti potrošača na način da bi za proizvode i ugostiteljske usluge koje pruža neopravdano povećao cijene na način da je: u 2022. ugostitelj poslovao zadnji radni dan na dan 31. prosinca 2022., a započeo s radom 2. siječnja 2023., a uvidom u dnevni zbroj blagajne na dan 31. prosinca 2022. te uvidom u dnevni zbroj blagajne za dane 2. do 6. siječnja 2023. i na dan 10. ožujka 2023. utvrđeno je slijedeće: cijene proizvoda su na dan 15. siječnja 2023. i 10. ožujka 2023. identične, a uvidom u izliste blagajne na dan 4. siječnja 2023. utvrđena su poskupljenja proizvoda i usluga u odnosu na dan 31. prosinca 2022. kako slijedi: gablec lignje pohane poskupio sa 40,00 kuna/5,31 eura na dan 31. prosinca 2022. na 5,50 eura/41,44 kuna, što je poskupljenje od 1,44 kune/0,38 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 3,58 %, pizza Margarita je poskupila sa 32,00 kuna/4,25 eura na dan 31. prosinca 2022. na 4,50 eura/33,91 kuna, što je poskupljenje od 1,91 kune/0,25 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 5,88 %, zagrebački odrezak u lepinji je poskupio sa 32,00 kuna/4,25 eura na dan 31. prosinca 2022. na 4,50 eura/33,91 kuna, što je poskupljenje od 1,91 kune/0,25 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 5,88 %, ćevapi u lepinji su poskupili sa 40,00 kuna/5,31 eura na dan 31. prosinca 2022. na 5,50 eura/41,44 kuna, što je poskupljenje od 1,44 kune/0,19 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 3,58 %, lignje pohane/pržene poskupile su sa 52,00 kuna/6,90 eura na dan 31. prosinca 2022. na 8,00 eura/60,28 kuna, što je poskupljenje od 8,29 kune/1,10 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 15,94 %, pomfrit poskupio sa 10,00 kuna/1,33 eura na dan 31. prosinca 2022. na 1,40 eura/10,54 kuna, što je poskupljenje od 0,54 kune/0,07 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 5,26 %, mineralna voda poskupila sa 25,00 kuna/3,32 eura na dan 31. prosinca 2022. na 3,46 eura/26,07 kuna, što je poskupljenje od 1,07 kune/0,14 eura, a postotak povećanja cijene navedene usluge iznosi 4,22 %, odnosno da bi trgovac povećao cijene 4. siječnja 2023. kako je gore navedeno i time neopravdano povećao cijene proizvoda i ugostiteljskih usluga nakon 31. prosinca 2022., pri čemu je potrošače doveo u nepovoljniji financijski položaj koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. kao službene valute, te okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, dakle koristio se praksom koja je nepoštena u smislu članka 35. stavak 2. točka 4. Zakona o zaštiti potrošača,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 35. stavak 2. točka 4., kažnjivo po članku 149. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 49. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 19/22. i 59/23.)
II. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostava u [adresa] klasa: 336-02/23-01/3283, urbroj: 443-02-05-19-23-5 od 17. travnja 2023. pokrenut je prekršajni postupak protiv okrivljenog MŠ zbog prekršaja iz članka 35. stavak 2. točka 4., kažnjivo po članku 149. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 49. Zakona o zaštiti potrošača.
2. Predmet je zaprimljen na Općinski sud u Sisku dana 19. travnja 2023., a rješenjem Ureda predsjednice Županijskog suda u Sisku broj 32 Su-316/2025-2 od 2. svibnja 2025. Općinski sud u Kutni određen je kao drugi stvarno i mjesno nadležni Sud za postupanje u određenim predmetima Općinskog suda u Sisku, između ostalog i u ovom predmetu, slijedom čega je isti dodijeljen u rad u ovu referadu Naredbom Ureda predsjednice suda Općinskog suda u Kutini broj 48 Su-77/2025-4 od 23. svibnja 2025.
3. Ispitujući po službenoj dužnosti optužni akt, ovaj Sud je utvrdio da su istim na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo, na način činjenično opisan u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj.
4. Optužnim prijedlogom okrivljeniku se stavlja na teret da se koristio nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom jer je nakon 31. prosinca 2022. neopravdano povećao maloprodajne cijene za proizvode i ugostiteljske usluge koje pruža, a koji su taksativno navedeni u činjeničnom opisu.
5. Odredbom članka 149. stavak 3. točka 49., u vezi stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača propisan je kao prekršaj fizičke osobe – trgovca, ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članka 34. do 40. ovog Zakona, dok je materijalnom odrebom članka 33. istog Zakona zabranjena nepoštena poslovna praksa.
6. Člankom 34. stavak 1. podstavak 2. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da je poslovna praksa nepoštena ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojeg ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena, a prema stavku 4. nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa. Nadalje, člankom 38. istog Zakona propisano je da se poslovna praksa smatra agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Dakle, nepoštene prakse obuhvaćaju radnje ili propuste trgovaca koje mogu dovesti potrošača u zabludu ili ga natjerati na donošenje odluka koje inače ne bi donio, a to uključuje: obmanjujuće radnje (čl. 34.), obmanjujuće propuste (čl. 35.), agresivne poslovne prakse (čl. 36.) i posebno navedene nepoštene prakse (čl. 38.).
7. Člankom 39. točka 3. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da će se prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, voditi računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod. Prema tome, trgovac je odgovoran za nedopušteni utjecaj ako svjesno iskorištava nesretne ili druge značajne okolnosti u kojima se potrošač nalazi, a te okolnosti moraju biti takve da umanjuju sposobnost potrošača da razumno rasuđuje i donosi odluke te je trgovac svjestan tih okolnosti i predvidio je njihov učinak na odluku potrošača o kupnji proizvoda ili usluge. Osim toga, korištenje agresivne i nepoštene poslovne prakse znači da trgovac provodi radnje i pristupa potrošaču na način koji narušava osnovna prava potrošača s ciljem da u značajnoj mjeri ograniči slobodu potrošača i navede ga na donošenje odluke o kupnji koju inače ne bi donio.
8. U konkretnom predmetu Sud je vezan elementima nepoštenosti koje je naznačio ovlašteni tužitelj, a analizom činjeničnog opisa optužnog akta utvrđeno je da je ovlašteni tužitelj kao jedini element nepoštenosti naznačio povećanje cijene uslijed promjene valute bez da je pri tome konkretizirao kojim oblikom nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse se koristio okrivljenik, odnosno nije činjenično opisao na koju konkretnu okolnost iz članka 35. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača se odnosi zavaravajuća poslovna praksa niti je povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. podveo pod bilo koju od okolnosti iz Zakona koje na konkretan način opisuju nepoštenu poslovnu praksu, niti je na bilo koji način opisao kako je postupanje trgovca utjecalo na ponašanje potrošača i donošenje odluka o kupnji.
9. Prema ocjeni ovog Suda uvođenje eura nije ona "nesretna ili druga okolnost" kakvu u vidu ima odredba članka 39. točke 3. Zakona o zaštiti potrošača, koja bi bila tolikog značenja da je mogla umanjiti sposobnost potrošača da razumno rasuđuje. Naime, promjena službene valute, pored pripremih radnji koje su obavljene prije uvođenja eura i na samom početku njegove uporabe, nije takva okolnost koja bi mogla umanjiti sposobnost prosječnog potrošača da razumno rasuđuje i primijeti povećanje cijena, tim više što je prije i nakon 1. siječnja 2023. postojala obveza dvojnog iskazivanja cijena.
10. Dakle, opisana radnja povećanja cijena nakon 31. prosinca 2022. za proizvode i ugostiteljske usluge koje okrivljenik pruža, nema težinu protupravnog postupanja u smislu članka 149. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točka 49. Zakona o zaštiti potrošača.
11. Slijedom svega navedenog, djelo radi kojeg je protiv okrivljenika pokrenut ovaj prekršajni postupak na način kako ga je tužitelj činjenično opisao u optužnom prijedlogu po propisu nije prekršaj jer u činjeničnom opisu izvršenja prekršaja nisu navedene odlučne činjenice koje čine činjenični supstrat zavaravajuće, odnosno agresivne poslovne prakse opisane u Zakonu o zaštiti potrošača, pa je Sud primjenom članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe, a sve navedeno stajalište je i Visokog prekršajnog suda RH u presudi broj Ppž-8541/2023 od 11. prosinca 2024.
12. Budući da je okrivljenik oslobođen od optužbe troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda, a sukladno odredbi članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona.
13. S obzirom na naprijed navedeno, presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Novskoj 19. siječnja 2026.
Zapisničar:
Sutkinja:
Mirela Sogonić, v.r.
Ines Burić, v.r.
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 (dva) istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. okrivljeniku
2. tužitelju
3. spis
