REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31
Poslovni broj: Us I-1346/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Velimir Galić, odvjetnik u Požegi, D. Lermana 6, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, kojeg zastupa LM, službena osoba, radi prava na inkluzivni dodatak, 17. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Poništava se rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/24-01/377, URBROJ: 524-11-02/5-24-4 od 29. listopada 2024., te se predmet vraća na ponovni postupak u kojemu je tuženik obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju odluke.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-551-09/24-01/377, URBROJ: 524-11-02/5-24-4 od 29. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Požega, KLASA: UP/I-551-06/24-09/205, URBROJ: 139-077-05-16-24-5 od 29. travnja 2024., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
2. Tužitelj u tužbi navodi da osporavano rješenje smatra nezakonitim jer u provedenom postupku činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno. Smatra da je ukupni invaliditet teži od onog utvrđenog provedenim vještačenjima u upravnom postupku. Također smatra da je tuženik pogrešno primijenio materijalno pravo jer je kod tužitelja utvrđen Barthelov indeks sa zbrojem 61 što sukladno odredbi članka 13. stavak 1. točka 1. Zakona o inkluzivnom dodatku predstavlja razlog za priznavanje prava, neovisno o nespornoj činjenici da tužitelj živi sa suprugom. Predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak.
3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da su navodi tuženika neosnovani iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
4.1. Sud je izvanraspravno, rješenjem poslovni broj Us I - 1346/2024-4 od 5. svibnja 2025. odlučio provesti dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku specijalisti medicine rada te je pozvao tužitelja na uplatu iznosa predujma za navedeno vještačenje. Tužitelj nije u ostavljenom roku, a niti naknadno, uplatio iznos predujma, te stoga Sud nije niti izvodio predmetni dokaz potreban za odlučivanje u ovoj upravnoj stvari.
4.2. Sud je u ovom sporu održao raspravu 20. siječnja 2026. kako bi strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24. - dalje: ZUS), prije donošenja presude, bila pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Rasprava je održana u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj nedolazak nisu ispričale, u skladu s člankom 91. stavkom 3. ZUS-a.
5. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis tuženika te u sve isprave koje prileže istima.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 114. stavka 3. ZUS-a, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Upravni postupak koji je prethodio ovome sporu pokrenut je na temelju zahtjeva tužitelja podnesenog 1. veljače 2024.
8. Nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Osijeku, Izdvojenog mjesta rada u Požegi, KLASA: 551-01/24-01 /12342, URBROJ: 426-04-04-02/2-24-2 od 20. ožujka 2024. utvrđeno je da kod tužitelja, prema Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj: 96/23 – dalje: Uredba), a prema Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti (kao sastavnom dijelu Uredbe), postoje kronične bolesti II. stupnja.
9. Na temelju navedenog vještačenja doneseno je prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen zahtjev tužitelja s obzirom da je isti, prema odredbi članka 13. Zakona o inkluzivnom dodatku ("Narodne novine" br. 156/23. – dalje: Zakon) razvrstan u petu razinu potpore (točka e)), te s obzirom na utvrđeno postojanje kronične bolesti II. stupnja, uvažavajući okolnost da tužitelj nije samac, već živi u kućanstvu sa suprugom FM, što je utvrđeno i u socijalnoj anamnezi koju je izradio Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Požega, Odjel za odrasle osobe i novčane naknade 1. ožujka 2024., kao i u anamnezi prethodno citiranog nalaza i mišljenja.
10. Tužitelj se u žalbi pozvao na mogućnost postojanja tjelesnog oštećenja četvrte razine potpore al. f.) s obzirom na utvrđeni Barthelov indeks (61), prema kojemu bi ostvario pravo na inkluzivni dodatak neovisno o činjenici da ne živi kao samac. Tužitelj se pozvao i na činjenicu da mu je prethodno utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja od 60 %.
11. Člankom 22. stavkom 2. Zakona, propisano je da ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje. profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
12. Nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, Zagreb, Radnička cesta 1, KLASA: 551-01/24-01/12342, URBROJ: 426-04-01/14-24-5 od 22. listopada 2024., evidencijski broj vještačenja: 1133730, utvrđeno je da sukladno Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti, a prema Uredbi, kod tužitelja postoje kronične bolesti II. stupnja – tjelesno oštećenje; postoji 2. stupanj težine invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti trajno jer se s obzirom na narav bolesnih stanja ne očekuje promjena u funkcioniranju odnosno stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti; ne postoji 3. stupanj težine invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalne sposobnosti jer osoba ne zahtijeva svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe za obavljanje osnovnih životnih aktivnosti.
13. Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (članak 5. stavak 1. Zakona).
14. U skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona, pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u [adresa], državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u [adresa] i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
15. Člankom 9. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom. Sukladno stavku 2. istog članka, pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
16. Odredbom članka 11. stavka 1. Zakona propisano je da se inkluzivni dodatak utvrđuje prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore, 400 % osnovice za drugu razinu potpore, 360 % osnovice za treću razinu potpore, 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore, 115 % osnovice za petu razinu potpore.
17. Prema članku 13. Zakona potpora iz članka 11. ovoga Zakona razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
18. Razinu potpore iz članka 11. Zakona utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (članak 12. Zakona).
19. Iz citirane odredbe proizlazi kako je nalaz i mišljenje jedini relevantni dokaz za utvrđenje razine potpore iz članka 11. Zakona.
20. U odnosu na tužitelja, na temelju provedenih vještačenja u upravnom postupku utvrđena je kronična bolest drugog stupnja, tjelesno oštećenje nedefinirane kvantitete, trajna promjena u zdravstvenom stanju te postojanje trajne potrebe pomoći i njege u smanjenom opsegu. Međutim, Zakon pravi diferencijaciju pojmova kronična bolest i tjelesno oštećenje, pa se iz sadržaja pribavljenih nalaza i mišljenja ne može ocijeniti ispunjava li tužitelj uvjet iz članka 13. stavak 1. točka 4. al. f) Zakona ili ispunjava uvjet iz članka 13. stavak 1. točka 5. al. e) Zakona u kojem slučaju je pravilno odbijen zahtjev tužitelja. Činjenica da podnositelj zahtjeva ne živi sam potencijalno, a ovisno o razini utvrđene potpore, utječe na odlučivanje jer se, prema članku 21. Zakona, prilikom utvrđivanja prava na inkluzivni dodatak uzimaju u obzir prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova kućanstva u kojem podnositelj živi. To znači da se prilikom procjene prava na dodatak ne promatra samo situacija podnositelja, već i članova njegovog kućanstva, što može utjecati na visinu ili priznavanje prava.
21. U tom smislu Sud ne može osporavano rješenje ocijeniti zakonitim. Naime, drugostupanjskim vještačenjem kao ni obrazloženjem osporavanog rješenja nisu ocijenjeni pa stoga niti otklonjeni žalbeni navodi tuženika o mogućnosti priznavanja tužitelju prava na inkluzivni dodatak po čl. 13. Zakona, točnije četvrte razine potpore toč. f) – odrasla osoba s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 – 90. Pri tome je nesporno da je tužitelju utvrđen Barthelov indeks 61 (umjerena ovisnost), 30. siječnja 2024. u Općoj županijskoj bolnici Požega, koja potvrda je i priložena spisu upravnog postupka.
22. Stoga je Sud osporavano rješenje tuženika ocijenio nezakonitim i odlučio kao u izreci presude, u skladu s odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a, te vratio predmet na ponovni postupak u kojemu će se otkloniti navedeni nedostatci, pridržavajući se pravnih shvaćanja ovoga Suda, kako to propisuje odredba članka 151. stavka 2. ZUS-a.
23. Slijedom navedenog, Sud nije sam riješio stvar, već je odlučio vratiti predmet na ponovni postupak radi potpunog i točnog utvrđivanja činjeničnog stanja na koje će se primijeniti relevantne odredbe materijalnog prava i donijeti rješenje uz valjano obrazloženje.
U Osijeku 17. veljače 2026.
Sutkinja
Blanka Sajter
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. ZUS-a u vezi s člankom 126. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju, po opunomoćeniku
2. Tuženiku – uz spis
