REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-877/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer u pravnoj stvari tužiteljice EG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Propuls d.o.o. iz Zagreba, Županići 2E, OIB: 12518683193, koga zastupa punomoćnica Nataša Kolar Ričko, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. studenoga 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice – odvjetnika Ive Eškinja i punomoćnice tuženika, dana 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Propuls d.o.o. isplatiti tužiteljici EG iznos od 3.000,00 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22. veljače 2023. do isplate po stopi određenoj do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 3.636,14 Eur sa zatraženom zateznom kamatom tužbeni zahtjev odbija kao djelomično neosnovan.

II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: „Nalaže se tuženiku u roku 15 dana od pravomoćnosti presude objaviti na internetskom portalu direktno.hr integralni tekst presude, bez komentara, o svom trošku.“

III. Nalaže se tuženiku Propuls d.o.o. naknaditi tužiteljici EG troškove postupka u iznosu od 1.050,31 Eur sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16. siječnja 2026. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi kako je 11. siječnja 2023. na internetskom portalu direktno.hr objavljen članak pod nazivom: „IMA LI KRAJA? IZVLAČENJE NOVCA Razotkrivena hobotnica u Dinamu: E brata stavio za voditelja kuhinje, 'prljavi policajac' svoje troškove fakturira klubu“ u kojem su netočno objavljene informacije u odnosu na tužiteljicu te su neovlašteno objavljeni Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., (dalje u tekstu: Uredba (EU) 2016/679), zaštićeni osobni podaci iste. Nadalje, 31. siječnja 2023. na istom je portalu objavljen i članak naziva, cit. „SUMNJIVI POSLOVI U DINAMU NESLUŽBENO DOZNAJEMO E ispitan; USKOK nije potvrdio niti demantirao nove izvide u Dinamu“ uz naznaku autora, cit. „mp/ri“, odnosno pod kraticom ili pseudonimom. U predmetnom je članku javnost dva puta uzastopno poveznicom direktno upućena na ranije spomenuti članak objavljen 11. siječnja 2023., a bez naznake da su povodom zahtjeva drugih osoba na koje se isti odnosi upućenih glavnom uredniku i nakladniku portala direktno.hr od 16. siječnja 2023. objavljeni ispravci 20. siječnja 2023. U odnosu na navedene članke 9. veljače 2023. e-mail komunikacijom (na adresu [adresa elektroničke pošte]) nakladniku Propuls d.o.o. te glavnom uredniku portala JG podnesen je Zahtjev za ispravak netočno objavljenih informacija u ime tužiteljice, koji međutim nije objavljen. Neistinitim, netočnim i neprovjerenim navodima u predmetnim člancima sastavljenima protivno fundamentalnim načelima Kodeksa časti hrvatskih novinara, ozbiljno su povrijeđena prava i interesi tužiteljice te su nezakonito i bez ikakve objektivne, racionalne i zakonske osnove javno obavljeni zakonom i Uredbom zaštićeni osobni podaci, slijedom čega je tužiteljici nanesena nematerijalna šteta povredom prava osobnosti. Tužiteljica temeljem citiranih odredbi Zakona o medijima, Uredbe (EU) 2016/679 te čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu štete na ime povrede prava osobnosti 6.636,14 EUR sa zateznom kamatom od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 22. veljače 2023. do isplate, kao i, na trošak tuženika, objavu pravomoćne presude, sve uz naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako je nesporno da je tuženik 11. siječnja 2023. objavio članak pod nazivom „IZVLAČENJE NOVCA Razotkrivena hobotnica u Dinamu: E brata stavio za voditelja kuhinje, „prljavi policajac“ svoje troškove fakturira klubu“, a nespornim čini i kako je tuženik u cijelosti postupio po zahtjevu za objavu ispravka od 16. siječnja 2023. te objavio ispravak, 20. siječnja 2023., pod nazivom „ISPRAVAK SG: Krivnja za kaznena djela mi nije dokazana, postupak nije okončan i ne postoji pravomoćna osuđujuća presuda.“ Tuženik ističe kako informacije koje su objavljene u spornom članku od 11. siječnja 2023., a u kojem se spominje tužiteljica u odnosu na svoj rad za trgovačko društvo Plavi korner d.o.o., nisu neistinite. Upravo suprotno, navedene informacije su istinite, a što tužiteljica i sama priznaje u Zahtjevu za ispravak netočno objavljenih informacija od 7. veljače 2023., navodeći da „je jedan od 140 prijavljenih honorarnih radnika društva Plavi korner d.o.o.“. Dakle, navođenje tužiteljice kao zaposlenice, pa makar bila i honorarni radnik trgovačkog društva Plavi Korner d.o.o. predstavlja točnu činjenicu pa je stoga sukladno čl. 21. važećeg Zakona o medijima, tuženik oslobođen odgovornosti za eventualnu nastalu nematerijalnu štetu objavom te informacije, a posebno imajući u vidu i činjenicu kako su informacije i vijesti u odnosu na GNK Dinamo Zagreb, od prevladavajućeg javnog interesa ne samo za sportsku, već i čitavu javnost Republike Hrvatske pa stoga nema povrede prava na zaštitu privatnosti. Također, iako se tužiteljica poziva na kršenje Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, dalje u tekstu GDPR), tuženik napominje kako se ista ne može primijeniti na profesionalnu djelatnost novinara, dok zakonom izričito nije propisana zaštita podataka koji se odnose na platnu listu i broj bankovnog računa tužiteljice, a tuženik ponovno napominje, kako postoji opravdani javni interes za objavu navedenih istinitih informacija. Uz sve navedeno, bez obzira što spornim člankom od 11. siječnja 2023. tuženik nije prekršio odredbe GDPR-a, tuženik je svejedno postupio u skladu sa odredbama važećeg Zakona o medijima i dobrovoljno objavio ispravak dana 20. siječnja 2023. pa stoga tuženik smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan te je već eventualna kako imovinska, tako i neimovinska šteta naknađena objavom ispravka, u skladu sa Zakonom o medijima, dok tužiteljica ne navodi koja je to točno druga nematerijalna šteta nastala prilikom objave istinitih informacija. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka.

3. U ovome postupku predmet spora je zahtjev tužiteljice podnesen radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti zbog objave na portalu tuženika pod naslovom: „IMA LI KRAJA? IZVLAČENJE NOVCA Razotkrivena hobotnica u Dinamu: E brata stavio za voditelja kuhinje, 'prljavi policajac' svoje troškove fakturira klubu“ od 11. siječnja 2023., kao i objave pod naslovom „SUMNJIVI POSLOVI U DINAMU NESLUŽBENO DOZNAJEMO E ispitan; USKOK nije potvrdio niti demantirao nove izvide u Dinamu“ uz naznaku autora, cit. „mp/ri“, od 31. siječnja 2023. u kojemu je poveznicom direktno upućeno na ranije spomenuti članak objavljen 11. siječnja 2023.; kao i zahtjev za objavom ove presude na portalu tuženika direktno.hr.

4. Među strankama nije sporna činjenica da je tuženik objavio predmetne članke. Sporno je da li je takvom objavom nastala za tužiteljicu šteta i to u opsegu koji opravdava dosuđenje novčane naknade te postoje li na strani tuženika ekskulpacijski razlozi koji su propisani odredbom čl. 21. st. 4. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11 i 81/13, dalje ZM), kao i postoji li uzročna veza između štetne radnje i štete nastale tužiteljici.

5. U dokaznom postupku izvedeni su sljedeći predloženi dokazi: izvršen je uvid u objavljene članke (list 5-9 i 16-20 spisa), zahtjev za objavu ispravka (list 11-15 spisa), saslušan je svjedok JG (list 67-68 spisa), svjedokinja ČG (list 68-69 spisa), svjedok SG (list 69 spisa), tužiteljica (list 70 spisa) i svjedokinja ZG (list 99-100 spisa).

6. Sud je, na temelju odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Uvidom u članke koji su predmet ovoga postupka utvrđeno je kako je 11. siječnja 2023. na internetskom portalu direktno.hr objavljen članak pod nazivom: „IMA LI KRAJA? IZVLAČENJE NOVCA Razotkrivena hobotnica u Dinamu: E brata stavio za voditelja kuhinje, 'prljavi policajac' svoje troškove fakturira klubu“, u kojemu se u odnosu na tužiteljicu iznosi navod kako je „supruga SG, EG, na platnoj listi "Plavog kornera". I to je sukob interesa jer GNK Dinamo plaća usluge svome zaposleniku. “, a objavljen je i ispis prometa iz kojega je vidljivo kako su isplaćeni honorari za više osoba te da su na toj listi zatamnjeni podaci o svim osobama, osim o tužiteljici, za koju su ostali nezatamnjeni podaci o imenu, prezimenu, broju računa i iznosu honorara, kao i datumu isplate. U odnosu na članak objavljen 31. siječnja 2023. sud je i u taj članak izvršio uvid, no u njemu se ne nalaze navodi koji se odnose na tužiteljicu, no isti sadrži poveznicu na prethodno citirani članak, kako i tužiteljica navodi u tužbi.

8. Iz iskaza svjedoka LG proizlazi kako je on glavni urednik portala Direktno hr i poznato mu je sve o okolnostima objave predmetnog članka 11.1.2023., to je jedan od niza tekstova objavljenih zbog zbivanja u Dinamu te interesa javnosti za ista zbivanja. Informacije koje su objavili u tome tekstu dobili su od neposrednog izvora, pokušali su stupiti u kontakt s ljudima iz Dinama no nisu dobili odgovor na mail službenim putem. Isprave koje su objavljene uz članak pa tako i platnu listu dobili su od svog izvora u Dinamu koji je zaposlen u Dinamu. Nisu niti pokušali stupiti u kontakt sa tužiteljicom, s obzirom da su smatrali kako to nije potrebno jer je tekst sadržajno o Dinamu a ne o njoj, a nisu imali niti njezin broj telefona. Glavni urednik daje novinarima osnovne upute, a na novinaru je da li će dalje poduzimati kakve radnje. Tako je njegova osobna odluka u ovome slučaju bila da se kontaktira klub Dinamo, a to da li je novinarka kasnije kontaktirala i tužiteljicu on ne zna pa tako niti ne zna da je u predmetu kojega je pokrenuo SG zbog istoga članka novinarka to izjavila. Njemu je cilj bio utvrditi vjerodostojnost dokumenata objavljenih uz članak, a jedini pravi put mu se činio kontaktirati Dinamo koji je i sastavio te dokumente jer je to najbrži, najjednostavniji i najefikasniji način. Ne zna tko je autor drugoga članka od 31.1.2023. Poveznice uz sam članak nekada stavlja novinar, nekada glavni urednik, a nekada i sam sustav po ključnim riječima. Objavljeni su demantiji po zahtjevu tužiteljice i po zahtjevu njezina supruga.

9. Iz iskaza svjedokinje ČG u bitnome proizlazi kako je ona autorica članka od 11.1.2023., dok nije autorica članka od 31.1.2023., to je kolegica ZG. Odlučila je pisati o predmetnoj temi jer su joj se javili zaposlenici Dinama i smatrala je da postoji interes javnosti za tu temu. Do informacija koje su objavljene došla je preko anonimnih izvora koji su zaposleni u Dinamu, a također pretraživanjem interneta i putem portala Fin. Info. Same isplatne liste dali su joj zaposlenici Dinama i to tako da su joj poslali na mail. Nije kontaktirala tužiteljicu prije objave članka, a njezinog supruga je zvala, no nije joj se javio. Tužiteljicu nije pokušavala kontaktirati, jer je spomenuta u samo jednoj rečenici i nije smatrala da je to potrebno. Fotografija koja je objavljena u članku, a na kojoj se vidi isplata tužiteljici objavljena je u obliku u kakvom ju je i primila od izvora iz Dinama. Naime, kada ju je primila mailom, već su bila zacrnjena prezimena i brojevi računa drugih fizičkih osoba. To da li će se neka fotografija uređivati je stvar uredničke politike, a ne autora članka.

10. Iz iskaza svjedoka SG u bitnome proizlazi kako je on suprug tužiteljice te kako su informacije koje su o njegovoj supruzi objavljene u predmetnome članku točne. Naime, njoj je isplaćen honorar prema ugovoru o djelu i to je sve prijavljeno i evidentirano. Međutim, nije bilo potrebe da se objavljuje njeno puno ime i prezime u članku u kojem se govori o prljavim policajcima i o izvlačenju novaca iz Dinama. Njega je zvalo jako puno ljudi kada je taj članak objavljen, a isto tako zvali su i njegovu suprugu pa tako počevši od rodbine i prijatelja pa nadalje. Supruga je djelatnica banke i bitno joj je što ljudi misle o njoj jer i radi s ljudima, a sada svatko kada upiše njeno ime i prezime čita što piše u ovome članku. Njegova supruga je zbog toga bila jako uznemirena, a patio je i njihov obiteljski život jer umjesto da žive svoj život, oni samo razgovaraju o predmetnom članku, a pritom nisu javne ličnosti niti su medijski eksponirani. Povodom predmetnih članaka su pokrenuli on i supruga tri postupka i to kako protiv nakladnika, tako i protiv same autorice, a podnesena je i kaznena prijava. Što se tiče objave demantija, objavljen je jedan demantij po više zahtjeva i to po zahtjevu supruge i njegov zahtjev za ispravak. Objavljen je nakon dva tjedna, no nije kontinuirano bio na internetu, naime jedan dan je bio pa ga opet ne bi bilo, a dodatno ih je uzrujala činjenica što je prilikom objave drugoga članka 31.1.2023. ispod toga članka bila poveznica na prvi članak od 11.1.2023. a ne na demantij.

11. Iz iskaza tužiteljice u bitnome proizlazi kako je suglasna s iskazom svoga supruga. Ona je predmetni članak shvatila tako kao da se sintagma prljavi policajac odnosi na njezinoga supruga, a tako su to shvatili i drugi ljudi. Tog trenutka kada je objavljen članak postala je vidno rastresena i počela je dobivati razne pozive sa svih strana, njeni roditelji bojali su se za unuke a njeno starije dijete od 19 godina i srednje dijete od 12 godina bili su jako uznemireni. Smeta joj što je u tome članku objavljeno njeno ime i prezime i time je narušena njezina privatnost. Naime, ona je uz svoj posao kojega redovno obavlja zatražila od poslodavca dopuštenje da honorarno radi na događanjima Dinama i to tako da reže peciva i prodaje piće, za što je suglasnost i dobila. Inače, društvo GKN d.o.o. tako se zove po početnim slovima imena njihovo troje djece. Oni i danas osjećaju posljedice predmetne objave pa tako kada njena kći upiše svoje ime u pretraživač odmah se javlja taj članak u kojemu se njena mama dovodi u vezu s izvlačenjem novca iz Dinama. Društvo GKN d.o.o. u vlasništvu je njenoga supruga, dok Plavi korner zapošljava ljude na raznim događanjima prema ugovoru o djelu. Ona svaki puta kada izgovori svoje ime i prezime sjeti se ovoga članka i pomisli da li je osoba s kojom razgovara pročitala taj članak i da li ju povezuje sa time. Inače radi u financijskoj instituciji s ljudima koji u nju trebaju imati povjerenje, jer rukuje njihovim financijama, a ima takvu mrlju zbog predmetne objave što ju jako opterećuje. Što se tiče demantija njime joj nije naknađena šteta s obzirom da je sve kako je suprug rekao vezano uz demantij te joj je taj demantij bio samo dodatni stres.

12. Iz iskaza svjedokinje ZG u bitnome proizlazi kako je ona autorica članka koji je objavljen 31.1.2023. Ne zna zašto je ispod toga članka bila poveznica samo na prethodni članak, a ne i na objavljeni demantij. Inače je praksa da se ispod članka nalazi poveznica na članak koji je prethodno pisao o istoj temi ali isto je tako praksa i da se poveže s objavljenim ispravkom. Novinar stavlja te linkove ispod članka, a uredništvo pregledava tekst te objave. Kada je stavljala link ispod članka od 31.1.2023. nije provjeravala članak od 11.1.2023. na koji je upućivala poveznica. Što se tiče samog teksta iz članka od 31.1.2023. dobila je informacije od uredništva koje je samo raspisala.

13. Iskazi su prihvaćeni, s obzirom ne sadrže proturječja unutar sebe ili međusobno, kao ni s ostalim izvedenim dokazima.

14. Na temelju takve ocjene dokaza, utvrđeno je kako podaci objavljeni u predmetnom članku od 11. siječnja 2023., koji se odnose na tužiteljicu (da je na platnoj listi Plavog kornera) nisu neistiniti, dok u članku od 31. siječnja 2023. se ona niti ne spominje.

15. Što se tiče objave osobnih podataka tužiteljice i to njezina imena, prezimena, broja računa te iznosa i datuma isplate honorara, sud je proveo test razmjernosti, a obzirom da se u tom dijelu tuženik poziva na slobodu izražavanja i javni interes, a tužiteljica na privatnost osobnog i obiteljskog života te zaštitu osobnih podataka.

16. Naime, odredbom čl. 35. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, pročišćeni tekst; dalje u tekstu Ustav RH) propisano je da se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, dok je odredbom čl. 37. st. 1 Ustava RH propisano je da se svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom, a stavkom 2. istoga članka propisano je da se Zakonom uređuje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi te stavkom 3. istoga članka da je zabranjena uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.

17. S obzirom da se, dakle, s jedne strane radi o zaštiti tužiteljičinog osobnog i obiteljskog života, a s druge strane o slobodi izražavanja, odnosno o dva suprotstavljena prava, potrebno je provesti test razmjernosti i ispitati legitimnost ciljeva miješanja u pravo na slobodu izražavanja, a koji su navedeni u drugom stavku članka 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija). Naime, kada objava neke informacije utječe na prava drugih, taj je sukob potrebno rješavati vaganjem relevantnih čimbenika koji se odnose na dvije zaštićene vrijednosti: s jedne strane, pravo na slobodu izražavanja i, s druge strane, pravo na poštovanje osobnog života drugih (čl. 8. Konvencije). Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo diskrecijsko odlučivanje pri odgovaranju na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu je od njih potrebno pružiti zaštitu, ocjena se daje prema sljedećim okolnostima: - doprinos raspravi u javnom interesu, - u kojoj je mjeri osoba o kojoj je riječ poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava, - prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi, - metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost, - sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije te – ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (tzv. chilling effect) – tako u raznim presudama Europskog suda za ljudska prava, posebno presudama velikog vijeća (Perincek protiv Švicarske [VV], stavak 198.; Axel Springer AG protiv Njemačke [VV], stavci 83. – 84.; Von Hannover protiv Njemačke (br. 2) [VV], stavci 104. – 107.).

17.1. Što se javnog interesa tiče, u konkretnom slučaju, sud smatra da ne postoji legitiman interes javnosti za objavu osobnih podataka tužiteljice – podataka o njezinom imenu, prezimenu, visini honorara, datumu isplate honorara i broju njezinog bankovnog računa. Naime, jasno da postoji opravdan interes javnosti vezan uz financijsko poslovanje kluba Dinamo, s obzirom je taj klub financiran i javnim novcem; ali, činjenica što postoji opravdani javni interes za neku temu ne znači da se javni interes proteže na sve informacije objavljene u tome članku. Svaka pojedina od objavljenih informacija može biti samostalnim predmetom ispitivanja postoji li za nju opravdani javni interes ili ne. Tako u konkretnom slučaju, iako se glavna tema članka odnosi na pitanje od opravdanog interesa javnosti, ipak u odnosu na objavljene osobne podatke tužiteljice, ocjenjuje se kako takav interes ne postoji, jer informacija o njenom broju bankovnog računa i njenom imenu i prezimenu nije od doprinosa za raspravu o pitanju načina financiranja kluba Dinamo ili o pitanju na koji način taj klub troši novac. Da je tome tako, proizlazi i iz činjenice šti su takvi podaci drugih osoba koje su honorarno radile na toj platnoj listi zatamnjeni pa je očito i tuženik i izvor koji mu je tu platnu listu proslijedio, bio svjestan da su to podaci koje treba zaštititi, kao i da to nisu podaci koji su bitni za temu članka.

17.2. Nadalje, ocijenjeno je kako se u odnosu na tužiteljicu radi o osobi koja ni u kojoj mjeri nije otprije bila poznata javnosti niti je na ikoji način bila medijski eksponirana niti je davala ikakve izjave za javnost.

17.3. Što se tiče metode prikupljanja informacija i njihove provjerljivosti, iz svih iskaza jasno je kako tuženik nije niti pokušao stupiti u kontakt s tužiteljicom i pitati je je li ona suglasna s time da se takvi njeni osobni podaci objave u članku.

17.4. Također, u pogledu sadržaja, forme i posljedice objavljene informacije, kad god je riječ o informacijama koje se odnose na privatni život druge osobe, novinari trebaju, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir utjecaj informacija i slika koje će se objaviti prije nego što se one objave (J i DG Associés protiv Francuske [VV], stavak 140.). U konkretnom slučaju, radi se o posljedicama koje su se mogle pretpostaviti, s obzirom da se radi o difamirajućim navodima, uzevši u obzir da je slika isplatne liste objavljena u sklopu članka kojemu je tema koruptivno i nepotističko djelovanje unutar kluba Dinamo.

17.5. Što se tiče mjere koja se traži tužbom u ovome predmetu i mogućem obeshrabrujućem učinku, valja navesti kako tužiteljica u ovome postupku potražuje naknadu štete i objavu pravomoćne presude na istom ili istovrijednom mjestu, što ne predstavlja obeshrabrujući učinak na tuženika vezano uz njegovu medijsku djelatnost i slobodu izražavanja.

18. Iz provedenog testa razmjernosti, dakle, proizlazi veća težina tužiteljičina prava na privatnost osobnog i obiteljskog života, u odnosu na tuženikovo pravo na slobodu izražavanja, s obzirom se radi o iznošenju osobnih podataka osobe koja ni po čemu nije javno eksponirana, a ti podaci nisu ni od kakvog interesa za javnost niti se njime javnost informira o nekoj bitnoj činjenici; dok se, s druge strane, tužiteljici objavom takvih podataka, nanosi šteta u vidu povrede njenog osobnog i obiteljskog života te povrede njezine privatnosti.

19. Odredbama čl. 7. i 8. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/2004, 84/2011, 81/2013, 114/2022, dalje: ZM) propisano je kako svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja. Osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani. Nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.

19. Tako je, na temelju dokaznog postupka, utvrđeno kako je objavom predmetne informacije došlo do povrede prava osobnosti tužiteljice i to prava na osobnog i obiteljskog života, a da pritom za navedeno nije postojao opravdani interes javnosti niti je to doprinijelo raspravi u javnom interesu. Prava osobnosti sadržana su u čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO). Pod pravima osobnosti u smislu razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

20. Objavljene informacije takve su naravi da njihovom objavom dolazi do povrede prava na privatnost osobnog i obiteljskog života; dok činjenica da su navedena prava tužiteljice povrijeđena proizlazi i iz njezina iskaza u kojemu navodi da tog trenutka kada je objavljen članak postala je vidno rastresena i počela je dobivati razne pozive sa svih strana, njeni roditelji bojali su se za unuke a njeno starije dijete od 19 godina i srednje dijete od 12 godina bili su jako uznemireni, da joj smeta joj što je u tome članku objavljeno njeno ime i prezime i time je narušena njezina privatnost te da svaki puta kada izgovori svoje ime i prezime sjeti se ovoga članka i pomisli da li je osoba s kojom razgovara pročitala taj članak i da li ju povezuje sa time, radi u financijskoj instituciji s ljudima koji u nju trebaju imati povjerenje, jer rukuje njihovim financijama, a ima takvu mrlju zbog predmetne objave što ju jako opterećuje.

21. Šteta koja je tužiteljici nastala predstavlja povredu prava osobnosti, kao jedan od oblika štete (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine, broj 35/05, 41/08 i 78/15, dalje: ZOO), a koji je definiran u odredbi čl. 19. st. 1. ZOO-a, a pod kojim se, među ostalima, razumijeva i pravo na privatnost osobnog i obiteljskog života.

22. Ocjenom iskaza tužiteljice, kao i čitanjem platne liste objavljene u sklopu predmetnog članka, sud je ocijenio da se radi o informaciji koja je podobna povrijediti tužiteljičino pravo na privatnost osobnog i obiteljskog života, s obzirom da su njome objavljeni osobni podaci, bez da je za to bilo ikakvog opravdanog javnog interesa.

23. Odredbom čl. 1100. ZOO-a propisano je da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, pri čemu će voditi računa o jačini i trajanju duševnih boli i cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

24. Sud je, s obzirom na prethodna utvrđenja, ocijenio da težina povrede prava osobnosti tužiteljice zbog objave sporne informacije opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u iznosu od 3.000,00 Eur, primjenom odredbe čl. 1100. ZOO-a, dok je za preostali dio u iznosu od 3.636,14 Eur tužbeni zahtjev odbijen kao previsoko postavljen, sve kao u izreci ove presude i sa zateznom kamatom koja na dosuđeni iznos teče od podnošenja odštetnog zahtjeva u skladu s odredbom čl. 1103. ZOO-a.

25. Što se tiče zahtjeva za objavom pravomoćne prvostupanjske i drugostupanjske presude na istom ili istovrijednom mjestu, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 18. prosinca 2017. zauzeto je pravno shvaćanje da je objava pravomoćne presude u tiskovini dopušten oblik popravljanja neimovinske štete oštećenom u postupku na koje se primjenjuju odredbe ZM. Međutim, u ovome postupku utvrđeno je kako je tužiteljici šteta nastala upravo objavom njenih osobnih podataka, dakle, ne radi se o naknadi štete zbog objave netočnih ili neistinitih informacija. S obzirom da je predmetnom objavom povrijeđeno pravo tužiteljice na privatnost njezina osobnog i obiteljskog života, to u konkretnom slučaju objava pravomoćne presude ne predstavlja adekvatan oblik popravljanja štete, jer se takvom objavom u medijima ponovo plasiraju osobni podaci tužiteljice, a upravo čijom objavom je došlo do povrede. Stoga je u tom dijelu zahtjev odbijen kao djelomično neosnovan na način naveden pod točkom II. izreke presude.

26. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 155. ZPP. Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva i tužbe u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj: 138/23 - dalje u tekstu Tarifa), trošak sastava podneska od 23.10.2023. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife) te trošak zastupanja po odvjetniku na ročištima održanima 3.11.2023., 12.2.2024., 11.9.2024. i 12.11.2025. u visini od 100 bodova za svako ročište (Tbr 9 točka 1 Tarife), kao i zastupanja na ročištu za objavu u visini 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife), što ukupno iznosi 750 bodova, odnosno, uz vrijednost boda od 2,00 Eur (Tbr. 50. Tarife) i uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 42. Tarife) iznosi 1.875,00 Eur i pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu 225,62 Eur iznosi 2.100,62 Eur. S obzirom da je tužiteljica u pogledu osnovanosti i visine ukupno uspjela s omjerom 50%, to joj je tuženik u tom omjeru dužan naknaditi i troškove postupka koji su bili potrebni za vođenje parnice, tako da je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici troškove u visini 1.050,31 Eur. Tužiteljici nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 11.3.2025. i 28.4.2025., jer nisu bili potrebni za vođenje postupka.

27. Na dosuđeni trošak postupka tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 16. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po pun, uz rj o pristojbi na tužbu 112,81 Eur i presudu 112,81 Eur

2. Tuženiku po pun