REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 163 P-2409/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jadranki Nižić-Peroš, pravnoj stvari tužitelja NŠ iz [adresa], OIB:l5530842312, zastupan po punomoćniku Ivici Begonji, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika 1. JŠ sina ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Josipi Bakočević, odvjetnici iz Zadra, 2. LŠ iz [adresa], 0IB:98980842232, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Marinović i Partneri sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave dana 25. studenog 2025., u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika te tuženika 1. i tuženika 2. uz punomoćnike, te objave 16. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"l.Utvrđuje se da je tužitelj NŠ vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk.ul.l746 k. o. [katastarska općina] i to onog realnog dijela predmetne nekretnine označenog slovima J-K-D-G-J, površine 200m2, prikazano na Skici sudskog očevida od 27. rujna 2024, sačinjenoj od stalnog sudskog vještaka Tomislava Ćurko,geometra 15.listopada 2024. koja je Skica sastavni dio ove presude, što su tuženici dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude nakon njene pravomoćnosti izvrši upis prava vlasništva na svoje ime uz istovremno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika.
2.Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade paarnični trošak zajedno sa Zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamtane stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dan nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena u roku l5 dana."
II. Utvrđuje se da tužitelj NŠ ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to onog realnog dijela predmetne nekretnine označenog slovima J-K-D-G-J površine 200m2, prikazano na Skici sudskog očevida od 27. rujna 2024. sačinjenoj od vještaka Tomislava Ćurko, geometra l5. listopada 2024, koja je Skica je sastavni dio ove presude pa se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti ishoditi upis prava vlasnitšva na svoje ime uz brisanje prava vlasništva sa imena tuženika.
i
r i j e š i o j e
I. Dopušta se preinaka tužbe od dana 11. studenog 2024.
II. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja određuje se privremena mjera kojom se tuženicima JŠ i ZŠ pok. NŠB zabranjuje bilo kakvo raspolaganje/otuđenje, opterećenje/nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] Bilotinjak, pašnjak, površine 854 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
III. Određuje se temeljem toč.lI. ovog rješenja zabilježba zabrane raspolaganja, otuđenja i opterećenja na nekretnini iz toč.l. ovog rješenja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, koja provedba se nalaže zemljišno-knjižnom odjelu istog suda.
IV. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka odnosno do drugačije odluke suda.
V. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 7.350,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi od 31. svibnja 2021. navodi kako su tuženici u zemljišnim knjigama suda upisani kao suvlasnici nekretnine k.č.br. nove oznake 9096/3, stare oznake k. č. br. [katastarska čestica] (558/11) Bilotinjak, pašnjak, površine 854 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Takav upis tuženika kao suvlasnika predmetne nekretnine je formalne naravi budući je stvarni vlasnik dijela predmetne nekretnine upravo tužitelj koji je vlasništvo iste stekao upisom u stare zemljišne knjige/modus/ temeljem ugovora o kupoprodaji od 3.kolovoza 1987. godine sklopljenog sa pravnim prednikom tuženika ŠŠ kao/ titulus/. Naime, za područje k. o. [katastarska općina] vođen je postupak ispravka i obnove zemljišnih knjiga u kojem postupku je tužitelju kao evidentiranom posjedniku i vlasniku nekretnine stare oznake k. č. br. [katastarska čestica], nove oznake k. č. br. [katastarska čestica] nezakonitim postupanjem suda, propuštanjem dostave poziva pismena, nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku zbog čega su tuženici nesavjesnim postupanjem ishodili upis prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Obzirom na naprijed navedeno i obrazloženo tužitelj ima namjeru uskladiti formalno sa stvarnim stanjem prava vlasništva predmetne nekretnine to isti ima pravni interes ustati ovom tužbom sa prijedlogom tom sudu da isti po provedenom postupku donese presudu. Tužitelj je podneskom od 31. svibnja 2022. uredio tužbeni zahtjev.
2. Tuženik pod 1. u odgovoru na tužbu navodi da se protivi postavljenom tužbenom zahtjevu, kao i prijedlogu radi određivanja privremene mjere osiguranja, kao u cijelosti neosnovanim. Suprotno navodima iz tužbe, rješenjem Naslovnog suda, u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], temeljem zapisnika broj: Z- 11240/2007/1750 suvlasnikom za ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 854 m2, uknjižen je prednik tuženika ad.1.) ČŠ pok. NŠB. Tuženik ad.1.) stekao je vlasništvo predmetne nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od dana 22. svibnja 2020. godine, ovjerenog pod poslovnim brojem: OV-3743/2020 kod javnog bilježnika Jelene Skoblar, te Dodatka Ugovora o darovanju od 22. svibnja 2020. godine, od dana 21. rujna 2020. godine, ovjerenog pod poslovnim brojem: OV-8414/2020 kod javnog bilježnika Jelene Skoblar, uknjiženog pod poslovnim brojem Naslova Z-20822/2020. Suprotno navodima tužbe, tuženik ad.1.) je stvarni suvlasnik i suposjednik predmetne nekretnine, a kao stjecatelj u dobroj vjeri uknjižio je svoje pravo suvlasništva predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi temeljem valjanog pravnog posla. Tuženik ad.1.) pored valjanog pravnog osnova stjecanja svog suvlasništva uživa i dugogodišnji nesmetani posjed predmetne nekretnine. Tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe radi utvrđenja vlasništva. Tužitelj svoj prigovor na upis prava suvlasništva u korist prednika tuženika ad.1.) nije izjavio u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], kao prigovor na izvršeni upis, niti je u tom postupku postavljao ikakve vlastite zahtjeve i prijave, niti je u zakonskom roku podnio tužbu radi ispravka upisa u zemljišnu knjigu u odnosu na predmetnu nekretninu. Osporava postojanje i valjanost ikakvog pravnog posla kojim bi se mimo znanja tuženika raspolagalo predmetnom nekretninom. Tuženik ad.1.), osobno i po svojem predniku ČŠ, suposjednik je i suvlasnik predmetne nekretnine. Suprotno navodima iz točke 2. tužbe, u zemljišnoj knjizi ili DGU Područni ured za katastar Zadar za predmetnu nekretninu nikada nije proveden upis prava vlasništva na ime tužitelja ili druge osobe različite od tuženika ad.1. i 2.) i njihovih prednika. Tužitelj predmetnu nekretninu ne drži, niti je držao u posjedu, niti mu je takav posjed predan po pravnom temelju na kojeg se poziva. Evidentno, upis prava vlasništva na ime tužitelja nije mogao uslijediti temeljem ugovora od 03. kolovoza 1987. godine na kojeg se poziva. Upisano se vlasništvo tada ne bi potraživalo predmetnom tužbom, i sve to nakon proteka roka za brisovnu tužbu. Iz teksta tužbe nije moguće identificirati predmet spora. Ujedno nema dokaza da je i u kojem dijelu čest. zem. [katastarska čestica] obuhvatila nekretnine stare oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], niti u kojem dijelu tužitelj svojata predmetne nekretnine stare ili nove oznake. Nema dokaza da utužena čest. zem. [katastarska čestica] površine 854 m2 oblikom i površinom odgovara nekretnini stare oznake čest. zem. [katastarska čestica] ili nekretnini stare oznake čest. zem. [katastarska čestica], koje su u tužbi usporedno označene. Tužitelj nikad nije bio u posjedu niti jednog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].Tužitelj nije niti presumirani vlasnik, kojem bi pripadao pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje prava vlasništva, dok u odnosu na tuženika ad.1.) ne postoji pasivna legitimacija zbog zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige. Tužitelj nije dokazao zakonske pretpostavke iz članka 341. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, u nastavku teksta: OZ) za određivanje privremene mjere pa se predlaže odbiti zahtjev za određivanjem privremene mjere. Tuženik ad.1.) suvlasnik je i suposjednik nekretnine označene kao čest zem. 9096/3 k. o. [katastarska općina], ukupne površine 854 m2, koja je oduvijek pripadala tuženika ad.1.) i njegove prednike.
2.1. Tuženik pod 2. u odgovoru na tužbu navodi kako se protivi postavljenom tužbenome zahtjevu kao i podnesenom prijedlogu radi određivanja privremene mjere osiguranja, zabranom otuđenja i raspolaganja predmetnom nekretninom kao u cijelosti neosnovanim. Suprotno navodima iz tužbe, rješenjem Naslovnog suda u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], tuženik ad.2. je zakonito i utemeljeno upisan kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini u ½ njezinog dijela. Tuženik ad.2 je stvarni suvlasnik i suposjednik predmetne nekretnine, a kao stjecatelj u dobroj vjeri uknjižio je svoje pravo suvlasništva predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi temeljem valjanog pravnog posla odnosno temeljem rješenja o nasljeđivanju iza svojeg pravnog prednika - oca pok. FŠ. Tužitelj uopće nije aktivno legitimiran za vođenje ove parnice jer isti nema nikakva vlasnička ili pak suvlasnička prava u bilo kojem dijelu u odnosu na predmetnu nekretninu niti u realnom dijelu u površini "cca 200 m2" kako se to neosnovano i neistinito navodi u tužbi. Da tužitelj nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine, a niti ga je u posjed bilo kojeg dijela pa tako niti u površini od cca 200 m2 uveo prednik tuženika pok. FŠ razvidno je iz same činjenice da isti nikada ali ama baš nikada nije bio upisan u posjedovni list u odnosu na predmetnu nekretninu, razvidno je iz povijesti posjedovanja za predmetnu nekretninu. Tuženik ad.2. pored valjanog pravnog osnova stjecanja svog suvlasništva uživa i dugogodišnji nesmetani posjed predmetne nekretnine te ga nikada tužitelj nije u istome ometao a isti se nalazi u suposjedu iste već više od 30 godina odnosno od smrti svojeg pravnog prednika - oca pok. FŠ od kojega je naslijedio 1/2 dijela iste. Tužitelj niti ne zna koji bi to realni dio predmetne nekretnine njemu pripadao temeljem navodnog sklopljenog "Kupoprodajnog ugovora od 3.kolovoza 1987.g.," pa otprilike i odokativno govori o nekakvih "cca 200 m2" dakle niti sam evidentno ne zna koju površinu je on to tobože "kupio i koja bi njemu pripadala" što dovoljno i samo za sebe govori o ozbiljnosti i vjerodostojnosti samih tužbenih navoda. Naime, više je nego indikativna činjenica da tužitelj od navodne kupnje dijela predmetne nekretnine dakle od 1987., do danas dakle punih 34 godine nije osporavao posjed predmetne nekretnine tuženicima, a niti je do ove parnice podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu iste. Tuženik nema utemeljeni pravni interes, a niti valjanu pravnu osnovu za podnošenje predmetne tužbe radi utvrđenja vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu niti u jednom njezinom dijelu, a protekao mu je i zakonski prekluzivni rok u kojem je isti mogao podnijeti ovu tužbu a taj rok mu je protekao jer isti nije u roku od godine pa i tri godine dana od dana upisa tuženika kao vlasnika na predmetnoj nekretnini podnio tužbu radi čega mu se njegovo pravo na podnošenje ove inače potpuno neutemeljene tužbe zakonski ugasilo. U zemljišnoj knjizi ili DGU Područni ured za katastar Zadar za predmetnu nekretninu nikada nije bio proveden upis prava vlasništva na ime tužitelja ili druge osobe različite od tuženika ad.1 i ad.2. i njihovih pravnih prednika radi čega je i ovaj navod tužitelja netočan i neutemeljen pa stoga kao takav ovdje pogotovo osporava. Tužitelj predmetnu nekretninu ne drži niti je ikada držao u posjedu, niti mu je takav posjed predan po pravnom temelju na kojeg se poziva ili po bilo kojoj drugoj pravnoj osnovi. Nema dokaza da utužena čest. zem. [katastarska čestica] površine 854m2 oblikom i površinom odgovara nekretnini stare oznake čest. zem. [katastarska čestica] ili nekretnini stare oznake čest. zem. [katastarska čestica] koje su u tužbi usporedno označene. Tužitelj nije niti dokazao zakonske pretpostavke iz članka 341.st.2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13,93/14, 55/16, 73/17, 131/20, u nastavku teksta: OZ) za određivanje privremene mjere, predmet osiguranja razlikuje se od onog iz tužbe, nisu navedene činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, nije dokazano da bi tužitelju bila nanesena šteta, a posebno nenadoknadiva štet, nije dokazano da su ikada tuženici namjeravali otuđiti predmetnu nekretninu ili je opteretiti hipotekama ili bilo kojim pravima u korist trećih osoba.
3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u identifikaciju čestica (l.s. 5), izvod iz katastarskog plana (l.s. 6), kupoprodajni ugovor zaključen između ŠŠ TŠ, kao prodavaoca i NŠ, kao kupca 1987. godine (l.s. 7-9), izvod iz katastarskog plana (l.s. 10), zk izvadak (l.s. 11), uvjerenje općinskog zavoda za katastar i geodetske poslove (l.s. 12), zk izvadak-povijesni prikaz (l.s. 27-29), uvjerenje Općinskog komiteta za privredu Zadar (l.s. 50), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (l.s. 51-52), rješenje Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove od 03. srpnja 1990. godine (l.s. 53-54), rješenje Općine Zadar,
Zavod za katastar i geodetske poslove od 05. svibnja 1989. godine (l.s. 55-56), rješenje Općinskog suda u Zadru posl.br. R1-141/89 od 12. lipnja 1989.g. (l.s. 57-59, 209-210), fotografije (l.s. 60-61, 168-172, 196-197, 207-208), ugovor zaključen između Pršir Mladena, kao investitora s jedne strane i Vodovoda sjeverne Dalmacije, s druge strane dana 04. travnja 1991. godine (l.s. 62), odobrenje za izradu priključka na vodovodnu mrežu (l.s. 63), položajni nacrt (l.s. 64), skicu za tužbu (l.s. 138), zk izvadak-povijesni prikaz (l.s. 161-163), fotografije (l.s. 168-172, 196-197, 207-208), rješenje R1. 141/89 (l.s. 209-210), nalaz i mišljenje (skica lica mjesta) (l.s. 281-282), te su saslušani svjedoci HŠ, MŠ, EŠ, AŠ, JŠB, OŠ, GŠ i BŠ (l.s. 273-275, 379-386, 392-399), te je izvršen uvid u ovosudne spise posl.br. Z-11240/2007/1750 i P- 2819/2019.
4. Ovaj sud donio je presudu pod posl. br. P-796/2022-26 dana 1. lipnja 2023. kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, a koja presuda je u cijelosti ukinuta rješenjem Županijskog suda u Osijeku pod posl. br. Gž-1057/2023-2 od 5. listopada 2023. (l.s. 261-265).
4.1. Ovaj sud je dopustio preinaku tužbe od dana 11. studenog 2024. smatrajući da je isto svrsishodno radi konačnog rješenja odnosna između stranaka, a sve sukladno odredbi čl. 190. st.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.)
5. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom realnog dijela, precizno označenog u izreci pobijane presude, nekretnine označene kao čestica 9096/3 k. o. [katastarska općina] zv. Bilotinjak upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a po tom zahtjevu su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem presude uknjiži u zemljišnoj knjizi kao vlasnik uz istovremeno brisanje s imena tuženika. Predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva je da se utvrdi da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanjem prava vlasništva iste nekretnine uz trpljenje upisa od strane tuženika.
5.1. Obzirom da se tuženici pozivaju na činjenicu da tužitelj u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] nije prodnio prigovor ili tužbu za ispravak pa da je prekludiran u pravu na podnošenje ove tužbe za istaknuti je da nije sporno da tužitelj nije sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] za predmetnu čest. zem. te da u ispravnom postupku nije podnio prigovor na upis prava vlasništva u odnosu na predmetnu čest. zem. međutim za navesti je da osobe koje nisu pravodobno podnijele prijavu ili prigovor (dakle izgubile su pravo na podnošenje tužbe za ispravak) pa se o njemu nije ni raspravljalo, ako smatraju da su oštećene upisom provedenim pri osnivanju zemljišne knjige, mogu zaštitu svojih prava ostvarivati po općim pravilima o zaštiti prava na nekretninama iz Zakona o vlasništvu idrugim stvarnim pravima, odnosno mogu zahtijevati upis svojih izvanknjižno stečenih prava po općim pravilima o njihovom upisu u zemljišnu knjigu.
5.2. Tijekom postupka, a temeljem dokumentacije u spisu ovaj sud je utvrdio slijedeće činjenice:
- da je, a kako slijedi iz zk izvatka (l.s.11) čest. 9096/3 pašnjak, pov. 854 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo JŠ i LŠ pok. NŠB svakog za po ½ dijela te da iz identifikacije čestica (l.s. 5) slijedi da čest. 558/11 k.o. stare izmjere stare izmjere odgovara dijelu čest. 9096/3 k. o. [katastarska općina],
- da je u zk izvatku (l.s. 51-52) čest. 558/11 pašnjak pov. 197 m2 bila upisana kao vlasništvo NŠ, ovdje tužitelja, za cijelo kao i da iz Uvjerenja općinskog Zavoda za katastar i geodetske poslove (l.s. 12), slijedi da dio čest. 558/1 stare izmjere k. o. [katastarska općina] odgovara čest. 558/11 k. o. [katastarska općina],
- da se uvjerenjem Općinskog komiteta za privredu Zadar od 10. srpnja 1987. (l.s. 50), potvrđuje da je TŠ pok. LŠ dostavio ponudu za prodaju poljoprivrednog zemljišta oznake čest. 558/1 k. o. [katastarska općina], pašnjak pov. 3.000 m2 dana 10. lipnja 1987.,
- da je dana 3. kolovoza 1987. (l.s. 7-9) zaključen između NŠB, kao prodavatelja i NŠ, kao kupca Ugovor o kupoprodaji nekretnina predmet kojeg je 200 m2 čest. 558/1 k. o. [katastarska općina],
- da iz rješenja Općinskog komiteta za prostorno uređenje i komunalne poslove od 03. srpnja 1990. (l.s. 53-54), između ostalog, slijedi da se PŠ odobrava izgradnja stambenog objekta sa skloništem na čest. 558/11 k. o. [katastarska općina] dok prema točki 4. istog rješenje prestaje važiti ako se s radovima ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti,
- da iz rješenja Općine Zadar, Zavoda za katastar i geodetske poslove od 05. svibnja 1989. (l.s. 55-56), slijedi da se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju podaci i to: dosadašnje stanje na ime posjednika DŠ pok. LŠ na čest. 558/1 pašnjak pov. 380 m2, mijenja se tako da prema novom stanju je posjednik PŠ NŠ na čest. 558/11 pašnjak, pov. 197 m2. Iz obrazloženja istog slijedi da je NŠ prijavio 19. veljače 1989. promjenu na zemljištu nastalu na osnovi diobe parcele prema urb. uvjetima br.414/89 i na osnovu kupoprodaje OV br. 9075/87,
- da je pravomoćnim rješenjem ovog suda posl.br. R1-141/89 od 12. lipnja 1989. (l.s. 57-59) utvrđeno da je predlagatelj NŠ stekao pravo vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora od 03. kolovoza 1987. na čest. 558/11 k. o. [katastarska općina], pa se slijedom navedenog određuje upis prava vlasništva na ime predlagatelja za cijelo uz istovremeni upis brisanja toga prava s dosadašnjih vlasnika u zemljišnoj knjizi. Iz obrazloženja istog, između ostalog, slijedi da je predlagatelj podnio prijedlog radi ispravka zemljišne knjige putem faktičnog posjeda navodeći da je od bivšeg vlasnika Ante Grbića 1987. godine kupio čest. i to dio 558/1 k. o. [katastarska općina] koja je naknadno cijepana, te je dio koji je kupljen dobio oznaku čest. 558/11.
- uviđajem na licu mjesta sud je utvrdio da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa] u predjelu zv. "Škrapavac", a u naravi da predstavlja ledinu kao i da je oko čestica 9096/3 k. o. [katastarska općina] izgrađen betonski ogradni zid,
- da iz zapisnika zk odjela ovog suda br. Z-11240/2007/1750 od 22. prosinca 2009. sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] slijedi da je uvidom u PL 4498 utvrđeno da čest. 9096 odgovara dijelu stare čest. 558/2 pov. 913 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva ŠŠ pok. LŠ za cijelo, u cijelosti staroj čest. 559/1 pov. 22 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava suvlasništva u korist KŠ žena N za 2/8 dijela i dr., u cijelosti staroj čest. br. 559/2 pov. 18 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva Zborne crkve Sv. Šimuna-Zadar, u cijelosti staroj čest. br. 560/1 pov. 25 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], uknjiženog prava vlasništva Zborne crkve Sv. Šimuna-Zadar, u cijelosti staroj čest. br. 560/2 pov. 29 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], uknjiženog prava vlasništva Zborne crkve Sv. Šimuna-Zadar, i u cijelosti staroj čest. 561/1 pov. 11 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], uknjiženog prava suvlasništva ŠŠ pok. LŠ za 44/1584 dijela i dr. Nazočni suposjednici ZŠ pok. NŠB i ZŠ ČŠ pok. NŠB navode da su pravo vlasništva predmetne nekretnine oznake čest. 9096 pašnjak, zv. Bilotinjak, pov. 2224 m2 stekli nasljeđivanjem svog oca ŠŠ. LŠ, te navode da je njihov otac osim njih iza sebe ostavio i kćer ĐŠ rođ. ŠŠ, kojoj je otac još za svog života darovao određene nekretnine, dok joj predmetna čestica nije pripala nego je pripala SŠ i ZŠ svakog za po ½ dijela. Nadalje navode da je njihov otac ŠŠ pok. LŠ pravo vlasništva stare čest. 558/2 stekao pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog suda u Zadru br. P-2309/87 od 15. ožujka 1988. godine i rješenja I-1904/89. Ističu kako se predmetna nekretnina obrađivala sve do 70-tih godina prošlog stoljeća, a kasnije je služila za ispašu. Izvršen je uvid u stari katastarski operat izdan od Područnog ureda za katastar Zadar iz kojeg je razvidno da su suposjednicima bili evidentirani ZŠ od NŠB i ČŠ svaki za po ½ dijela na čest. stare oznake 558/2 k. o. [katastarska općina] zv. "Škrapavac južni" u naravi pašnjak u pov. od 2913 m2. Punomoćnik Zadarske nadbiskupije izjavljuje da je suglasan da se na predmetnoj čestici kao suvlasnici upisu ČŠ i ZŠ. Povjerenik UŠ u cijelosti potvrđuje navode posjednika, a posebno ističe kako mu je poznato da je predmetna čestica iza smrti njihovog oca pripala nazočne uposjednike ZŠ ČŠ i ZŠ LŠ svakog za ½ dijela. Temeljem izviđajnog postupka i ovog zapisnika od 22. prosinca 2009. sud donosi rješenje tako da se čest. nove oznake 9096 pašnjak pov. 2224 m2 upisuje u novi zk. ul. [broj ZK uloška] preoblikovane zemljišne knjige tako da su vlasnicima upisani ČŠ pok. NŠB i ZŠ pok. NŠB svaki za ½ dijela,
- iz zapisnika zk odjela ovog suda br. Z-11240/2007/1750 od 02. srpnja 2015. sastavljeog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] slijedi da je u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja RŠ radi upisa zabilježbe spora dana 03. srpnja 2015. godine donijeto rješenje na temelju prijedloga RŠ se dopušta u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upis zabilježbe spora koji se vodi kod Općinskog suda u Zadru pod posl. br. P-2165/2015 radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini čest. 9096/3, pašnjak pov. 854 m2 uknjižene u korist SŠ pok. NŠB za ½ dijela i ZŠ pok. NŠB za ½ dijela,
- iz ovosudnog spisa posl.br. P-2819/2019 (ranije P-1930/2014, P-2165/2015) slijedi da je između tužiteljice RŠ i tuženika SŠ pok. NŠB i SŠ LŠ pok. NŠB u tijeku parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine oznake čest. 9096/3 k. o. [katastarska općina] koji dio je na skici Lunika d.o.o. [adresa] označen točkama A-B-C-D u pov. od 500 m2 (l.s. 84, 121 spisa P-2819/2019),
- iz povijesti posjedovanja čest. 558/1 k. o. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Zadar od 10. listopada 2014. godine (l.s. 69-83 spisa P-2819/2019) slijedi da pregledom najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina] a koji datiraju iz 1883. godine do 1906. godine čest. 558/1 nalazimo evidentiranom posjedom crkve Sv. Šime, a od 1906. godine ista je evidentirana u posjedovnom listu br. 167. 1934. godine čest. 558/1 nalazimo evidentiranu posjedom VŠ i LŠ pok. J, da bi 1948. godine ista "otišla" u posjedovni list br. 311. No, prvom revizijom ove katastarske općine 1955. godine posjednikom čest. 558/1 utvrđen je i upisan ŠŠ (Tonči) pok. LŠ. 1965. godine prilkom rješavanja godišnjih prijava, a na zahtjev ŠŠ, posjednikom iste upisan je (Up 1907/65) DŠ pok. LŠ. 1971. godine je od dijela čest. 558/1 formirana čest. 558/8, ali bez promjene posjednika (Up 383/71). Tako stanje ostaje neizmijenjeno do 1987. godine kada je temeljem presuda Općinskog suda u Zadru br. P-1300/76 i Gž-364/77 čest. 558/1 upisana posjedom (Up 1476/77) DŠ Č za ½ dijela i ŠŠ za ½ dijela. 1988. godine na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru br. Z-1127/88 (kupoprodaja OV-8271/87) umjesto ŠŠ, posjednikom njegovog dijela čest. 558/1 upisan je (Up 748/88) CŠ. 1989. godine na temelju urbanističkih uvjeta br. 336/88 i 414/89 izvršena je dioba čest 558/1 i formirana je čest. 558/9 do 11 (Up 16/89 i 258/89). Obzirom na utvrđene činjenice posjednicima istih upisani su čest. 558/1 IŠ pok. LŠ, i čest. 558/9 CŠ, čest. 558/10 ĆŠ (kupoprodaja) i čest. 558/11 NŠ (kupoprodaja). 1998. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju i ugovora o diobi nekretnina br. Ov-3590/98 i utvrđenih činjenica, a sve to iza smrti DŠ posjednicima čest. 558/1 upisani su DŠ L pok. UŠ za 2/8 dijela i dr.
6. Tijekom postupka je saslušan svjedok HŠ, koji je prije 10-ak godina kupio neposredno susjednu parcelu predmetnoj i sagradio na istoj poslovno-stambeni objekt, nekretnine oznake 9096/4 k. o. [katastarska općina]. Kada je počeo graditi svoj objekt pozvao je geometra da odredi granice, sve je bilo zapušteno, zaraslo, bilo je svega i kamenja. Sada vidljivi zid između predmetne parcele i njegove, radi se o sjeveroistočnom zidu, da je napravio u dogovoru s JŠ, ovdje tuženikom. JŠ je znao gdje je bila granica i nije bilo spora oko toga. Nikoga osim tuženika nije vidio na predmetnoj parceli dok je spomenuti zid napravljen prije 2-3 godine.
6.1. Svjedok MŠ je naveo da se radi o nekretnini koja je u vlasništvu tuženika, a koja je bila u vlasništvu njegovog djeda NŠB. Na toj nekretnini da nije ništa rađeno već su tuženici na toj nekretnini samo stavili ogradni zid i to na mjestu gdje je nekada bio suhozid. Nikada nije čuo da bi njegov djed prodao tu nekretninu niti vidio neke ljude da dolaze tamo. Da se ta nekretnina nije koristila obzirom da se radi pretežito o kampu, a jedan dio nekretnine je bio iznajmljen jednom čovjeku koji je imao Fast Food, a radi se o dijelu koji je bio nadovezan na predmetnu česticu. Sa južne strane prema ovoj nekretnini da nije postojao put već je bio put sa zapadne strane, a nije primijetio niti da je započeta ikakva gradnja na nekretnini. U bitnome istovjetno je naveo i svjedok EŠ navodeći i da su nakon smrti njegovog djeda nekretninu su naslijedili ČŠ (Ante) i LŠ.
6.2. Nadalje, svjedokinja ŽŠ je navela da je njezina majka 1987. kupila parcelu koja se nalazi odmah neposredno uz ovu predmetnu, a radilo se o čestici stare oznake 558/1 od koje je kasnije nastala 9096/3 te također pred ovim sudom vode spor u svezi dijela nekretnine koju su kupili od FŠ. U vrijeme kada je njezina majka kupila tu nekretninu kupio je i NŠ te je osobno vidjela da je započeo s gradnjom kuče na nekretnini, a doveo je i vodu i struju i napravio ulaz s ceste. Ova predmetna nekretnina je bila ograđena međutim kada je ponovno došla u Hrvatsku negdje 2015. je vidjela da je započeta gradnja u cijelosti srušena. Na toj nekretnini se nalazio put je bio iza prema plaži, a iza njezine parcele je bio jedna put s kojeg se odlazilo na livadicu, a sa livadice na plažu. Svjedokinji je pokazana fotografija sa lista spisa 182 te je pokazala da se na fotografiji broj 4 nalazi njezina parcela, a da se iza njene parcele, iza betonskog zida, nalazi nekretnina tužitelja. Na fotografiji broj 3 ista pokazuje da se kućica nalazi na njezinoj nekretnini. Betonski zid oko nekretnine da je izgrađen oko 2014. možda 2015. ili 2016. Nisu ništa držali na toj parceli, a vidjela je da je na predmetnoj nekretnini započeta gradnja i da je bila betonska ploča. Na skici sa lista spisa 281 je navela da njoj pripada od ove čestice 9096 500 m2 unutar ograđenog dijela, a od asfaltirane ceste da NŠ pripada dio koji se nalazi iza njezinog dijela odnosno da se odmah iza ulaza s asfaltirane ceste nalazi dio koji njoj pripada, a iza dio od tužitelja. Njezina nekretnina da nije skroz pravokutna više da je kvadratna. Navodi da je osobno svojim očima vidjela priključak vode, struje i vrata i da je započeta gradnja, a kasnije da je vidjela da je to sve srušeno. Ne zna koje godine je započela gradnja niti kad je priključena struja i voda, a to je sigurno bilo sad negdje prije 10 godina.
6.3. Iskaz svjedokinje navedene pod 6.3. ovom je sudu bio vjerodostojan, detaljan i uvjerljiv i u skladu sa drugim izvedenim materijalnim dokazima te joj je u cijelosti poklonjena vjera unatoč činjenici da je vjerojatno i osobno, a obzirom da njezina majka ČŠB vodi postupak protiv tuženika, zainteresirana za ishod ovoga postupka
6.4. Svjedokinja ČŠB je navela da je odmah neposredno uz nekretninu koju je kupio NŠ, kupila 500 m2 zemljišta od pok. FŠ. Svoju nekretninu su kupili 1989. te je jedne godine vidjela da se na nekretnini nalazi nekakva žičana ograda i vrata od drveta. Vidjela je da je NŠ napravio temelje i ogradio zemljište žicom ali ne zna koje godine je to bilo. Nije vidjela njega osobno da radi te temelje ali obzirom da joj je pokazao da je kupio 250 m2 i imao je dozvolu za gradnju zaključila je da je on radio te temelje. NŠ da je na svojoj nekretnini napravio temelje i ogradu od žice, a ona nije ogradila svoju nekretninu nego su to tada već ogradili Z. Kada je ona kupovala nekretninu izašao je geometar i označio je njezin teren. Na skici sa lista spisa 281 je pokazala da se njezina nekretnina nalazi odmah uz javnu asfaltiranu cestu pokraj puta, a od NŠ da se nalazi u dijelu gdje je crvenom označeno 558/11. Ista pokazuje, a što ovaj sud označava iscrtanom olovkom dio koji je ona kupila i piše olovkom " ČŠB". Misli da je ukupno ograđen dio 900 i nešto kvadrata. Ona je kupila 500 m2, a tužitelj 250 m2. Ona s NŠ nikada nije imala spor u vezi toga kome što pripada. Svjedokinji je ponovo pokazana skica na lista 281 spisa te je navela da ne zna koliko točno ali u dijelu gdje piše OVO navodi da je možda i taj dio isto njezin, a da ona sad ne može točno pokazati na papirima. Nju nitko da nije obavijestio da se provodi katastarska izmjera na području k. o. [katastarska općina].
6.5. Saslušan je i svjedok OŠ koji je naveo je nekada znao ići u šparoge i prolazio je pokraj sporne nekretnine, a zna i iz priče što mu je govorio JŠ, a spominjala mu je i supruga da je to zemlja od NŠB. Radilo se o mociri, nikada nije čuo da je zemlja prodana i nikada nije vidio temelje da bi se tu nešto gradilo. Ovaj sadašnji betonski zid da je sagrađen prije par godina. Istovjetno kao i svjedok OŠ iskazala je svjedokinja LŠB te je navela da nije vidjela da bi neke treće osobe radile nešto na toj nekretnini niti da su postavljeni temelji. Da su bistro držali njihova rodica i njen suprug oko 2004.-2012. Ta nekretnina da je bila ograđena sa zidom i to koliko se sjeća samo s jedne bočne strane, a sa prednje strane je bila tenda i bistro.
6.6. GŠ je saslušan kao svjedok te je naveo da od 1994. živio u kući koja se nalazila neposredno u blizini predmeta spora te su na ovoj spornoj nekretnini nekada znali brati šparoge a kada je tamo došao 1994., ta je nekretnine sa svih strana bila ograđena betonskim zidom i bili su izgrađeni betonski temelji te priključak za vodu. Ne zna tko je vlasnik te nekretnine i nije nikog viđao na toj nekretnini da bi zaključio tko bi bio vlasnik, a niti zna tko je napravio temelje i ogradni zid. Tamo je živio od 1994. do prije 3 godine. Na toj nekretnini je jedno vrijeme bio Fast Food a sjeća se da je između Fast Fooda i temelja bio jedan put koji je bio ispred temelja sa južne strane. Temelji danas da ne postoje te su srušeni prije 4-5 godina, a ne zna tko ih je srušio. Da su temelji bili podignuti 30-40 cm od razine zemljišta, a nekada da su postojali na tim temeljima i blokovi.
6.7. Ovaj sud je u cijelosti poklonio vjeru vjerodostojnom i uvjerljivom iskazu svjedoka NĐ, koji od 1994. živi u kući koja se nalazila neposredno u blizini predmeta spora i koji je naveo da je sporna nekretnine sa svih strana bila ograđena betonskim zidom, da su bili izgrađeni betonski temelji te priključak za vodu, da nikoga nije viđao na terenu te da ne zna tko je napravio temelje i ogradni zid, da je bio i Fast Food, a između Fast Fooda i temelja da je bio put kao i su temelji srušeni prije 4-5 godina, kao i da su bili podignuti 30-40 cm od razine zemljišta, a nekada da su postojali na tim temeljima i blokovi. Iskaz saslušanoga svjedoka, koji osobno nije zainteresiran za ishodom ovoga postupka je u skladu sa izvedenim materijalnim dokazima, a posebno sa preslikom digitalne ortofotoskice za potrebe nove izmjere iz srpnja 2005. (l.s302), a koja u cijelosti potvrđuje navode tužitelja, kao i iskaz svjedokinje ČŠB.
6.8. Iskaze ostalih svjedoka navedenih pod 6., 6.1. i 6.5. ovog obrazloženja ovaj je sud našao nevjerodostojnim jer su isti protivni materijalnim dokazima u spisu.
7. Tužitelj NŠ je naveo da je preko oglasa vidio da se prodaje predmetna nekretnina te su je kupili 1987., od prodavatelja FŠ. Bili su na terenu prilikom kupnje, osim ugovornih strana došao je i geodet koji je točno označio na terenu što je kupio, sa bojom su označili gdje su krajevi međe, a ne sjeća se točnog broja parcela. Zatražio je i dobio građevinsku dozvolu, upisao u katastru i zemljišnim knjigama, svoje vlasništvo 1/1 i priključio vodu ali je došlo je do rata i nastala mu je kalvarija u životu. Kupljenu parcelu je ogradio betonskim zidom, sa sve četiri strane, južni dio je ostavljen za ulaz, bila je pletena ograda i ishodovao je priključak za vodu na osnovi građevinske dozvole. Napravio je septičku jamu i sa donje strane je bio temelj, međutim to je ostalo, kupili su betonske blokove ali je to tijekom rata pokradeno. Svake godine bi došli jedan dan na kupanje i došli bi pogledati predmetnu parcelu jer drugih mogućnosti nisu imali. Kad su došli 2021. je vidio da je porušeno ono što su napravili, porušeni su bili ogradni zidovi, sve je bilo izravnato i ostala je samo hrpa kamenja. Ne zna kad je bila nova izmjera. Fast food da je bila nekakva baraka koja nije bila na njihovoj parceli, nego bliže moru. Poznat mu je spor koji RŠ vodi za predmetnu nekretninu, odnosno za dio matične čestice. Njezino je iznad njegovoga, njegova je prva, a njezina je nekretnine gore. Priključak da je dolazio sa donje strane, sa južne strane njegove parcele te da su iz komunalca došli, iskopali i postavili priključak za vodu. Put da je bio u obliku trokuta, širine oko 3 m, mogao ga je sa autom doći. Naveo je i da je kupio oko 1500 blokova koje je dovezao na teren, a nekretnina da je ograđena negdje 1998. Te da mu nije poznato da su treće osobe na toj nekretnine odlagale građevinski materijal.
7.1. U svome iskazu pred ovim sudom tuženik pod 1. JŠ je naveo da mu je otkada ima saznanja o svom postojanju da je predmetna nekretnina bila je u vlasništvu u cijelosti njegovog oca i strica. Na istoj predmetnoj nekretnini od svog rođenja, otkad zna za sebe je dolazio sa svojim ocem i stricem te su je nekoliko puta godišnje čistili, a oni da su prije njegovog rođenja obrađivali zemlju. Otprilike 2000. godine su njegov otac i stric prijateljima građevinarima koji u ovom dijelu [adresa] grade kuće davali predmetnu nekretninu na privremeno korištenje za skladištenje građevinskih strojeva, alata i građevinske opreme. Tih istih godina na predmetnoj nekretnini rođakinja njegovog oca JĐ je sa svojim suprugom otvorila ugostiteljski objekt, priključila je struju, vodu te za isti ugostiteljski objekt koji se zvao Kiki imala iskopanu septičku jamu. Oni su bili u najmu otprilike 10-ak godina. Nakon njihovog odlaska česticu nisu više iznajmljivali te je bila dosta zarasla u korov. Otprilike 2020. je kupio brod te ga na predmetnoj nekretnini skladištio. Nije čuo za tužitelja i nitko ih nije ograničavao. Ugostiteljski objekt se nalazio uz rub čestice koji današnjom snimkom od legalizacije odgovara dijelom ispred ulaza u omeđeni ili ograđeni prostor. Stoga smatra da je moguće da predmetna skica predočena u ovom očevidu upravo prikazuje skladišni prostor ili ugostiteljski objekt ili skladište građevinskog materijala. Suhozid i drveni stupići na kojima je bila bodljikava žica uvijek je bila okolo predmetne nekretnine. Oko 2020. su izgradili zid do susjeda ČĐ i isti majstori građevinari izgradili su im zid do glavne prometnice. Tuženiku je dana na uvid fotografija sa lista 60 i 61 spisa te je naveo da je ogradni zid sa fotografije sa lista 61 spisa izgradila JĐ LĐ koja je imala u najmu tu nekretninu pa da su joj oni dozvolili da izgradi ogradni zid da može na isti stavljati kašete dok je kućica koju je postavila na teren imala oko 40 m2 te je imala terasu od 80 m2, imala je priključak struje i vode dok je Ugovor o najmu s njom zaključen 1. srpnja 2010. te da prije 2010. apsolutno ništa nije bilo betonirano na terenu niti temelji niti ogradni zid. On ne misli da ovaj potpis na Ugovoru o kupoprodaji neistinit već misli da je tužitelj trebao stupiti u posjed nekretnine, javiti se kad je bila geodetska izmjera i ukoliko bi vidio da su oni njemu u posjedu trebao se javiti njima i razgovarati o posjedu.
7.2. Također, tuženik pod 2. LŠ je naveo da je predmetna nekretnina njihova već davno, ranijih godina su nešto obrađivali i to njegov pok. djed i to do njegovih 15- 20 godina. Sve je bilo ograđeno sa zidom i kamenom i stavljeni su bili drvenikolci i žica okolo naokolo. U ostalom dijelu pridružuje se navodima tuženika pod 1. Navodi i da na kupoprodajnom ugovoru na l.s. 7. do 9. nije potpis njegovog oca te da je on osobno na tu parcelu dovezao oko 1000 blokova jer je namjeravao napraviti ogradni zid, a kasnije su mu kroz rat te blokove ukrali.
8. Obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja, u ovome postupku valjalo je utvrditi da li je navedeni kupoprodajni ugovor zaključen, da li su stranke ispunile obaveze iz predmetnog ugovora, a to je isplata kupoprodajne cijene i da li je tužitelj uvedena u posjed predmetne nekretnine
9. Odredbom čl. 20. Zakona o osnovnim vlasničkompravnim odnosima (“Narodne novine” br. 53/91, 92/94, 74/95, 57/96, dalje ZOVO) koji je vrijedio u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora propisano je da je za stjecanje prava vlasništva potrebna pravna osnova stjecanja, vlasništvo otuđivatelja i modus stjecatelja, dok je prema čl. 454. Zakona o obveznim odnosima (NN 1991.) propisano da se ugovorima o prodaji obavezuje prodavatelj da stvar koju proda preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasništva, a kupac se obvezuje prodavatelju plati kupoprodajnu cijenu.
10. Iz skice lica mjesta, digitalne ortofotoskice za potrebe nove izmjere iz srpnja 2005. i očitovanja vještaka Tomislava Čurko jasno proizlazi da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 200 m2 i to dio koji odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake, a koja je nastala parcelacijom 1989. na zahtjev tužitelja PŠ i to sukladno skici mjerenja broj 528 k. o. [katastarska općina], od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa je prema toj skici mjerenja vještak utvrdio položaj stare čest. zem. [katastarska čestica], a kako je vidljivo na ortofoto snimku iz 2011., da su na opisanom predmetu spora, točkama J-K-D-G-J označeni vidljivi ogradni betonski zidovi kao i ulaz sa jugozapadne strane, a kako je to prikazano na skici sudskog očevida vještaka geodeta.
10.1 Utvrđenja vještaka geodeta, koja proizlaze iz ortofoto snimke iz 2005. su u cijelosti u skladu sa iskazom tužitelja, koji je ovome sudu bio detaljan, uvjerljiv i vjerodostojan i posebno u skladu sa iskazom susjeda NĐ, saslušanoga kao svjedoka u ovome postupku te ČŠB i ŽŠ. Naime, na digitalnoj ortofotoskici za potrebe nove izmjere iz srpnja 2005. je jasno vidljivo da je na predmetnoj nekretnini izgrađen niži betonski ogradni zid, kao i da se nalazi ulaz na taj dio nekretnine ograđen betonskim zidom sa jugozapadne strane, a kako su iskazivali navedeni svjedoci.
10.2. Navedena ortofotoskica je u odnosu na fotografiju sa lista 60 spisa u skladu sa iskazom tužitelja u svezi izgradnje zida pa je stoga ovaj sud navode tuženika pod 1. kada je tvrdio da je ogradni zid sa fotografije sa lista 61 spisa izgradila LĐ, koja je imala u najmu tu nekretninu od 2010. (iako da i ranije koristila tu nekretninu), a da bi tu stavljala kašete kao i da je imala priključak struje i vode, koje je sama uvela, našao neuvjerljivim, suprotnim svim relevantnim izvedenim dokazima u ovome postupku i usmjerenim isključivo uspjehu tuženika u ovome sporu.
10.3. Naime, niti je životno niti logično da bi LĐ nakon zaključenja Ugovora o najmu iz 2010., betonirala ogradni zid na nekretnini tuženika radi stavljanja kašeta, da bi ona kao najmoprimac priključivala vodu i struju na nekretninu, a posebno kada se radi o činjenici da je ogradnim zidom bila ograđena površina od 200 m2 i to prije 2005., a kako nesporno slijedi iz ortofotoskice i to iz 2005., a ne 2010. kada tuženici tvrde da je ogradni zid izgrađen jer je zid bio već izgrađen 2005.
10.4. Kada se dovede u svezu iskaz tužitelja sa sadržajem Ugovora o kupoprodaji, prema kojem je tužitelj kupio 200 m2 od prednika tuženika, sa fotografijama sa lista 60 i 61. spisa te ortofotosnimkom iz 2005. te sa činjenicom da je tužitelj bio do preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisan kao vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] stare izmere, da mu je izdano odobrenje 26. prosinca 1990. za izradu priključka vode na čest. zem. [katastarska čestica] (l.s.63 i 64), da je u predmetu ovoga suda pod brojem R1141/89 utvrđeno da je ovdje tužitelj stekao pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem kupoprodaje, a u kojem postupku je i održan očevid na licu mjesta (l.s. 57), da je i sam tuženik pod 1. naveo da ne misli da potpis njegovog prednika na Ugovoru o kupoprodaji neistinit te konačno da je tužitelj dana 3. srpnja 1990. ishodovao odobrenje za izgradnju stambenog objekta sa skloništem na č.z. 558/11 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, to za ovaj sud nema nikakve sumnje da je tužitelj zaključio sa prednikom tuženika navedeni kupoprodajni ugovor, da su obveze iz predmetnog ugovora ispunjenje te da je tužitelj uveden u posjed kupljene nekretnine na kojoj je započeo gradnju stambene zgrade.
11. Slijedom svega navedenog, obzirom da je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da je tužitelj pravnim poslom, Ugovorom o kupoprodaji predmetne nekretnine, pravnim poslom, stekao valjanu pravnu osnovu za sjecanjem prava vlasništva to je valjalo usvojiti eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kao osnovan te odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, a kojim tužbenim zahtjevom je tražio da se utvrdi da je vlasnik predmetne nekretnine.
12. Prijedlog za određivanje privremene mjere je osnovan.
12.1. Prema čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ( Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, dalje OZ ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:
1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili
2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Odredbom čl. 347. OZ je dalje propisano koje se mjere mogu odrediti radi osiguranja nenovčanih tražbina i svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito:
1. zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina na koje je upravljena tražbina, njihovo oduzimanje i povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi, 2. zabrana otuđenja i opterećenja dionica, udjela ili poslovnoga udjela na koje je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u knjigu dionica, udjela ili poslovnih udjela; a po potrebi i u sudskom upisniku; zabrana korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi takvih dionica, udjela ili poslovnih udjela; povjeravanje dionica, udjela ili poslovnih udjela na upravu trećoj osobi; postavljanje privremene uprave društvu, 3. zabrana otuđenja i opterećenja drugih prava na koja je upravljena tražbina, uz povjeravanje uprave tim pravima trećoj osobi,
4. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.
12.2. Prema mišljenju ovoga suda tužitelj je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, dok iz priloženih dokaza u spisu nedvojbeno proizlazi da su tuženici oko nekretnine tužitelja podignuli betonski ogradni zid pa iz svega navedenog, kao i iz držanja tuženika tijekom postupka ovaj sud zaključuje se da bi eventualnim daljnjim raspolaganjem nekretninom koja je predmet spora tuženici spriječili ostvarenje tražbine tužitelja, pa je slijedom svega navedenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
13. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, pa je tako tužitelju valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje: Tarifa) kod određene vrijednosti predmeta spora i to za sastav tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr.8.1.), za sastav podneska od; 3. prosinca 2022., 7. travnja 2023., 12. lipnja 2023., 2. studenog 2024. u iznosu od po 500,00 EUR (Tbr.8.1.), za sastav podneska od 20. siječnja 2025., 20. ožujka 2025., 4. listopada 2024., 15. srpnja 2025., u iznosu od po 200,00 EUR (Tbr.8.3.), za trošak zastupanja na ročištima od 20. ožujka 2023., 21. travnja 2023., 29. travnja 2024., 24. rujna 2025., 27. rujna 2024., 9. srpnja 2025., 25. studenog 2025. u iznosu od po 500,00 EUR uvećano za trošak predujma za oćevid u iznosu od 550,00 EUR sveukupno iznosi 7.350,00 EUR.
13.1. Zahtjev tužitelja za naknadom preko četiri podneska u iznosu od po 500,00 EUR je odbijen kao neosnovan, sukladno Tbr. 8.1 Tarife.
U Zadru, 16. siječnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Nižić – Peroš, univ. spec. iur.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
Tužitelju, po punomoćniku,
Tuženicima. po punomoćniku.
