Poslovni broj: UsI-1431/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdija, u upravnom sporu tužitelja Pipra d.o.o. Kaštel Kambelovac, Ulica kralja Krešimira 1, OIB: 69295955364, zastupanog po opunomoćeniku Mariju Žaja, odvjetniku u Splitu, Domovinskog rata 29b, protiv tuženika Hrvatske vode, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220, OIB: 28921383001, radi osnivanja prava građenja za potrebe planiranog zahvata u prostoru izgradnje male hidroelektrane, nakon javne rasprave održane i zaključene 19. prosinca 2025., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Hrvatske vode, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana Klasa: UP/I-325- 01/18-16/0000529 Urbroj: 374-23-4-25-21 od 5. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prema osporenom rješenju tuženika Klasa: UP/I-325-01/18-16/0000529 Urbroj: 374-23-4-25-21 od 5. svibnja 2025.

- Ugovor o građenju na javnom vodnom dobru Klasa: UP/I-325-01/18- 16/0000529 Ur.broj: 374-23-4-19-9 od 9. siječnja 2019. (u daljnjem tekstu: Ugovor o građenju) sklopljen 24. siječnja 2019. na razdoblje do 31. srpnja 2045. za potrebe planiranog zahvata u prostoru izgradnje male hidroelektrane snage 160 kW "Una – mlin" na k. č. [katastarska čestica] rijeka, površine 617 m[2] k. o. [katastarska općina] u pravnom sustavu javnog vodnog dobra rijeka Una, raskinut je 11. prosinca 2024. (točka 1.);

- članak 11. Ugovora o građenju ostaje na snazi do ispunjenja (točka 1.);

- iznos naknade štete odnosno naknade vrijednosti izvršenih radova a) uklanjanje i odvoz nasipanog i odloženog materijala (zemljano – kameni i otpadni materijal) u vodotoku i po rubu vodotoka s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; b) uklanjanje i odvoz rastresitog i nestabilnog materijala (zemljano – kameni i otpadni materijal) s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; c) uklanjanje i odvoz vreća s pijeskom s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po rješenju o izvršenju Državnog inspektorata, Središnjeg ureda Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe koordinacije nadzora korištenja voda i vodnoga dobra Klasa: UP/I-325-01/24-01/263 Ur.broj: 443-01-16-07-24-17 od 5. prosinca 2024. utvrdit će se po okončanju postupka iz članka 142. stavak 2. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 66/19, 84/21, 47/23) (točka 1.).

2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija zakonitost osporenog rješenja navodima u kojima u bitnome iznosi da je tuženik nezakonito i protivno načelu razmjernosti raskinuo Ugovor o građenju. Tužitelj problematizira ulogu trgovačkog društva Geo – Lika d.o.o. Gospić koje je angažirano od strane tuženika i nikako se ne može uzeti da je riječ o neovisnom društvu, jer radi po nalogu i za račun samog tuženika. Osporeni akt, kao i svi drugi vezani za izgradnju hidroelektrane na rijeci Uni posljedica su iznimnog medijskog pritiska, zbog kojeg se u protekloj godini poništavaju svi upravni akti koji su ranije zakonito donijeti. Geodetski situacijski nacrt predstavlja naručenu studiju, čija se zakonitost i istinitost nije mogla provjeriti. Tuženik činjenicu što tužitelj nije bio na očevidu tumači ne njegovu štetu, iako mu je poziv za sudjelovanje na očevid 23. kolovoza 2024. dostavio 22. kolovoza 2024. email-om koji tužitelj nikad nije primio. Uz to, tužitelju geodetski elaborat nije dostavljen na pregled. Spori utvrđenje "ovlaštene tvrtke" da obuhvat građevinskih radova obuhvaća prostor izvan gabarita k. č. [katastarska čestica], jer su čak dvije građevinske inspekcije utvrdile da se radovi izvršavaju unutar gabarita te čestice. Tuženik netočno tvrdi da je geodetski situacijski plan dostavljen tužitelju na očitovanje 9. prosinca 2024. zajedno s izjavom o raskidu, jer je uz izjavu dostavljena jedna izdvojena stranica iz geodetskog elaborata. Radi se o karti odnosno geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena, na kojoj je sjenčenjem označeno koji je dio obuhvata radova unutar, a koji izvan čestice. Kako priložena karta nije povezana s fotografijama lokacije napravljenim na dan izmjere, nemoguće je utvrditi da iscrtani dio na karti zaista odgovara činjeničnom stanju. Nisu poduzete nikakve radnje radi osiguranja dokaza, ne postoji mogućost provjere i hipotetski je moguće da je "ovlaštena tvrtka" samostalno odredila granice. Propust da se tužitelju omogući sudjelovanje na očevidu i dostavi elaborat, tuženik pokušava izbjeći pozivajući se na potpuno drugi upravni postupak vođen pred drugim javnopravnim tijelom u kojem je navodno elaborat tužitelju dostavljen. Tuženik tvrdi da je sastavni dio vodnog nadzora od 30. kolovoza 2024. fotodokumentacija lokacije napravljena na dan izmjere koja se povezuje s geodetskom situacijom stvarnog stanja. Tužitelj te fotografije nikada nije vidio niti su mu ikada predočene. Iste nisu priložene elaboratu niti osporenom rješenju. Osim računalno generiranih karata i popisa koordinata točaka obuhvata prostora elaborat ne sadrži usporedbu sa stvarnim stanjem. Za svako eventualno prekoračenje obuhvata potrebno je utvrditi radi li se o primjeni ozbiljnih strojeva kod kojih je moguće da se na terenu izađe pola metra izvan gabarita. Tuženik netočno i bez ikakvih dokaza tvrdi da je uslijed izvođenja građevinskih radova tužitelj, kao nositelj prava građenja, odložio iskopani materijal u vodotok odnosno po njegovim rubovima. Napominje da se vezano za ta utvrđenja paralelno vodi nekoliko žalbenih postupaka. Čak i u slučaju da su postojala određena odstupanja od dozvoljenog obuhvata, tvrdi da su bila minorna i kao takva ne opravdavaju jednostrani raskid ugovora. U izloženom predlaže se osporeno rješenje poništiti, a tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome u odnosu na tužbene prigovore vezane za izrađeni elaborat uzvraća da se dokumentacijom priloženom tužbi (koja se odnosi na iskolčavanje i sastavni je dio dokumentacije za pribavu akta kojom se dozvoljava planirani zahvat u prostoru), a koja je nastala prije početka izvođenja radova ne može osporiti geodetski elaborat kojim je utvrđen obuhvat građevinskih radova započetih u srpnju 2024. Tužitelj paušalno navodi da dvije inspekcije nisu našle nepravilnosti, za što ne daje nikakve dokaze. U odnosu na navode da su u prostor obuhvata pogrešno uzeti trag gume ili gusjenice, tuženik navodi da je i u tom slučaju predmetna čestica korištena za manipulativni prostor stroja bez valjanog pravnog osnova sukladno odredbama članka 18. Zakona o vodama, Odluke o visini naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru te Odluke Hrvatskih voda Klasa: 325-01/13-16/32 Ur.br: 374-1-10-14-145 od 20. ožujka 2014. Time se zapravo potvrđuje da su se radovi izvodili izvan gabarita na kojima tužitelj ima pravo građenja, dakle, i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Napominje da je 9. srpnja 2024. vodočuvar od strane tužitelja spriječen u vršenju vodnog nadzora. Hrvatske vode da su izvršile nadzor nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata u predmetu zahvat u prostoru izgradnje male hidroelektrane kada je utvrđeno da je o početku gradnje obavještena Služba korištenja voda VGO Rijeka, ali ne i VGI „Lika, Podvelebitsko primorje i otoci“. Provedenim nadzorom utvrđeno je da je tužitelj odložio iskopani materijal u vodotok odnosno po rubovima vodotoka što je u suprotnosti s odredbama članka 141. sada važećeg Zakona o vodama, kao i onog ranijeg, te točki 3. Vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda Klasa: UP/I-325-01/13-07/0002566 Ur.br: 374-3304-1-13-2 od 26. travnja 2013. kojom se investitoru ne dozvoljava niti privremeno odlaganje iskopanog materijala u vodotok ili po rubovima vodotoka. Kod odlaganja iskopanog materijala tužitelj se nije pridržavao ni akata iz članka 3. stavak 1. Ugovora o građenju. U međuvremenu, rješenjem Državnog inspektorata, Središnjeg ureda Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora morskih ekosustava od 19. kolovoza 2024. tužitelju je zabranjeno obavljanje radnji i radova na izgradnji male hidroelektrane u području ekološke mreže. Dalje, opisuje tijek postupka i razloge donošenja rješenja te napominje da je tužitelju dostavljen zapisnik o inspekcijskom nadzoru 21. studenog 2024. na koji se isti očitovao na način da je uspostavio prijašnje stanje i uklonio sav zemljano – kameni materijal zajedno s ostalim otpadnim materijalom, čime je potvrdio da je postupio protivno odredbi članka 3. stavak 1. Ugovora o građenju. Predlaže se tužba kao neosnovana odbiti.

4. Tužitelj u podnesku od 6. studenog 2025. dodaje da su u trenutku podnošenja tužbe, kao i tijekom ovog spora, između ostalog, oglašene ništavim građevinska dozvola Zadarske županije, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Ispostave Gračac Klasa: UP/I-361-03/16-01-01704 Urbroj: 21987- 11-371-16-3 od 6. listopada 2016., kao i rješenje o produženju građevinske dozvole Klasa: 361-03/19-01/22 Urbroj: 2198/1-07-03/1-19-2 od 3. listopada 2019. Nabraja i druga rješenja kojima je tužitelju zabranjeno obavljanje radova na izgradnji male hidroelektrane te ističe da se tužitelj nije u mogućnosti pridržavati akata navedenih u članku 3. stavak 1. Ugovora o građenju.

5. U podnesku od 28. studenog 2025. tužitelj ponavlja da mu geodetski situacijski nacrt Geo – Lika 2024-77, na kojem se temelji tvrdnja o „prekoračenju obuhvata zahvata“ nije dostavljen prije donošenja osporenog rješenja, niti mu je ostavljen rok za očitovanje ili angažiranje vlastitog vještaka. Time je povrijeđeno više odredaba Zakona o općem upravnom postupku, kao i načelo materijalne istine te samostalne i slobodne ocjene dokaza, jer je činjenice proglasio dokazanim isključivo na temelju jednostrano pribavljenog elaborata. U spisu nema ni dokaza da je tužitelj bio obaviješten o očevidu. Sam tuženik prekoračenje označava „minornim“, ali isto, bez dodatnog obrazloženja, označava razlogom za raskid upravnog ugovora, bez da obrazlaže zašto se takvo odstupanje nije moglo otkloniti nalogom za vraćanje u prijašnje stanje ili zašto sukladno načelu razmjernosti nije primijenio druge, blaže mjere. Pri tome ni ne razmatra posljedice raskida za tužitelja (višegodišnja ulaganja, pribavljene dozvole i koncesije, itd.). Tuženik pogrešno smatra da mu pripada pravo na „jednostrani raskid izjavom volje“, jer se ovdje radi o upravnom ugovoru koji podliježe općim pravilima o razmjernosti, zakonitosti i zaštiti stečenih prava. Ugovorom je predviđen raskid samo u slučaju teške povrede ugovornih obveza, uz prethodno pisano upozorenje i ostavljanje primjerenog roka za otklanjanje nepravilnosti, koji postupak tuženik nije poštivao. Uz to, u rješenju se opširno nabrajaju građevinske i lokacijske dozvole, rješenja o promjeni investitora, rješenja o produženju važenja dozvola te više inspekcijskih rješenja i tvrdi da zbog njihovog sadržaja „tužitelj nije u mogućnosti pridržavati se akata“ te su „navodno ispunjene pretpostavke za raskid“, bez da su razjašnjeni pravni učinci tih akata. Pri tome priznaje da su neki predmet upravnih sporova pred ovim sudom (UsI-2597/2024), dok su neki poništeni ili oglašeni ništavim. U prilog svojim tvrdnjama poziva se na nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu poslovnog broja Pp-1229/2024-4 od 30. listopada 2025. kojom su tužitelj i u njoj odgovorna osoba oslobođeni zbog prekršaja iz članka 265. Zakona o zaštiti okoliša. Predlaže nakon izvođenja u podnesku pobrojanih dokaza, osporeno rješenje poništiti.

6. Tijekom spora održana je rasprava (19. prosinca 2025.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo te onu priloženu tijekom spora, dok je odbio prijedlog za izvođenje od tužitelja predloženih dokaza (vještačenje geodetske struke na okolnost prekoračenja obuhvata, očevid uz sudjelovanje vještaka, saslušanje odgovorne osobe tužitelja i dr.), jer isti nisu od utjecaja na donošenje pravilne i na zakonu osnovane presude.

8. Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Među strankama je sporno jesu li ispunjeni uvjeti za jednostrani raskid Ugovora o građenju na javnom vodnom dobru.

11. U nastavku se iznose za ovaj spor bitna utvrđenja, a na kojima tuženik temelji zaključak iz osporenog rješenja.

11.1. Stranke su temeljem rješenja Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana od 14. prosinca 2018. Klasa: UP/I-325-01/18- 16/0000529 Urbroj: 374-23-4-18-5 sklopile Ugovor o pravu građenja na razdoblje do 2045. za potrebe planiranog zahvata u prostoru izgradnje male hidroelektrane snage 160 kW „Una – mlin“ na k. č. [katastarska čestica], površine 617 m[2] k. o. [katastarska općina] koja je u pravnom sustavu javnog vodnog dobra rijeke Une.

11.2. Prema članku 3. stavak 1. Ugovora o građenju nositelj prava građenja, ovdje tužitelj, dužan se, pridržavati Izmjene i dopune lokacijske dozvole Upravnog odjela za provedbu dokumenta prostornog uređenja i gradnje Ispostava Gračac Klasa:

UP/I-350-05/15-01/01 Urbroj: 2198/1-11-3/1-15-5 od 2. listopada 2015., lokacijske dozvole Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostave Gračac Klasa: UP/I-350-05/13-01/01 Urbroj: 2198/1-11-3/1-15-18 od 9. ožujka 2015., rješenja Hrvatskih voda Klasa: UP/I-325-01/15-07/3640 Ur.br: 374-3304- 1-15-2/LP od 7. kolovoza 2015., vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda Klasa: UP/I-325- 01/13-07/2566 Urbroj: 374-3304-1-13-2 od 26. travnja 2013. izdanih od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana, građevinske dozvole Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Ispostave Gračac Klasa: UP/I-361-03/16-01/04 Ur.br: 2198/1-11- 3/1-16-3 od 6. listopada 2016., vodopravne potvrde Hrvatskih voda Klasa: 325-01/16- 0771337 Ur.br: 374-23-4-16-2/LP od 31. ožujka 2016. i rješenja o promjeni investitora Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Ispostave Gračac Klasa: UP/I-361-06/18-01/01 Urbroj: 2198/1-07-03/1-18-2 od 27. studenog 2018.

11.3. Prema odredbi članka 3. stavak 2. Ugovora o građenju u slučaju nepridržavanja uvjeta Hrvatske vode ovlaštene su jednokratno raskinuti ovaj Ugovor prostom izjavom volje te mogu tražiti naknadu štete.

11.4. Prema odredbi članka 8. Ugovora u slučaju neispunjenja po nositelju prava građenja preuzetih obveza iz ovog Ugovora, kao i u slučaju da isti koristi predmetnu nekretninu protivno odredbama ovog ugovora, sklopljeni ugovor će se odmah raskinuti, a u tom slučaju Hrvatske vode nisu dužne nadoknaditi bilo kakvu štetu korisniku prava građenja.

11.5. Prema Izjavi o raskidu Ugovora o pravu građenja na javnom vodnom dobru Klasa: UP/I-325-01/18-16/0000529 Urbroj: 374-23-4-24-15 od 9. prosinca 2024.:

- za obuhvat građevinskih radova u svrhu izgradnje male hidroelektrane korišteno je i zemljište označeno kao k. č. [katastarska čestica] Čaire – rijeka Una, javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnoj površini od 418,51 m[2] i k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnoj površini od 17,14 m[2] , u obliku i položaju kako je prikazano na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena – obuhvat iskopa izrađenoj po Geo – Lika d.o.o.;

- uslijed izvođenja građevinskih radova nositelj prava građenja odložio je iskopani materijal u vodotok odnosno po rubovima vodotoka, što je u suprotnosti s odredbama važećeg čl. 141. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 66/19, 84/21, 47/23), a prije važećeg 126. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) i točki 3. Vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda Klasa: UP/I- 325-01/13-07/0002566 Urbroj: 374-3304-1-13-2 od 26. travnja 2013. kojom se investitoru ne dozvoljava ni privremeno odlaganje iskopanog materijala u vodotok ili po rubovima vodotoka ili obavljanje drugih radnji kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežavati održavanje vodotoka;

- rješenjem Državnog inspektorata, Središnjeg ureda Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe koordinacije nadzora korištenja voda i vodnog dobra Klasa: UP/I-325-01/24-01/263 Urbroj: 443-01-16-07-24-2 od 18. rujna 2024. tužitelju je zabranjeno daljnje nasipavanje i odlaganje zemljano – kamenog i otpadnog materijala u vodotok odnosno po rubovima vodotoka javnog vodnog dobra na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] protivno spomenutim izdanim Vodopravnim uvjetima od 26. travnja 2013. i rješenju o izmjeni i dopuni Vodopravnih uvjeta Klasa: UP/I-325-01/15- 07/3640 Urbroj: 374-3304-1-15-2/LP od 7. kolovoza 2015. Istim rješenjem tužitelju je naloženo uklanjanje i odvoz odloženog materijala u vodotoku i na rubu vodotoka, uklanjanje rastresitog i nestabilnog materijala te odvoz vreća sa pijeskom s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Na tu se Izjavu o raskidu ugovora o građenju očitovao tužitelj podneskom od 24. prosinca 2024. u kojem u bitnome ističe prigovore koje potom ponavlja i u tužbi.

13. Iz prethodnih utvrđenja nesporno proizlazi pravo tuženika da u slučaju nepridržavanja uvjeta, neispunjenja preuzetih obveza ili korištenja predmetnih nekretnina protivno odredbama Ugovora o građenju, isti jednokratno raskine prostom izjavom volje te zatraži naknadu štete. To je u skladu s odredbom članka 153. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP) koja, u slučaju da stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora, daje ovlaštenje javnopravnom tijelu jednostrano raskinuti upravni ugovor. U upravnim ugovorima nema klasičnog odnosa stranaka, koje podrazumijeva tužitelj. Upravni ugovori su posebna vrsta ugovora koji se može zaključiti tek po donošenju rješenja, s ciljem uređenja izvršenja prava i obveza utvrđenih rješenjem. To je dvostrani pravni akt koji javnopravno tijelo sklapa s trećom osobom u svrhu ostvarivanja određenog cilja od šireg društvenog interesa. Kod ovakvih ugovora javnopravno tijelo kao ugovorna strana sklapa ugovor isključivo s ciljem ostvarivanja interesa za zajednicu, zbog čega u odnosu na drugu stranu ima nadređeni položaj. Takva narav upravnih ugovora proizlazi iz odredaba ZUP koji mogućnost jednostranog raskida ugovora daje isključivo javnopravnom tijelu koje je s trećom osobom sklopilo određeni ugovor i na temelju prethodno donesenog rješenja istom povjerio obavljanje nekog prava, ovdje prava građenja na javnom vodnom dobru. Drukčije, iz prethodno navedenih odredaba proizlazi subordinirani odnos ugovornih strana koje u upravnom ugovoru nisu u jednakom položaju. Potpisivanjem takvog ugovora stranke su na sebe preuzele određena prava i obveze, te ugovorile pravna sredstva za slučaj da jedna od stranaka ne ispunjava preuzete obveze ili ih obavlja protivno ugovornim odredbama.

14. U pravu je tužitelj kada primjećuje da je samo rješenje opterećeno brojnim i nepotrebnim navođenjem rješenja drugih upravnih tijela koja nisu povezana s razlozima donošenja ovdje osporenog rješenja, općenito rješenje je opterećeno nepotrebnim ponavljanjem istih podataka. Isto tako, s pravom tužitelj navodi da tuženik nije dostavio dokaz da je tužitelj obaviješten o namjeravanom očevidu, jer to ispis elektroničke pošte od 22. kolovoza 2024. nije.

15. Međutim, prema mišljenju suda ovdje se na radi o upravnom postupku pokrenutom na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u kojem se provodi očevid kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe na način kako je to uređeno odredbom članka 68. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09, 110/21). Iz stanja spisa proizlazi da je tuženik za potrebe nadzora na koji se način provodi i izvršava Ugovor o građenju odnosno radi ispitivanja ispunjavanja ugovorenih obveza tužitelja angažirao trgovačko društvo Geo – Lika d.o.o. s ciljem da se utvrdi prostor obuhvata građevinskih radova. Sud to ne smatra očevidom u smislu prethodno citirane odredbe, već pravom tuženika da kao javnopravno tijelo koje je na tužitelja prenijelo pravo građenja na nekretnini javnog vodnog dobra nadzire ispunjavanje preuzetih ugovornih obveza.

16. Isto tako, tužitelj problematizira činjenicu što je geodetski situacijski nacrt izrađen od strane trgovačkog društva Geo – Lika d.o.o. po nalogu i za račun tuženika, a koji mu, kako tvrdi nije dostavljen na očitovanje. Točnije, da mu je dostavljena jedna izdvojena stranica iz geodetskog elaborata odnosno karta na kojoj je sjenčenjem označeno koji je dio obuhvata radova unutar, a koji izvan čestice. Kako priložena karta nije povezana s fotografijama lokacije napravljenim na dan izmjere, da je nemoguće utvrditi da iscrtani dio na karti zaista odgovara činjeničnom stanju.

17. Uvidom u geodetski situacijski nacrt izrađen od tvrtke Geo – Lika d.o.o. utvrđeno je da je za potrebe snimanja korišten GPS uređaj te je snimljeno stvarno stanje u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS96) te izvršeno preklapanja stvarnog stanja i katastarskog plana. Obradom podataka dobivenih geodetskom izmjerom utvrđeno je da prostor obuhvata zauzima čestice 1287/6, 1215, 1216, 1287/1, 1283/2 k. o. [katastarska općina] te da su obuhvatom zauzete k. č. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 418,51 m[2] te dio k. č. [katastarska čestica] u površini od 17,14 m , u obliku i položaju kako je prikazano na priloženoj geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena.

18. Sud ne nalazi spornim što je tuženik za potrebe vodnog nadzora nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata zatražio mjerenje od trgovačkog društva koje je ovlašteno za obavljanje geodetskih poslova (rješenje Državne geodetske uprave Klasa: UP/I-930-03/20-03/93 Urbroj: 541-07-01/3-20-2 od 24. veljače 2020.) radi utvrđivanja prostora obuhvata odnosno obuhvaćenih građevinskih čestica. Kako sam navodi, uz Izjavu o raskidu ugovora dostavljena mu je stranica iz geodetskog elaborata odnosno karta na kojoj je sjenčenjem označeno koji je dio obuhvata radova unutar, a koji izvan čestice. Tužitelj je već tada, ukoliko smatra da su čestice zahvata pogrešno označene, mogao priložiti dokaze u prilog svojim tvrdnjama da do neovlaštenog korištenja čestica izvan i mimo Ugovora o građenju nije došlo. U tehničkom izvješću geodetskog situacijskog nacrta opisan je način mjerenja, a istom su priložene skice stvarnog stanja s preklopljenim katastarskim planom. Spisu su priložene i fotografije izrađene tijekom nadzora iz kojih je razvidno da je tužitelj za potrebe formiranja gradilišta na k. č. [katastarska čestica] koristio i k. č. [katastarska čestica], a da prethodno nije sukladno članku 18. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 66/19, 84/21, 47/23) od Hrvatskih voda ishodio odluku za korištenje javnog vodnog dobra.

19. Pored toga, za predmetni zahvat pribavljeni su Vodopravni uvjeti Klasa:

UP/I-325-01/13-07/2566 Urbroj: 374-3304-1-13-2/LP od 26. travnja 2013. prema kojima je minimalno osam dana prije početka izvođenja radova investitor dužan pisanim putem obavijestiti Hrvatske vode, VGI za male slivove Lika, Podvelebitsko primorje i otoci (točka 1.), te se prema istima ne dozvoljava ni privremeno odlaganje iskopanog materijala u vodotok ili po rubovima vodotoka ili obavljanje drugih radnji kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodotoka (točka 3.). Tijekom nadzora nad provođenjem uvjeta iz vodopravnih akata za zahvat u prostoru izgradnje male hidroelektrane utvrđeno je da je o početku gradnje obavještena Služba korištenja voda VGO Rijeka, ali ne i VGI „Lika, Podvelebitsko primorje i otoci“.

20. Prema ocjeni suda, utvrđenja iz ovako provedenog postupka dovoljan su razlog za jednostrani raskid Ugovora o građenju, dakle, osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

21. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu, 16. siječnja 2026.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis