Poslovni broj: Us I-1729/2025-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

UI M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Rogošić, u upravnom sporu tužiteljice EŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Nikoli Juriću, odvjetniku u Zagrebu, Dr. Franje Račkog 10, protiv tuženika Grad Zagreb, Gradonačelnik, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB; 618178949937, radi ocjenjivanja službenika za 2024. godinu, nakon održane usmene i javne rasprave zaključen 16. prosinca 2025.godine, u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 16. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži da se poništi rješenje Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA:UP/II-119-05/25-01/25, URBROJ:251-02-01-25-2 od 02. lipnja 2025. godine i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, KLASA:UP/I-119-05/25- 001/2041, URBROJ:251-10-01/001-25-1 od 31. ožujka 2025. godine i da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, u dijelu koji se odnosi na sastav tužbe i zastupanja na raspravi, dok će se o zahtjevu za priznavanjem troškova s osnova delegacije predmeta na ovaj sud odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.U tužbi podnijetoj protiv rješenja tuženika, KLASA:UP/II-119-05/25-01/25, URBROJ:251-02-01-25-2 od 2. lipnja 2025. godine tužiteljica je u bitnom navela: da je dana 20. studenog 2023. godine započela s radom na mjestu samostalne upravne referentice za graditeljstvo (II. kategorija, potkategorija savjetnik, klasifikacijski rang 5) u Središnjem odsjeku za graditeljstvo Odjela za graditeljstvo u sektoru za prostorno uređenje i graditeljstvo Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; da je prilikom stupanja na službu Grad Zagreb, kao poslodavac bio dužan joj osigurati valjani certifikat za elektronički potpis kao osnovno sredstvo za rad koji je nužan za redovito obavljanje posla u okviru raspoređenog radnog mjesta, kreiranje dokumenata u sustavu e-Dozvole, izdavanje rješenja i sl.; da je dodjela i osposobljavanje certifikata zbog tehničkih i administrativnih poteškoća na koje tužiteljica ni na koji način nije mogla utjecati, trajala sve do 06. lipnja 2024. godine, u tom periodu je tužiteljici bio otežan, odnosno gotovo onemogućen rad na dodijeljenim predmetima. Unatoč tome što joj poslodavac nije osigurao osnovno sredstvo za rad, da su tužiteljici od dana stupanja u službu uredno raspoređivani predmeti, koje je ona mogla samostalno preuzeti u rad tek 06. lipnja 2024. godine kada joj je dodijeljen certifikat. U trenutku kada joj je osposobljen certifikat za elektronički potpis da se je tužiteljica našla u nezavidnoj situaciji jer je zbog nagomilanih predmeta koji se ne mogu obraditi u optimalnom vremenskom periodu, se našla u zaostatku u odnosu na ostale kolege u odsjeku koji rade iste i/ili slične poslove. S obzirom da su joj se novi predmeti dodjeljivali gotovo svakodnevno da se tužiteljica bez svoje krivnje našla u stanju trajnog zaostatka u rješavanju predmeta; da je navedenim postupanjem poslodavca tužiteljica dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na službenike koji su zaposleni na usporedivim radnim mjestima; da je navedeni problem tužiteljica kontinuirano upozoravala neposredno nadređene odgovorne osobe usmeno i pisanim putem i koliko je bilo u njenoj moći trudila se rješavati predmete unatoč neposjedovanju adekvatnog sredstva za rad. Kao dokaz prethodnik navoda u tužbi se navodi 5 e-maila, te predlaže saslušanje tužiteljice. Unatoč navedenom i činjenici da je tužiteljica gotovo pola promatranog razdoblja, bez njezine krivnje, bila onemogućena u obavljanju radnih zadataka, da je osporenim rješenjem tužiteljici za kriterij pod točkom 2.2 Djelotvornost i pravodobnost u obavljanju poslova, uz paušalno navođenje opisa kriterija iz Pravilnika o ocjenjivanju službenika i namještenika (Službeni glasnik Grada Zagreba. broj: 17/24, dalje: Pravilnik), Obrasca za ocjenjivanje službenika, dodijeljeno 8 bodova od ukupno 12 koliko je moguće ostvariti po ovom kriteriju; da prilikom ocjenjivanja njenog rada nisu uzeti u obzir otežani uvjeti rada koje je tužiteljica imala u promatranom razdoblju, a što je izravno utjecalo na dinamiku i organizaciju njenog rada i znatno usporilo, odnosno onemogućilo rješavanje dodijeljenih predmeta; da je navedenim tužiteljici bilo uskraćeno pravo na jednake uvjete rada koje su imale njene kolege unutar istog odjela, odnosna da je navedenim tužiteljica bez svoje krivnje stavljena u neravnopravni položaj u odnosu na ostale službenike koji obavljaju iste ili slične poslove, sve zbog propusta poslodavca; da navodi tuženika: "da tužiteljica zbog nastalih okolnosti nije dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na ostale službenike, s obzirom da je prilikom ocjenjivanja rada službenika za 2024. godinu na jednak način ocjenjivao rad i ostalih službenika koji nisu imali ispravan certifikat", samo potvrđuje argumente da je tužiteljica stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na službenike koji su tijekom cijelog razdoblja imali certifikat; da tuženik nije obrazložio koju je djelotvornost i pravodobnost u radu očekivao od tužiteljice, niti je njezine rezultate usporedio sa rezultatima koje su ostvarili ostali službenici zaposleni na istom radnom mjestu, a čiji je rad ocijenio većom ocjenom; da donošenje ocijene bez da se navedene okolnosti tužiteljici uzmu kao olakotna okolnost, predstavlja pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje; da navedeno opravdava potrebu za novom evalucijom rada tužiteljice kojom bi se uzela u obzir činjenica da je tužiteljici u razdoblju od 20. studenog 2023. do 06. lipnja 2024. godine bilo onemogućeno obavljanje posla, a da se nakon navedenog razdoblja bez svoje krivnje tužiteljica nalazila u kontinuiranom zaostatku u rješavanju predmeta. Ako je navedena činjenica ipak uzeta u obzir prilikom dodjele bodova po navedenom kriteriju, da je isto trebalo posebno navesti i obrazložiti u prvostupanjskom rješenju uz navođenje zašto joj je unatoč opisanim poteškoćama u radu dijeljen manji broj bodova od onih koje je po navedenom kriteriju magla ostvariti; da je rad tužiteljice trebalo staviti u kontekst djelotvornosti i pravodobnosti u radu njenih kolega kako bi se utvrdio prosjek rješavanja predmeta svih službenika zaposlenih na istim ili sličnim poslovima, čime bi se postigla transparentnost u ocjenjivanju. U tužbi se navodi da se rješenje osporava i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i to članka 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz razloga što osporeno prvostupanjsko rješenje ne sadrži obrazloženje dodijeljene ocjene; da je tužiteljica prethodno upoznata sa prijedlogom ocjene sadržanim u Obrascu za ocjenjivanje službenika, te je očekivala da će u obrazloženju rješenja biti obrazloženi razlozi ocjenjivanja, obzirom da tužiteljica smatra da je ocjena "dobar" neosnovana i da ne odgovara stvarnim okolnostima njenog rada i iskazane stručnosti; da dodjela srednje ocjene "dobar" za tzv. standardni rad i profesionalno obavljanje poslova ne oslobađa tuženika od obveze da ocjenu obrazloži sukladno članku 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi. Navodi se da nisu jasni razlozi smanjivanja bodova na kriterijima poput 1.1 Razina stručnosti iako se radi o inženjerki građevinarstva s više od 22 godine radnog iskustva u realnom sektoru i s položenim stručnim ispitom, te po kriteriju 2.3. Komunikacijske vještine, 2.4 Sposobnost suradnje s drugim službenicima i namještenicima, 2.5. Odnos prema radu, 3.1. Odnos prema strankama i suradnicima, 3.2 Odnos prema nadređenima i 3.3. Poštivanje radnog vremena iako na rad tužiteljice u tim aspektima do dana donošenja osporavanog rješenja nije bilo nikakvih pritužbi od strane kolega ili stranaka, niti je za isto dobila kakvo upozorenje, opomenu ili uputu nadređenih: vezano za navode tuženika o navodnom učestalom kašnjenju tužiteljice na posao, navodi se da uvidom u podatke sadržane u iLock aplikaciji je vidljivo da tužiteljica svako kašnjenje koje joj se stavlja na teret je odradila i nadoknadila ostajanjem na poslu istog radnog dana nakon radnog vremena sukladno uobičajenoj praksi u gradskoj upravi Grada Zagreba na koju na jednak način prakticiraju njene kolege, pa joj se isto ne bi trebalo staviti na teret prilikom ocjenjivanja: pozvala se na presude Upravnog suda u Splitu. Tužbom se predlaže saslušanje stranaka. Tužbenim zahtjevom je predložio da se poništi osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje od 31.ožujka 2025. godine.

2. Tuženo tijelo je dostavilo odgovor na tužbu u kojem je u bitnom ostaje kod navoda iz osporenog rješenja. Navodi se da je tužbenim navodima istaknuto da u postupku ocjenjivanja je nepotpuno i pogrešno utvrđeno činjenično stanje jer joj u razdoblju od 20. studenog 2023. do 06. lipnja 2024. godine nije bilo omogućeno redovno obavljanje poslova radnog mjesta jer joj nije osiguran certifikat za elektronički potpis, što je preduvjet za rješavanje predmeta, radi čega je bila u kontinuiranom zaostatku u rješavanju predmeta, te da joj je iz navedenog razloga nepravedno smanjen broj bodova po osnovi kriterija ocjenjivanja – "djelotvornost i pravodobnost poslova". Isto tako da se navodi u tužbi da nisu jasni razlozi smanjenja broja bodova po osnovu kriterija "razina stručnosti", s obzirom na to da je tužiteljica po zanimanju inženjer građevinarstva s više od 22 godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom, te kriterij "komunikacijske vještine", sposobnost suradnje s drugim službenicima i namještenicima", odnos prema radu", odnos prema strankama u suradnicima", odnos prema nadređenima" i poštivanje radnog vremena", s obzirom da na njen rad u tim aspektima nije bilo pritužbi niti kolega, niti stranaka, niti nadređenih. Također da se u tužbi navodi da prvostupanjsko rješenje ne sadrži obrazloženje dodijeljene ocjene, što je suprotno odredbi članka 96. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj: 86/08,61/11,4/18,112/19. i 17/25). Tuženik se je odgovoru na tužbu očitovao po navedenim navodima na način da je naveo da se radi o istim prigovorima koje je tužiteljica već isticala i u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja od 31. ožujka 2025. godine, pa da tuženik u cijelosti ostaje kod obrazloženja danog u drugostupanjskom rješenju od 02. lipnja 2025. godine. Naveo je također da postupak ocjenjivanja službenika i namještenika u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba je propisan Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj /regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08,61/11,4/18,112/19. i 17/25.) i Pravilnikom o ocjenjivanju rada službenika i namještenika ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 17/24,), te citira odredbe članka 95. stavak 3. i 5., i članka 96. stavak 1. Zakona; da su Pravilnikom propisani kriteriji za ocjenjivanje stručnog znanja u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvalitete rada te poštivanje službene dužnosti službenika u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba, prema kojima neposredno nadređeni službenik objektivno može ocijeniti rad službenika i namještenika. Tuženik navodi da je tužiteljici po svim navedenim kriterijima koji se navode u tužbi dodijeljen visoki broj bodova (8 od mogućih 0, 4. i 12 bodova), što znači da je njezin rad ocjenjen kao učinkovit i zadaci obavljeni u zadanom roku te je pokazana djelotvornost i produktivnost službenice. Također se ističe da je sudskom praksom uspostavljen sustav ocjenjivanja prema kojem se za standardnu profesionalnu izvedbu dodjeljuje srednja ocjena ("dobar"); da se u presudi Upravnog suda u Rijeci, Poslovni broj: Us I-966/16 od 10. ožujka 2017. godine navodi da je na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku je primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne; da u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da zaslužuje ocjenu višu od standarda, odnosno naročito dobar ili prvorazredan, pa je drugostupanjsko tijelo utvrdilo da je pročelnik, uzevši u obzir sve relevantne činjenice i temeljem postavljenih kriterija, pravilno njezin rad ocijenio prosječnim. Vezano za navod tužiteljice da su obrazloženja osporenih rješenja manjkava, tuženik ističe da je odredbom članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21, dalje: ZUP-a), propisano da obrazloženje, između ostalog, sadrži utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge donošenja zaključka u tijeku postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar; da u konkretnom slučaju rješenje o ocjeni rada ima potpuni sadržaj jer su u rješenju navedene i citirane sve zakonske odredbe na temelju kojih je rješenje doneseno, navedeni su kriteriji temeljem kojih je tužiteljica ocijenjena ocjenom "dobar", kao što je izneseno i činjenično stanje; da je rješenje pročelnika o ocjeni utemeljeno na provedenoj prethodnoj proceduri propisanoj Pravilnikom o ocjenjivanju, a koja uključuje i upoznavanje službenika s prijedlogom pojedinačnih ocjena prema svim propisanim kriterijima, stoga da nije isto potrebno ponovo iznositi u odgovoru na tužbu; da se rješenje o ocjeni donosi na kraju postupka ocjenjivanja, a koji postupak se provodi na način da neposredno nadređeni službenik ispunjava obrazac za ocjenjivanje (prijedlog ocjene, koji prijedlog ocjene svaki daljnji nadređeni službenik može korigirati, a o završnom prijedlogu ocjene da se upoznaje službenika koji je ocjenjen; da obrazac ocjenjivanja sadrži obrazloženje svih kriterija koji su predmet ocjenjivanja te broj bodova koji su službenici ostvarili po svakom pojedinom kriteriju; da se navedeni obrazac dostavlja na znanje službenicima, tako da svaki službenik i prije nego što dobije rješenje o ocjeni zna na koji način je ocjenjen, odnosno koliko je bodova ostvario prema svakom pojedinom kriteriju; da uvidom u navedeni Obrazac za ocjenjivanje tužiteljice je utvrđeno da isti sadrži sve Pravilnikom o ocjenjivanju rada službenika i namještenika propisane podatke – podatke o službeniku, popis kriterija na kojima se temelji prijedlog ocjene i dodatno pojašnjenje što se pojedinim kriterijem ocjenjuje, prijedlog ocjene za svaki pojedini kriterij, broj bodova koji su službeniku dodijeljeni za svaki pojedini kriterij, ukupan broj bodova, te potpise nadređenih koji su dali prijedlog ocjene; da je na rješenje o ocjeni moguće izjaviti žalbu, koje pravo je tužiteljica iskoristila, te je u drugostupanjskom rješenju joj dano dodatno pojašnjenje u vezi sa spornim okolnostima po svakom kriteriju ocjenjivanja. Slijedom navedenog da osporena rješenja nemaju nedostatke, već su u istima izneseni iscrpni, jasni i neproturječni razlozi, suprotno navodima tužiteljice, budući da osporena rješenja sadrže pravilna obrazloženja sačinjena sukladno mjerodavnim propisima s jasnim razlozima o svim iznesenim navodima. Predloženo je da se tužbeni zahtjev odbije.

3.Osporenim rješenjem tuženika, KLASA:UP/II-119-05/25-01/25, URBROJ: 251-02-01-25-2 od 2. lipnja 2025. godine odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, KLASA:UP/I-119-05/25-001/2041, URBROJ:251- 10-01/001-25-1 od 31. ožujka 2025. godine.

Navedenim prvostupanjskim rješenjem od 31. ožujka 2025. godine tužiteljica koja je raspoređena na radno mjesto samostalne upravne referentice za graditeljstvo u Središnjem odsjeku za graditeljstvo Odjela za graditeljstvo u Sektoru za prostorno uređenje i graditeljstvo istog ureda, ocijenjena je za 2024. godinu ocjenom "dobar".

4.Podneskom zaprimljenim 05. rujna 2025. godine opunomoćenica tužiteljice je obavijestila je suda da odustaje od prijedloga iznijetog u tužbi kojim je zatraženo saslušanje stranaka, dok u ostalom djelu ostaje kod svih tužbenih navoda i tužbenog zahtjeva. Nakon navedenog sud je obaviješten o opozivu punomoći za odvjetnicu Marinu Blažun, te je dostavljena punomoć za novog opunomoćenika, Nikolu Jurića, odvjetnika u Zagrebu.

5.U tijeku upravnog spora sud je proveo raspravu te na taj način omogućio strankama da se neposredno pred sudom očituju o navodima tužbe odnosno odgovora na tužbu, te iznesu svoje očitovanje i činjenice koje smatraju bitnim za donošenje zakonite odluke. Na raspravi održanoj dana 16. prosinca 2025. godine nije pristupio tuženik već je opravdao svoj izostanak podneskom zaprimljenim 16. prosinca 2025. godine tuženik je obavijestio sud o nemogućnosti dolaska na ročište, te je predloženo da se isto održi u njihovoj odsutnosti, uz napomenu da ostaju kod odgovora na tužbu. Kako nije bilo razloga za odgodu rasprava je održana bez tuženika.

Opunomoćenik tužiteljice je na raspravi iskazao da u cijelosti ostaje kod sadržaja tužbe, sveg ranije iznijetog, te tužbenog zahtjeva. Naveo je da je postupanjem tuženika u ovoj upravnoj stvari, u vidu izostanka odgovarajućeg obrazloženja vezano za okolnosti na kojima se temelje osporena rješenja, odnosno u vezi okolnosti koje su utjecale na ocjenu rada tužiteljice po svakom od kriterija koji se prema mjerodavnom propisu uzimaju u obzir; da je tužiteljici povrijeđeno pravo na pošteno (pravično) suđenje s aspekta prava na obrazloženu sudsku odluku kako je određeno člankom 29. Ustava RH-e i člankom 6. stavak 1. Konvencije; da se u osporenim rješenjima samo paušalno iznose tvrdnje da su ocjena i kriteriji za njeno donošenje obrazloženi, ali da se to čini isključivo kako bi se pokušala zadovoljiti forma i opravdati prethodno nezakonito postupanje; da je slijedom navedenog jasno da se u konkretnom slučaju radi o arbitrarnom postupanju i odlučivanju jer upravna tijela nisu iznijela dostatne, relevantne i neproizvoljne razloge o odlučnim navodima tužiteljice; da je postupak koji je prethodio osporenim rješenjima bio formalistički, nedostatan i arbitraran. Opunomoćenik tužiteljice je na raspravi u spis predao popis troška, kojim je zatražio trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu, za svaku radnju u visini od po 500 bodova (1.000,00 eura), ili ukupno 2.000,00 eura. Isto tako spisu je priložio i zahtjev za priznavanje troška nastalog uslijed delegacije ovog spisa sa Upravnog suda u Zagrebu na ovaj sud, koji trošak se odnosi na trošak javnog prijevoza (autobusne karte) u iznosu od 30,30 eura, te trošak izbivanja iz pisarnice u Zagrebu za vrijeme putovanja u Split, a da je putovanje iz Zagreba do Splita trajalo od 03,00 do 10,05 dati, dakle, u jednom pravcu u trajanju koje prelazi 7 sati, s tim da je istog dana se vratio u Zagreb što je dodatnih 7 sati putovanja, s kojeg osnova potražuje naknadu na teret državnog proračuna u iznosu od 350,00 eura (t.br. 39.. i t. br. 54. OT - 7x 25 bodova x 2,00 E/bod, tako da ukupno potražuje 380,30 eura.

6.Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu i to: tužbe, osporenog rješenja od 02. lipnja 2025. godine, odgovor na tužbu, podnesak tuženika od 16. prosinca 2025. godine te je pregledan sudski spis, kao i spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu. Stranke nisu imale drugih dokaza.

7.Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, nakon provedenog sudskog postupka, ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, uzimajući u obzir navode stranaka iznesene u tužbi, odgovoru na tužbu, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8.Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenje tuženika, KLASA:UP/II-119-05/25-01/25, URBROJ:251-02-01-25-2 od 2. lipnja 2025. godine i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, KLASA:UP/I-119-05/25-001/2041, URBROJ:251-10-01/001-25-1 od 31. ožujka 2025. godine i da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu.

9.Sporno je među strankama da li je postupak ocjenjivanja tužiteljice za 2024. godinu zakonito proveden i da li je tužiteljici rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, KLASA:UP/I-119-05/25-001/2041, URBROJ:251-10-01/001-25-1 od 31. ožujka 2025. godine, pravilno i zakonito utvrđena ocjena, "dobar".

Sporno je da li je postupak ocjenjivanja i izrade rješenja o ocijeni tužitelja proveden sukladno relevantnim propisima.

10.Prema stanju spisa proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj 2024. godini bila zaposlenik Grada Zagreba na radnom mjestu samostalne upravne referentice za graditeljstvo u Središnjem odsjeku za graditeljstvo Odjela za graditeljstvo u Sektoru za prostorno uređenje i graditeljstvo istog ureda i da je za navedenu godinu ocijenjena je ocjenom "dobar".

11.Nesporno je da je tuženik normativno uredio postupak ocjenjivanja i načina provođenja postupka ocjenjivanja tako što je donio predmetni Pravilnik, temeljem kojeg se uz primjenu odredbi predmetnog Zakona provelo predmetno ocjenjivanje tužitelja.

12.Člankom 95. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi („Narodne novine“., broj: 86/08,61/11,04/18.i 112/19, dalje Zakon) propisano je da službenika ocjenjuju pročelnik upravnog odjela. Pročelnika upravnog odjela ocjenjuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Ocjena se temelji na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti. Kriteriji za ocjenjivanje službenika i način provođenja ocjenjivanja propisuju se općim aktom lokalne jedinice. Člankom 96. istog Zakona propisano je da ocijene kojima se ocjenjuju službenicu jesu: a) „odličan“- ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe, b) „vrlo dobar“ – ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe, c) „odličan“ – ukoliko je rad i učinkovitost službenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe, d)“zadovoljava“ – ukoliko rad i učinkovitost službenika osigurava najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznosti u obavljanju službe, e) „ne zadovoljava“ – ukoliko je rad i učinkovitost službenika ispod minimuma standarda kvalitete te nije dovoljan da osigurava pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe. O ocijeni se donosi rješenje. Ocjena mora biti obrazložena.

13.Člankom 12. Pravilnika o ocjenjivanju rada službenika i namještenika ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj: 17/24, dalje: Pravilnik) je propisano da se rad službenika ocjenjuje prema kriterijima iz članka 4., 5. i 6. Pravilnika, rad namještenika prema kriterijima iz članka 7., 8. i 9. Pravilnika, a rad rukovodećih službenika i namještenika, uz kriterije iz navedenih članaka, se ocjenjuju i prema kriterijima iz članka 10. Pravilnika zaokruživanjem broja bodova iza odgovarajuće ocjene za pojedini kriterij na pripadajućem obrascu, a u svakoj ocjeni određuje se broj bodova prema slovnoj oznaci.

14.Pravilnikom su utvrđeni slijedeći kriteriji za izradu ocjene: 1. kriterij - Stručnost, kreativnost i samoinicijativnost, dok su podkriteriji: 1.1 Razina stručnosti, 1.2. Sposobnost stvaranja jedinstvenog i novog, 1.3. Stupanj samoinicijativnosti; 2. kriterij - Kvaliteta i opseg obavljenih poslova i pridržavanje zadanih rokova u obavljanju poslova, dok su podkriteriji: 2.1. Kvaliteta obavljanja poslova, 2.2. Djelotvornost i pravodobnost u obavljanju poslova, 2.3. Komunikacijske vještine, 2.4. Sposobnost suradnje s drugim službenicima i namještenicima, 2.5 Odnos prema radu, 2.6.Opseg obavljanja posla; 3. kriterij – Odnos prema strankama i suradnicima i poštivanje radnog vremena, dok su podkriteriji: 3.1. Odnos prema strankama i suradnicima, 3.2. Odnos prema nadređenima, 3.3. Poštivanje radnog vremena.

Dakle, Pravilnikom, propisani kriteriji za ocjenjivanje stručnog znanja u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvalitete rada te poštivanje službene dužnosti službenika u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba, prema kojima neposredno nadređeni službenik objektivno može ocijeniti rad službenika i namještenika. Postupak ocjenjivanja službenika se provodi na način da neposredno nadređeni službenik ispunjava obrazac za ocjenjivanje (prijedlog ocjene), koji prijedlog ocjene svaki daljnji nadređeni službenik može korigirati, a o završnom prijedlogu ocjene da se upoznaje službenika koji je ocjenjen.

15.Spisu je priložen Obrazac za ocjenjivanje službenika za 2024. godinu za službenicu TŽ iz kojeg je vidljivo koji broj bodova je istoj dodijeljen po pojedinom kriteriju odnosno po pojedinom podkriteriju. Iz navedenog Obrasca je vidljivo da je po pojedinim podkriterijima moguće dodijeliti: 0 bodova, 4 boda, 8. bodova i 12 bodova. Također je vidljivo da su navedeni Obrazac sačinjen i potpisan od tri osobe i to: 1- voditelj Odsjeka, 2. voditelj Odjela/službe, 3. voditelj Sektora), te da je tužiteljici omogućen uvid u sadržaj istog Obrasca. Obrazac ocjenjivanja sadrži obrazloženje svih kriterija koji su predmet ocjenjivanja te broj bodova koji su službenici ostvarili po svakom pojedinom kriteriju.

Spisu su priloženi i zapisnici o praćenju rada tužiteljice za sve mjesece 2024. godine, koji su bili osnova kod donošenja ocjene.

16.Prema sadržaju navedenog Obrasca je vidljivo da je tužiteljici po svim navedenim kriterijima odnosno podkriterijima dodijeljeno po 8 bodova od najviše mogućih 12 bodova, što znači da je njezin rad ocjenjen kao učinkovit i zadaci obavljeni u zadanom roku te je pokazana djelotvornost i produktivnost službenice, slijedom čega je i dodijeljena prosječna ocjena "dobar".

Uvidom u navedeni Obrazac za ocjenjivanje vidljivo je da isti sadrži sve Pravilnikom o ocjenjivanju propisane podatke – podatke o službeniku, popis kriterija na kojima se temelji prijedlog ocjene i dodatno pojašnjenje što se pojedinim kriterijem ocjenjuje, prijedlog ocjene za svaki pojedini kriterij, broj bodova koji su službeniku dodijeljeni za svaki pojedini kriterij

17.Prema stanju spisa proizlazi da je tužiteljica prema kriteriju djelotvornost i pravodobnost u obavljanju poslova tužiteljica je ocjenjena sa 8 bodova, odnosno ocjenjeno je da je učinkovito radila i obavljala zadatke u zadanom roku te da je pokazala odgovarajuću razinu djelotvornosti i produktivnosti, uzevši u obzir nespornu činjenicu da od početka rada 20. studenog 2023. do 06. lipnja 2024. godine nije imala osiguran certifikat za elektronički potpis. Kod navedenog je navedena činjenica tehničke nemogućnosti digitalnog potpisa je od neposredno nadređenih službenika ocijenjeno na način da je isti tehnički problem tužiteljicu usporavao u radu, ali da nije utjecao na nemogućnost rada na predmetima, stoga je temeljem istog i ocjenjena visokim brojem bodova, 8 od mogućih 0. 4. i 12 bodova, odnosno ocjenjeno je da je njen rad učinkovit a zadaci obavljeni u zadanom roku, da je pokazana djelotvornost i produktivnost. Dakle, u odnosu na navedeni tehnički problem, od neposredno nadređenih osoba je ocijenjeno da je isto usporavalo rad ali da nije utjecao na nemogućnost rada na predmetima, što je i stvarno realno budući da je tužiteljica i u vrijeme trajanja navedenih tehničkih poteškoća mogla raditi na predmetima u smislu proučavanja i pripremanja odluka te izrade (pisanja) rješenja.

Stoga, nije prihvatljiv tužbeni navod da je tužiteljica zbog nastalih okolnosti dovedena u neravnopravni položaj u odnosu na ostale službenike, s obzirom da se prilikom ocjenjivanja rada službenika za 2024. godinu na jednak način ocjenjivao rad i ostalih službenika koji nisu imali ispravan certifikat, a obavljali su poslove radnog mjesta koji su im svakodnevno dodjeljivani u rad.

18.Prema kriteriju razina stručnosti, komunikacijske vještine, sposobnost suradnje s drugim službenicima i namještenicima, odnos prema radu, odnos prema strankama i suradnicima i odnos prema nadređenima, tužiteljica je ocjenjena između ostalog i u odnosu na dugogodišnje radno iskustvo od 22 godine rada u struci i položenim stručnim ispitom, sposobnostima i vještinama pokazanim u radu i u odnosu s drugim službenicima, strankama i suradnicima, što potvrđuje činjenica da je tužiteljici dodijeljeno 8 od mogućih 0, 4, i 12 bodova. Vidljivo je da su nadređeni službenici su kod izrade Obrasca za ocjenjivanje (kojeg su potpisali), istakli da je tužiteljici ukazivano na propuste i nepravilnosti, da je poticana kvalitetno i učinkovito izvršavanje zadataka.

19.Prema kriteriju poštivanja radnog vremena u 2024. godini tužiteljica je ocjenjena sa 8 bodova. Uvidom u iLock aplikaciju evidencije radnog vremena za službenicu je zabilježeno 29 kašnjenja, odnosno 1 raniji odlazak bez navođenja razloga, 5 kašnjenja bez navođenja razloga, 4 propuštena evidentiranja odnosno navođenja razloga da nije radio čitač i 19 kašnjenja uz navođenje razloga promet. S obzirom da nije evidentiran niti jedan rad nakon radnog vremena za zaključiti je da tužiteljica nije pokazala, u slučaju potrebe, fleksibilnost za rad izvan radnog vremena.

20.Prema ocjeni suda rješenje o ocjeni rada (prvostupanjsko rješenje) ima potpuni sadržaj jer su u rješenju navedene i citirane sve zakonske odredbe na temelju kojih je rješenje doneseno, izneseno i činjenično stanje te su navedeni kriteriji temeljem kojih je tužiteljica ocijenjena ocjenom "dobar". Stoga nije prihvatljiv navod tužiteljice da osporena rješenja nemaju nedostatke i da nisu valjano obrazložena, jer sud ocjenjuje da je u rješenjima dano dostatno obrazloženje, posebno cijeneći da je tužiteljica bila u potpunosti upoznata sa postupkom donošenja ocjene, sadržajem Obrasca za ocjenjivanje i prijedlogom ocjene od neposredno nadređenih osoba. Temeljem sveg iznijetog kao i stanja spisa Sud ocjenjuje da je osporeno rješenje tuženika sukladno članku 98. stavak 5.ZUP-a, valjano obrazloženo.

21.Kako Pravilnikom nije propisana norma tj. broj riješenih predmeta kao jedan od kriterija za ocjenjivanje službenika, pročelnik kao ocjenjivač je kontinuiranim praćenjem rada temeljem propisanih kriterija u Obrascu za ocjenjivanje službenika, nakon provedenog ispitnog postupka, utvrdio prijedlog ocjene slobodnom ocjenom, s čime je upoznao tužiteljicu.

Naime, Pravilnikom nije propisan način obrazloženja ocjene svakog pojedinog kriterija za ocjenjivanje, odnosno što točno obrazloženje treba sadržavati, kao ni broj predmeta kao mjerilo učinkovitosti rada, ali su se ocjenjivač (neposredno nadređene osobe) pridržavale propisanog postupka, te objektivno mjerljivim pokazateljima ocijenio službenika u skladu s načelom zakonitosti i slobodnom ocjenom dokaza, u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana, sukladno članku 5. ZUP-a.

22. Istaći je da je u relevantnoj sudskoj praksi zauzet pravni stav prema kojem je na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne, što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika očekivane razine koja podrazumijeva ocjenu „dobar“, dok službenik smatra da je njegova radna izvedba iznad standarda u stupnju koji razumijeva ocjenu „uspješan“ ili najviše kvalitete „naročito uspješan". Navedeni pravni stav izražen je u pravnom shvaćanju Upravnog suda u Rijeci iznesenog u presudi poslovni broj: Us I-966/16 od 10. ožujka 2017. godine i poslovni broj: UsI-1697/16-11 od 01. lipnja 2017. godine, prema kojemu: "na poslodavcu je primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne, što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika očekivane razine koja podrazumijeva ocjenu „dobar“, dok službenik smatra da je njegova radna izvedba iznad standarda u stupnju koji razumijeva ocjenu „uspješan“ ili najviše kvalitete „naročito uspješan".

Kod navedenog je ukazati da je stav izražen u navedenoj presudi potvrđen presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2622/17-2 od 31. kolovoza 2017. godine.

23.Slijedom navedenog sud ocjenjuje da je postupak ocjenjivanja proveden sukladno relevantnim, naprijed navedenim propisima, dakle, da je postupak ocjenjivanja zakonito proveden.

Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

24.Odluka o trošku za sastav tužbe i zastupanje na ročištu, temelji se na odredbi članka 147. st. 1. ZUS-a, kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi svoje troškove, ako zakonom nije drukčije propisano, radi čega je zahtjev za naknadom troška, valjalo odbiti iz razloga jer je tužiteljev zahtjev odbijen, pa je slijedom navedenog riješeno kao u izreci pod točkom II. izreke.

U Splitu 16. siječnja 2026.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice, Nikoli Juriću, Zagreb, Dr. Franje Račkog 10,

- tuženiku, Grad Zagreb, Gradonačelnik, Trg Stjepana Radića 1,

- u spis.