REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 15, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-155/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice LČ, L [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Aniti Pezer, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 2. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, nakon javne objave presude 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužiteljici LČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 441,08 eura (slovima: četiri stotine četrdeset jedan euro osam centi) sa zakonskim zateznim kamatama 20. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%-tna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužiteljici LČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći isplati iznos od 235,00 eura (slovima: dvije stotine trideset pet eura) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude, tj. 16. siječnja 2026. do isplate po stopi koja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d. d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužiteljici LČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu 1.752,70 eura (slovima: tisuću sedam stotina pedeset dva eura sedamdeset centi) sa zakonskim zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 16. siječnja 2026. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu 33,46 eura kao neosnovan.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 210,09 eura.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika 7. rujna 2023. podnijela tužbu radi naknade štete. U tužbi u bitnome navodi da se dana 19. svibnja 2023. u 15,55 sati na kolniku [adresa] u [adresa] dogodila prometna nesreća koju prometnu nesreću je prouzrokovao UČ osiguranik tuženika, koji je kritične zgode upravljao automobilu marke Toyota Aygo reg. ozn. [registarska oznaka]. U navedenoj prometnoj nesreći tužiteljica je sudjelovala je kao vozač osobnog automobila marke Renault Twingo, reg. ozn [registarska oznaka]. U trenutku prometne nesreće automobil marke Toyota Aygo reg. ozn. [registarska oznaka] bio je osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja].

1.1. Tužiteljica navodi da je u prometnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je trpjela fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta te joj je potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 30 dana.

1.2. Dalje navodi da joj je temeljem odredbe članka 19. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, te da ista ima temeljem odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu neimovinske štete, a isto tako temeljem odredbe članka 1089. Zakona o obveznim odnosima pravo na naknadu imovinske štete.

1.3. Tužiteljica specificira svoj tužbeni zahtjev tako da na ime naknade imovinske i neimovinske štete potražuje ukupan iznos od 2.494,36 eura, od čega za pretrpljene fizičke bolove 1.000,00 eura/ 7.534,50 kn, za pretrpljeni strah 900,00 eura/ 6.781,05 kn, za umanjenje životne i radne sposobnosti 300,00 eura/2.260,35 kn, za tuđu njegu i pomoć 250,00 EUR/ 1.883,63 kn i za izgubljenu zaradu 44,36 eura/334,23 kn.

1.4. Tužiteljica navodi da je tuženiku uputila odštetni zahtjev dana 19. lipnja 2023. godine, po kojem odštetnom zahtjevu je tuženik isplatio dio imovinske i neimovinske štete, dok je preostali dio imovinske i neimovinske štete otklonio.

1.5. Tuženik je u mirnom postupku nesporno priznao osnov te isplatio tužiteljici po njemu nesporni iznos štete, u ukupnom iznosu od 1.608,19 eura i to na ime neimovinske štete iznos od 1.408,92 eura, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 125,00 eura, na ime izgubljene zarade iznos od 44,36 eura na ime troškova prijevoza na liječenje iznos od 19,91 eura slijedom čega tužiteljica predmetnim postupkom potražuje preostali dio neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 886,17 eura/ 6.676,85 kn i to za pretrpljene fizičke bolove 300,00 eura/2.260,35 kn, za pretrpljeni strah 191,08 eura/1.439,69 kn, za umanjenje životne i radne sposobnosti 300,00 EUR/2.260,35 kn i za tuđu njegu i pomoć 115,00 eura/866,47 kn.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje kao nespornu činjenicu da se dana 19.05.2023. godine dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen (temeljem članka 22. stavak 1 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, dalje: ZOOP/05) ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Dalje navodi da su sastavni dio ugovora o osiguranju od AO Uvjeti za obvezno osiguranje od AO2 (dalje u tekstu: Uvjeti AO) u kojima se navodi da je osiguratelj temeljem police osiguranja i propisa o odgovornosti u obvezi nadoknaditi štetu, ako je pri uporabi vozila došlo do: 1) tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe, 2) uništenja odnosno oštećenja stvari, osim ako je došlo do štete na stvarima koje je vlasnik vozila primio radi prijevoza. (…)“.

2.1. Slijedom navedenoga, tuženik priznaje svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, ali osporava visinu neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti koju tužitelj potražuje tužbom.

2.2. Tuženik ne spori činjenicu da je na ime nespornog dijela neimovinske štete tužitelja isplatio tužiteljici iznos od 1.408,92 eura te smatra da težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosude naknade koju tužiteljica potražuje tužbom. Navodi da nije sporno da je tužiteljica u navedenom štetnom događaju zadobila laku tjelesnu ozljedu koja nije zahtijevala dugotrajnije liječenje, slijedom čega smatra da kod tužiteljice zbog posljedica prometne nezgode nije došlo do smanjenja životnih aktivnosti. Tuženik ističe da bolovi nisu trajali 24 sata dnevno, već samo povremeno tijekom dana te da bolove valja promatrati uzimajući u obzir utjecaj analgetika(lijekovi koji uklanjaju bol), činjenica da osoba mora ponekad spavati, a tada nema svjesni osjet boli.

2.3. Nadalje, osporava osnov i visinu potraživanja tužiteljice na ime imovinske štete te ističe da je kao nesporno isplatio tužiteljici na ime tuđe pomoći i njege iznos od 125,00 eura pa iznos preko navedenog tuženik u cijelosti osporava. Zaključno, predlaže odbiti tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 10. lipnja 2025. U podnesku od 10. lipnja 2025. tužiteljica navodi da potražuje preostali dio neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 676,08 eura od čega za pretrpljene fizičke bolove 300,00 eura, za pretrpljeni strah 141,08 eura i za tuđu njegu i pomoć 235,00 eura. S obzirom da je tužiteljica tužbom potraživala iznos od 886,17 eura to je smanjila tužbeni zahtjev koje smanjenje ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe, a tuženik se istome nije protivio pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je u skladu sa odredbom članka 220. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., dalje: ZPP), izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrda RH MUP PU brodsko-posavske, Postaje prometne policije Slavonski Brod od 19. lipnja 2023. (str.5-6 i 32/33), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu od 19. svibnja 2023. (str. 7), medicinska dokumentacija (str.8-19), odštetni zahtjev tužitelja (str.20- 21spisa), obrazložena ponuda tuženika (str.22), obavijest tuženika o isplati naknade po ponudi (str.24), zapisnik o očevidu, situacijski plan i fotografije na DVD mediju (str.55-60), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dragutina Križanovića, dr. med., specijalista opće i digestivne kirurgije iz [adresa] od 22. svibnja 2025. (str.66- 67) te iskaz vještaka saslušanog na glavnoj raspravi 2. prosinca 2025. (str.83-84). U dokaznom postupku saslušan je svjedok KČ te tužiteljica LČ kao stranka u svrhu dokazivanja (str. 61-63 spisa). Na prijedlog tuženika, u skladu sa odredbom članka 211. ZPP o postojanju parnice obaviješten je osiguranik tuženika UČ koji je skrivio predmetnu prometnu nesreću (str.51-52).

4.1. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

4.2. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 19. svibnja 2023. kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica pretrpjela lake tjelesne ozljede.

5.1. Između stranaka nisu sporne činjenice i okolnosti nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika stoga iste nije potrebno posebno obrazložiti jer navedene činjenice nedvojbeno potvrđuje i materijalna dokumentacija u spisu (zapisnik o očevidu, situacijski plan i fotografije na DVD mediju, potvrda RH MUP PU brodsko-posavske, Postaje prometne policije Slavonski Brod od 19. lipnja 2023., zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu od 19. svibnja 2023.).

5.2. Pročitanu materijalnu dokumentaciju sud je u cijelosti prihvatio jer nitko od stranaka nije sporio njezinu vjerodostojnost.

5.3. Iz iskaza svjedoka KČ, supruga tužiteljice, proizlazi da je dobio poziv od tužiteljice kada se dogodila prometna nesreća i odmah je došao na mjesto prometne nesreće gdje je jedan automobil bio na cesti kod benzinske postaje "INA", a drugi udaljen oko 100 metara, skoro kod trgovačkog centra "Plodine", a radilo se o automobilu kojim je upravljala tužiteljica. Zatekao je tužiteljicu kako čuči pored automobila i trese se, a automobil je bio u potpunosti oštećen. Nakon prometne nesreće bila joj je potrebna njegova pomoć tako da ju svakodnevno vozio kod liječnika. Imala je mučnine i glavobolje, nije bila u stanju kuhati, sve je on obavljao i to je trajalo jako dugo, gotovo par mjeseci, a ona i danas osjeća tegobe pa ju mora voziti na posao i pri tom izbjegavati mjesto gdje se dogodila prometna nesreća. Nije bila u stanju obavljati sve kućanske poslove te se općenito psihički loše osjećala. Iskaz svjedoka sud je ocijenio iskrenim jer je jasan, detaljan, nema proturječnosti i nejasnoća.

5.4. Iz iskaza tužiteljice LČ proizlazi da se kretala automobilom Sjevernom veznom cestom i prometna nesreća se dogodila kod benzinske postaje "INA". Od siline udarca automobil je odbačen skroz do dijela ceste gdje se nalaze trgovački centri "Elgrad" i "Plodine". Odmah su se otvorili zračni jastuci, automobil je bio pun dima, pomislila je da automobil gori. Izašla je iz automobila i otišla na travnatu površinu te nazvala supruga. Počela je hiperventilirati, a to joj se nikada prije nije dogodilo. Nije mogla reći je li dobro ili ne jer nije mogla kontrolirati disanje. U tom trenutku tijelo je u stanju šoka pa ne osjeća bol. Na preporuku policijskih službenika otišla je na hitan prijem gdje su ju snimali RTG-om. Nije imala nikakvih prijeloma, ali je bila natučena, stavili su joj Schantzov ovratnik. Bolovi su počeli tek slijedeći dan, od udarca je bila u modricama. Zapravo je imala trag od sigurnosnog pojasa. Natukla je cijelu desnu stranu, kako ruku tako i nogu. Svakodnevno je odlazila na fizikalne terapije ne sjeća se koliko dugo, ali sigurno otprilike dva tjedna. Odlazila je neurologu i dobila je puno lijekova za bolove, za mučnine i za smirenje. Kada je primijetila da ne može funkcionirati obratila se i psihijatru koji je rekao da treba proći vremena da se sve vrati u normalu. Počela je voziti tek nakon 5 mjeseci od prometne nesreće tako da ju je cijelo vrijeme suprug vozio na posao i na kontrole kod liječnika kao i na fizikalne terapije. Prilikom fizikalne terapije znalo joj je biti loše, a kada bi imala napad panike nije mogla gutati. Na taj način joj se ispoljavao stres. Suprug je bio uz nju 24 sata dnevno. I dan danas mora uzeti lijek za smirenje kada putuje. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio iskrenim jer je jasan, detaljan, nema proturječnosti i nejasnoća.

5.5. S obzirom da je tuženik prema odštetnom zahtjevu isplatio tužiteljici s osnova imovinske i neimovinske štete nesporne iznose štete, a tužiteljica smatra da učinjenom isplatom nije u cijelosti namirena, proizlazi da je između stranaka sporna isključivo visina tražbine tužiteljice u preostalom iznosu nakon isplate nespornog dijela štete.

5.6. Tužiteljica u tužbi navodi da potražuje razliku naknade štete nakon isplaćenih nespornih iznosa od strane tuženika u ukupnom iznosu od 886,17 eura, od čega s osnova neimovinske štete zbog pretrpljenih fizičkih bolova (300,00 eura), pretrpljenog straha (191,08 eura) te umanjenja životne i radne sposobnosti (300,00 eura) i s osnova imovinske štete iznos od 115,00 eura za tuđu pomoć i njegu.

5.7. Budući je između stranaka sporna visina štete, to je radi utvrđenja opsega i visine nastale štete tužiteljici provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Dragutinu Križanoviću, dr. med., specijalistu opće i digestivne kirurgije iz [adresa].

6. Provedenim medicinskim vještačenjem utvrđeno je da je tužiteljica u prometnoj nesreći koja se dogodila 19. svibnja 2023. pretrpjela lake tjelesne ozljede koje se uzročno-posljedično mogu povezati s predmetnim štetnim događajem. Vještak utvrđuje da je liječenje tužiteljice trajalo od 19. svibnja 2023. do 15. lipnja 2023. Nadalje, da je tužiteljica trpjela bolove u jakom stupnju 1 dan, u srednjem stupnju 10 dana te u lakom stupnju 20 dana. Tužiteljica je pretrpjela primarni, intenzivni i kratkotrajni strah u trajanju od oko 1 minute, sekundarni strah u jakom stupnju 1 dan, u srednjem, stupnju 10 dan i u lakom stupnju 20 dana. Bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od mjesec dana po 2 h dnevno, prilikom odlaska na liječničke kontrole, kao pomoć kod osobnih potreba i potreba u domaćinstvu. Na osnovu pretrpljene tjelesne ozljede nije bilo umanjenja opće životne aktivnosti niti naruženja.

6.1. Na nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu imale primjedbe, a tužiteljica je u skladu s istim uredila tužbeni zahtjev podneskom od 10. lipnja 2025.

6.2. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan, jasan i nepristran. Naime, zadatak vještaka bio je utvrditi činjenice za koje sud pa tako niti tuženik nemaju potrebno stručno znanje, a koje su odlučne za primjenu prava u ovoj pravnoj stvari, a stranke na isti nisu imale primjedbi.

7. Sukladno nalazu i mišljenju liječnika vještaka, uzevši u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, trajanje i intenzitet liječenja te odlaske na fizikalnu terapiju tužiteljica navodi da od tuženika potražuje s osnova naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje daljnji iznos od 676,08 eura, od čega na ime pretrpljenih bolova potražuje iznos od 300,00 eura, na ime pretrpljenog straha potražuje iznos od 141,08 eura i s osnova imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 235,00 eura. Tužiteljica nakon provedenog vještačenja smanjuje tužbeni zahtjev što ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe, ali se tuženik istome nije protivio. Sve do provedenog vještačenja tužiteljica ne može postaviti točno određeni zahtjev (novčani iznos) jer nema potrebna stručna znanja za isto.

7.1. Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je dakle postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 10. lipnja 2025. u kojemu navodi da potražuje preostali dio neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 676,08 eura, od čega za pretrpljene fizičke bolove 300,00 eura, za pretrpljeni strah 141,08 eura i za tuđu njegu i pomoć 235,00 eura.

7.2. Slijedom navedenoga tužiteljica potražuje iznos od 441,08 eura po osnovu neimovinske štete (zbog pretrpljenih fizičkih bolova 300,00 eura i za pretrpljeni strah 141,08 eura budući iz navedene specifikacije potraživanja proizlazi da potražuje ove iznose te iznos imovinske štete od 235,00 eura (za tuđu pomoć i njegu).

7.3. Prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužiteljice nije bilo umanjenja opće životne aktivnosti niti naruženja kao posljedica ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi, a tužiteljica je tužbom potraživala iznos od 300,00 eura s osnova umanjenja opće životne aktivnosti pa je u tom dijelu tužba povučena, a tuženik se povlačenju nije protivio.

7.4. U odnosu na zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa (razlike) neimovinske štete za istaknuti je da je tuženik s ovog osnova već izvršio isplatu iznosa od 1.408,92 eura pri čemu nije specificirao isplatu s osnova pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha.

7.5. Tužiteljica je u tužbi navela da primarno potražuje iznos od 1.000,00 eura za bolove, a nakon isplate tuženika potražuje daljnji iznos od 300,00 eura, slijedom čega proizlazi da smatra da je navedenom uplatom plaćen iznos od 700,00 eura za pretrpljene bolove. Tuženik je tijekom postupka osporavao visinu zahtjeva tužiteljice s osnova pretrpljenih bolova, ali se nije protivio specifikaciji kako je tužiteljica navela u tužbi, odnosno da se izvršenom uplatom smatra da je s osnova pretrpljenih bolova isplaćen iznos od 700,00 eura.

7.6. Iz nalaza vještaka proizlazi da je tužiteljica trpjela bolove u jakom stupnju 1 dan, u srednjem stupnju 10 dana te u lakom stupnju 20 dana. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka te Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud ocjenjuje da bi tužiteljici s ovog osnova, odnosno za ovaj vid štete, pripadala naknada u visini od 1.100,00 eura. S obzirom da je tuženik s ovog osnova isplatio iznos od 700,00 eura to tužiteljica konačno uređenim tužbenim zahtjevom osnovano potražuje razliku u iznosu 300,00 eura.

7.7. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete s osnova pretrpljenog straha sud utvrđuje da je tužbom potraživala iznos od 900,00 eura te da je nakon isplate tuženika potraživala daljnji iznos od 191,08 eura, slijedom čega proizlazi da smatra da je navedenom uplatom plaćen iznos od 708,92 eura pa potražuje razliku od 191,08 eura, a nakon provedenog vještačenja iznos od 141,08 eura dakle smanjuje zahtjev za iznos od 50,00 eura pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

7.8. Iz nalaza vještaka proizlazi da je tužiteljica je pretrpjela primarni, intenzivni i kratkotrajni strah u trajanju od oko 1 minute, sekundarni strah u jakom stupnju 1 dan, u srednjem, stupnju 10 dan i u lakom stupnju 20 dana. Uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka te Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud ocjenjuje da bi tužiteljici s ovog osnova, odnosno za ovaj vid štete, pripadala naknada u visini od 2.000,00 eura. S obzirom da je tužiteljica s ovog osnova tužbom potraživala iznos od 900,00 eura te da je nakon isplate tuženika potraživala daljnji iznos od 191,08 eura, a konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iznos od 141,08 eura to je navedeni iznos sud dosudio tužiteljici kao osnovan i primjeren šteti koju je pretrpjela.

7.9. U odnosu na primjedbe tuženika na ocjenu bolova kod tužiteljica za istaknuti je da ocjena jačine i trajanja bolova kod svakog čovjeka ne može biti ista s obzirom na dob, spol ili pak fizičku spremnost pa se ova činjenica ne može utvrđivati pukim pozivanjem na sudsku praksu i uspoređivanje drugih, sličnih situacija. Nije životno niti logično svakom čovjeku, bilo da se radi o muškarcu, ženi, osobi starije ili mlađe životne dobi, utvrditi jednaku dužinu trajanja bolova bilo da se radi o bolovima jakog, srednjeg ili slabog intenziteta jer bol doista jest i objektivna i subjektivna kategorija pa se ne može promatrati isključivo kao objektivna kategorija o kojoj se može ukalupljeno odlučivati.

7.10. Tužiteljica je u tužbi navela da smatra da je pretrpjela imovinsku štetu zbog tuđe pomoći i njege u iznosu 250,00 eura, a nakon isplate tuženika potražuje iznos od 115,00 eura jer joj je isplatio iznos od 135,00 eura. Nakon vještačenja potražuje s ovog osnova iznos od 235,00 eura. Imajući u vidu nalaz vještaka, iskaz tužiteljice i svjedoka glede opsega i trajanja tuđe pomoći i njege, zatim Orijentacijske kriterije VSRH, cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu 5,00 eura koji iznos je utvrđen prema cijenama u vrijeme donošenja presude uobzirujući kretanje cijena na tržištu i inflaciju (jednako i Županijski sud u Splitu, Gž-1611/2025-2 od 1. rujna 2025. i Županijski sud u Splitu, Gž-401/2025), ali i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev- 1613/10-2 od 18. veljače 2015. u kojoj se jasno navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada, sud je zahtjev tužiteljice ocijenio osnovanim i dosudio joj zatraženi iznos od 235,00 eura s ovog osnova.

8. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 12. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., dalje: ZOOP) i članaka 19., 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1095., 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO). Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbama članka 29., 1103. i 1089. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO) te članka 12. ZOOP-a. Odluka o zateznim kamatama na iznos dospjelih, a neisplaćenih kamata temelji se na odredbi članka 31. stavka 2. ZOO.

9. S obzirom na utvrđenje liječnika vještaka da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi pretrpjela lake tjelesne ozljede, koje ozljede su u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, sud utvrđuje da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime je za tužiteljicu nastala neimovinska šteta sukladno odredbi članka 19. stavka 2. u svezi sa člankom 1046. ZOO.

9.1. Prema mišljenju suda, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu po članku 1100. stavku 1. ZOO-a, a kako se u konkretnom slučaju radi o kumulaciji više povreda prava osobnosti, za tako međusobno povezane oblike opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za utužene oblike neimovinske štete.

9.2. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu nalaz vještaka i tužbeni zahtjev tužiteljice, nove Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske i novu Odluku Ustavnog suda broj: U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022. Sud mora imati u vidu okolnosti konkretnog slučaja i ne smije se striktno držati bilo kakvih matematičkih kriterija jer se ne radi o isplati svote osiguranja prema ugovoru o osiguranju i tablicama invaliditeta, već sud ocjenjuje sve okolnosti relevantne za ocjenu visine naknade štete. U sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev-1613/10-2 od 18. veljače 2015. jasno se navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.

9.3. Odlučujući o kamati na dosuđeni iznos neimovinske štete, imajući u vidu da je odštetni zahtjev podnesen dana 19. lipnja 2023., sud ističe da se na konkretni slučaj, a u odnosu na dospijeće obveze tuženika, kao odgovornog osiguratelja, ima primijeniti odredba članka 12. ZOOP.

9.4. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, time da se ova odredba, naravno, odnosi samo na tijek kamata na neimovinsku štetu.

9.5. U smislu odredaba čl.1103. ZOO, kao opće odredbe o dospijeću neimovinske štete, ta šteta načelno dospijeva onog dana kada oštećenik osobi odgovornoj za štetu (štetniku ili odgovornom osiguratelju) podnese pisani odštetni zahtjev ili tužbu, pri čemu jedinu iznimku predstavlja situacija kada se zahtijeva naknada neimovinske štete koja je nastala kasnije.

9.6. Odredbama članka 12. ZOOP-a i članka 1103. ZOO-a na različit način je uređeno dospijeće naknade neimovinske štete pa s tim u svezi i tijek zateznih kamata.

9.7. Naime, odredba članka 1103. ZOO-a, za razliku od ZOOP-a, predviđa iznimku u slučajevima kada je neimovinska šteta nastupila naknadno, što dovodi do pravne situacije u kojoj je moguće da jedna šteta prema ZOO-u ili ZOOP-u ima posve drugačiji trenutak dospijeća obveze naknade štete, a time i početak tijeka zateznih kamata koje u slučaju zakašnjenja isplate pripadaju oštećeniku.

9.8. Pitanje dospijeća obveze osiguratelja na isplatu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu potrebno je promatrati sa aspekta odredbe članka 12. st. 4. i 6. ZOOP-a, a ne članka 1103. ZOO-a, jer je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO u svim pitanjima kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovara temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti za štete nastale uporabom motornog vozila. Obvezu po članku 12. ZOOP-a osiguratelj ne može niti odgoditi, nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu i o toj odluci u formi obrazložene ponude, odnosno utemeljenog odgovora pisano obavijestiti oštećenu osobu.

9.9. Stoga tužiteljici, u skladu s citiranom odredbom članka 12. stavka 6. ZOOP-a, pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtijeva za isplatu te štete, dakle od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, uz kamatnu stopu iz članka 29. stavka 2. ZOO-a. Odštetni zahtjev podnesen je 19. lipnja 2023. vidljivo iz odštetnog zahtjeva na str. 20 spisa, a koju činjenicu tuženik nije osporio pa je odlučeno kao u izreci presude.

110. Visina imovinske štete određena je sukladno članku 1095. stavka 1. ZOO-a, uz primjenu odredbe članka 223. ZPP-a.

10.1. Način popravljanja imovinske štete propisuje odredba članka 1085. ZOO. Prema odredbi stavka 1. članka 1085. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, a prema odredbi stavka 3. istoga članka ZOO, ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Prema odredbi stavka 4. istoga članka ZOO, naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

10.2. Na dosuđeni iznos imovinske štete tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata temeljem odredbe članka 29. stavka 1. ZOO.

10.3. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu tužiteljici pripadaju zatezne kamate od presuđenja tj. od 16. siječnja 2026. do isplate sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO jer je cijena sata tuđe pomoći i njege utvrđena prema cijenama u vrijeme donošenja presude (VSRH, Rev 702/2022-2 od 6. srpnja 2022., „U situaciji kada sud utvrđuje visinu naknade za tuđu pomoć i njegu (koji trošak oštećeni nije imao prema trećim osobama) prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade za taj vid štete, teku od donošenja sudske odluke.“).

11. Obje parnične stranke su postavile zahtjev za naknadu troškova postupka (str.72/73). Tužiteljica zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika popisala je trošak u ukupnom iznosu od 1.786,16 eura (str.85). Tuženik također zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u iznosu od 1562,50 eura uvećano za sudsku pristojbu za odgovor na tužbu u iznosu 27,65 eura (str.86).

11.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP i odredbom članka 2. stavka 1. ZPP, a trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura).

11.2. Tijekom postupka se mijenjala visina predmeta spora, ali uslijed promjena vrijednosti predmeta spora nije došlo do promjene tarifnog razreda troškova propisanog Tbr. 7.1. Tarife.

11.3. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 7 toč. 1 Tarife, 75 bodova), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 150,00 eura (Tbr.28. u vezi sa Tbr. 7. 1. Tarife), sastava obrazloženih podnesaka od 23. siječnja 2024. i 10. lipnja 2025. za svaki u iznosu 150,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife u vezi sa Tbr.7., 75 bodova), trošak zastupanja po punomoćniku na pripremnom ročištu 19. veljače 2025. u iznosu 150,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 75 bodova), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 8. svibnja 2025. i 2. prosinca 2025. za svako u iznosu 150,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife, 75 bodova) te trošak pristupa ročištu za objavu presude 16. siječnja 2026. u iznosu 75,00 eura (Tbr. 9. toč. 3 Tarife, 50% nagrade), što ukupno iznosi 1.125,00 eura.

11.4. Kad se navedenom trošku doda pripadajući PDV prema Tbr. 46 Tarife od 281,25 eura, dobije se ukupan iznos troškova od 1.406,25 eura.

11.5. Navedenom trošku treba dodati trošak plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu 300,00 eura (str.79/82) te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 19,91 eura (str.25) te trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 26,54 eura pa je tužiteljici ukupno priznat trošak postupka u iznosu od 1.752,70 eura.

11.6. U preostalom dijelu za iznos od 33,46 eura zahtjev tužiteljice odbijen je kao neosnovan jer je previsoko postavljen. Naime, tužiteljica je popisala trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 60,00 eura premda je u obvezi platiti iznos od 26,54 eura pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

11.7. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeći računa o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva i uspjehu u odnosu na visinu zahtjeva. Tužiteljica je i s osnovom i sa visinom tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti pa je tuženiku primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP naloženo da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka koje je sud ocijenio osnovanima u točki III. izreke presude.

11.8. Zahtjev tuženika kao stranke koja nije uspjela u ovom sporu, sud je ocijenio neosnovanim i donio je odluku kao u točki V. izreke presude.

12. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 16. siječnja 2026., a tužiteljica je postavila zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

13. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 16. siječnja 2026.

Sutkinja

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužitelju po punomoćniku Aniti Pezer, odvjetnici u Slavonskom Brodu,

2. Tuženiku po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica u Osijeku.