Posl. br. O-1125/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. EO pok. E iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 16. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. EO pok. E iz [adresa]
2. DO iz [adresa], upućuje se da pokrenu parnicu protiv ĐO ud. E, radi utvrđenja da je Ugovor o darovanju iz 2009., koji je u potpisu darovatelja EO ovjeren pred javnim bilježnikom Ivnom Kaliman iz Korčule dana 1. listopada 2009. pod brojem Ov-3300/09, ništav (ništetan) i bez ikakvog pravnog učinka, slijedom čega u ostavinsku imovinu ostavitelja spadaju i nekretnine označene kao 1/2 dijela kat. čest. [katastarska čestica] zgr upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina].
3. FO određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako DO, pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.
5. Ako DO, ne pokrene parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostavitelj svojom imovinom nije oporučno raspolagao, pa je nasljeđivanje iza njegove smrti zakonsko. Na nasljedstvo su pozvani zakonski nasljednici ostavitelja prvog nasljednog reda, i to sin KO i kći DO, dok drugih zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda nije bilo. Tijekom ostavinskog postupka koji je proveden pred javnim bilježnikom, kao povjerenikom ovog suda, među nasljednicima došlo je do spora o tome što sve spada u ostavinsku masu, a ovo iz razloga što prema tvrdnjama nasljednika postoji više istoimenih osoba, pa nije moguće utvrditi da li se upis u zemljišnoj knjizi odnosi na ostavitelja ili neku drugu osobu istog imena i prezimena. Također, među nasljednicima došlo je i do spora o valjanosti darovnog ugovora ovjerenog u potpisu ostavitelja pred javnim bilježnikom 1. listopada 2009., a kojeg je ostavitelj u svojstvu darovatelja sklopio sa sinom KO u svojstvu daroprimatelja. Ovo iz razloga što je DO putem svog punomoćnika navela kako je ovaj darovni ugovor ništav (ništetan) i bez ikakvog pravnog učinka budući da po ovom ugovoru nije izvršena prava predaja nekretnina u posjed daroprimatelja. Ovakve navode osporila je punomoćnica KO navodeći kako je ovaj darovni ugovor pravno valjan i izvršen te da je ostavitelj nekretninama iz ugovora raspolagao za života pa stoga ove nekretnine ne mogu ući u njegovu ostavinsku masu. Isto tako DO predložila je da se nasljedniku KO u njegov nasljedni dio uračuna ono što je od ostavitelja stekao po navedenom darovnom ugovoru te je istaknula zahtjev za povrat darovanog u ostavinu radi namirenja njenog nužnog dijela. Obzirom na navedeno javni bilježnik je spis dostavio na nadležno postupanje ovom sudu, a pozivajući se na odredbe čl. 244., a u vezi sa čl. 222. st. 2. toč. 2. i 224. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN).
2. Tijekom ostavinskog postupka provedenog pred ovim sudom, a obzirom da su nasljednici isticali kako postoji mogućnost sporazuma o diobi zajednički naslijeđene imovine, sud je održao više ročišta ostavinske rasprave kako bi se među nasljednicima prvo usuglasilo što točno spada u ostavinsku masu ostavitelja, a obzirom da prema tvrdnjama nasljednika postoji više istoimenih osoba, a potom da nasljednici eventualno postignu dogovor o diobi zajednički naslijeđene imovine. Tijekom ovako provedenog postupka umro je sin ostavitelja KO, pa je rješenjem suda od 4. srpnja 2024. posl. br. O-266/2021, ovaj ostavinski postupak prekinut do okončanja ostavinskog postupka iza smrti KO, a sve iz razloga što se daljnje odluke u ovom postupku nisu mogle donijeti bez prethodnog rješavanja pitanja tko su sve nasljednici KO. Po okončanju ostavinskog postupka iza smrti KO, a iza čije smrti je doneseno rješenje o nasljeđivanju od 23. siječnja 2025. pod posl. br. O-1437/2024 UPP/OS-O-256/2024, ovaj ostavinski postupak je nastavljen, a kao nasljednica KO u ovaj ostavinski postupak pozvana je njegova udova ĐO, koja je spomenutim rješenjem proglašena za njegovu isključivu nasljednicu, i to kao jedina njegova zakonska nasljednica drugog nasljednog reda. U nastavku postupka ĐO dala je nasljedničku izjavu kojom se prihvatila svog nasljednog dijela koji je temeljem zakona i uslijed susljedne smrti KO pripada, a potom su nasljednici ponovno zamolili rok u kojem će pokušati postići sporazum o diobi zajednički naslijeđene imovine. Stoga je raspravnim rješenjem suda od 7. studenog 2025. punomoćniku UO ostavljen rok od 15 dana u kojem je u spis trebao dostaviti pisani prijedlog diobe zajednički naslijeđene imovine, a koji rok je bezuspješno protekao budući da punomoćnik UO do današnjeg dana nije dostavio prijedlog diobe. Na navedeni način među nasljednicima su i dalje sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, odnosno pravna valjanost darovnog ugovora, sve na način kako je to propisano odredbom čl. 224. st. 1. ZN-a.
2.1. U pogledu pravne valjanosti darovnog ugovora sud smatra manje vjerojatnim pravo nasljednice UO, a ovo iz razloga što je predmetni darovni ugovor sačinjen u pisanoj formi te je u potpisu ostavitelja ovjeren pred javnim bilježnikom, i kao takav predstavljaju javnu ovjerovljenu ispravu za koju važi presumpcija istinitosti.
2.2. Vezano za zahtjev UO da se KO, odnosno sada njegovoj nasljednici ĐO, u njen nasljedni dio uračuna vrijednost nekretnina stečenih po Ugovoru o darovanju od 1. listopada 2009., te da se izvrši povrat dara u ostavinu radi namirenja njenog nužnog dijela, potrebno je napomenuti da je pravo na nužni dio zakonsko pravo o kojem će biti odlučeno u ostavinskom postupku. Međutim, da bi sud u ostavinskom postupku odlučio da li je nasljednici povrijeđen nužni dio potrebno je prethodno utvrditi da li je sporni darovni ugovor pravno valjan, a potom i što sve spada u ostavinsku masu ostavitelja, a što će se utvrditi pregledom javnih isprava, odnosno isprava koje su temelj upisa u zemljišnim knjigama suda. Ovo iz razloga što je ostavitelj darovnim ugovorom raspolagao nekretninama koje su očito značajne vrijednosti, stoga, a u slučaju da bi se u parnici utvrdilo kako ovaj ugovor nije pravno valjan, zahtjev za vraćanje darova u ostavinu radi povrede nužnog dijela i zahtjev za uračunavanje vrijednosti nekretnina stečenih po darovnom ugovoru u nasljedni dio, postali bi irelevantni.
3. Slijedom navedenog, a po osnovi članka 224. i 225. ZN-a valjalo je riješiti kao u izreci.
U Korčuli, 16. siječnja 2026.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
