REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Belom Manastiru

31300 Beli Manastir,Kralja Tomislava 53

P-216/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Suzani Nađ, u parničnom predmetu tužitelja IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Rešetar, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Rešetar i partneri d.o.o. Osijek, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., OIB: 55545787885, Vončinina 3, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Goranu Obradović, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4.12.2025. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, 16.1.2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Nalaže se tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. OIB: 55545787885, Vonćina 3, Zagreb, da u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, isplati tužitelju DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 25.442,96 EUR, kao i zakonske zatezne kamate koje teku na taj iznos od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2.Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni parnični trošak."

II/ Nalaže se tužitelju IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tuženiku Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, Vukovarska 122, Zagreb, OIB: 55545787885, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 6.125,00 EUR ( slovima: šest tisuća sto dvadeset pet eura ), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 16.1.2026. godine pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primijenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi putem svog punomoćnika navodi da je pok. SA bila suvlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve u naravi oranica Gomboš. U svrhu izgradnje javne ceste Zmajevac-Batina ( tzv. tenkovske ceste) oduzeti su dijelovi navedenih nekretnina , te je od kč. br. [katastarska čestica] oduzet dio površine od 552 m2, a od kč. br. [katastarska čestica] oduzet je dio površine od 957 m2. Nakon toga navedene nekretnine su cijepane i upisane u zemljišne knjiege kao nove kč. br. [katastarska čestica], zatim kč. br. [katastarska čestica], te kč. br. [katastarska čestica]. Nakon smrti SA, iste je naslijedio tužitelj DA. Za dijelove zemljišta koji su oduzeti radi izgradnje tzv. tenkovske ceste, tužitelj, a niti njegova prednica, nikada nisu primili nikakvu naknadu za izvlaštenje. Javna cesta Batina-Zmajevac razvrstana je i nazvana državnom cestom D-212. Predmet poslovanja tuženika je upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, sukladno odredbama Zakona o cestama, pa je prema odredbama toga Zakona, pravna osoba koja upravlja javnom cestom obveznik plaćanja naknade u postupku izvlaštenja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste. Stoga tužitelj od tuženika potražuje isplatu naknade za dio zemljišta koji je oduzet njegovom pravnom predniku radi izgradnje te javne ceste i predlaže da sud donese presudu kojom će naložti tuženiku da mu isplati iznos od 191.700,0 HRK, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.

2. U svom pisanom odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te je predložio da sud tužitelja s istim odbije i obveže ga na naknadu svih troškova prouzročenih parničnim postupkom, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate. Tuženik ističe prigovor zastare potraživanja, prigovor nedostatka aktivne legitimacije i prigovor promašene pasivne legitimacije. Glede zastare potraživanja navodi da tužitelj potražuje naknadu za zemljište koje je oduzeto radi izgradnje tzv. tenkovske ceste a koja je izgrađena za vrijeme Domovinskog rata, odnosno privremene okupacije Baranje. Službeni proces mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema završen je 15.1.1998. godine. Od toga dana pa do podnošenja tužbe u ovom predmet prošlo je 15 godina i 4 mjeseca, odnosno više nego dvostruko zakonom odeđenog roka zastare. Tuženik smatra da su tužitelj, odnosno njegov pravni prednik imali mogućnost pokrenuti postupak pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske jer su im od 15.1.1998. bila dostupna sva nadležna tijela RH. Osim toga, vlasnik navedenog zemljišta do rujna 2011. godine bila je Općina Draž, jer je tek tada tabularnom izjavom besteretno prenijela to zemljište u vlasništvo RH. Tuženik poriče da za oduzeto zemljište tužitelj, odnosno njegov pravni prednik nisu nikada primili nikakvu naknadu. Naime iz zapisnika od 13.5.1992., a koji je sastavljen u prostorijama tadašnje Mjesne zajednice Batina navodi se da je kao naknada za oduzeto zemljište dijela k. č. br. [katastarska čestica] dodijeljena k. č. br. [katastarska čestica] u istoj površini od 2191 m2. Tuženik ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja jer smatra da je za podnošenje tužbe u ovom predmetu potreban pisani sporazum suvlasnika predmetnog zemljišta. Tuženik nije nikada pokrenuo postupak izvlaštenja zemljišta radi izgradnje navedene ceste, već je cesta izgrađena za vrijeme privremene okupacije Baranje, a postala je dio državne ceste D-212 tek Odlukom od razvrstavanju javnih cesta, a koja Odluka je objavljena u Narodnim novinama br. 54 od dana 14.5.2008., kada je postala javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništu Republike Hrvatske. Stoga se ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije, pa tuženik predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom i obveže ga za naknadu parničnih troškova.

3. Sud je proveo dokaze uvidom u z.k. izvatke (list 3-9 spisa), izvode iz katastarskog plana za predmetne nekretnine (list 10-11 spisa), uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Davida Milasa O-334/12-4 od 15.11.2012. (list 12 spisa), uvidom u izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu (list 15 spisa), uvidom u tabularnu izjavu Općine Draž od 9.9.2011. (list 16 spisa), uvidom u dokumentaciju na listu 17-19 spisa, čitanjem zapisnika ovog suda od 2.7.2013. (list 22 spisa), uvidom u podatke iz z. k. uloška [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] z.k. odjela Beli Manastir od 1.7.2013. (list 24-25 spisa), uvidom u izvadak iz matice umrlih Matičnog ureda Osijek od 30.5.2012. (list 29 spisa), uvidom u uvjerenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Beli Manastir od 13.12.2011. (list 30 spisa), uvidom u rješenje z.k. odjela Beli Manastir od 5.12.2011. (list 34 spisa), čitanjem zapisnika od 6.9.2013. (list 44 spisa), čitanjem podneska treće osobe od 13.5.2014. (list 54 spisa), čitanjem zapisnika ovog suda od 30.11.2015. (list 65-66 spisa), zapisnik ovog suda od 6.10.2016. (list 68 spisa) uvidom u dokumentaciju na listu 10-104 spisa i 107-110 spisa, čitanjem zapisnika od 20.12.2016. (list 111 spisa), uvidom u presudu ovog suda P-356/16-10 od 20.12.2016. te uvidom u presudu i rješenje ŽS u Varaždinu Gž-368/2017-2 od 6.2.2018. (list 131-133 spisa), uvidom u rješenje Vrhovnog suda RH Rev-3749/2019-4 od 10.1.2023. (list 180-18,3 spisa), čitanjem zapisnika ovog suda od 4.6.2024. (list 203-205 spisa), uvidom u z.k. izvatke (list 208-224 spisa), uvidom u dokumentaciju od lista 236-250 spisa, čitanjem nalaza i mišljenja građevinskog vještaka Procjene Osijek, od 12.3.2025. (list 251-321 spisa), uvidom u očitovanje vještaka od 25.4.2025. (list 332 i 333 spisa), u očitovanje vještaka od 15.6.2025. (list 335 spisa), čitanjem zapisnika ovog suda od 3.9.2025. (list 347-348 spisa), uvidom u očitovanje vještaka od 24.9.2025. (list 351 spisa), te saslušanjem vještaka Dubravka Sabljar na ročištu od 4.12.2025. (list 364-365 spisa).

4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Davida Milasa O-334/12-4 od 15.11.2012. (list 12 spisa) sud je utvrdio da je SA preminula **.**.2012. godine te se njezinim zakonskim nasljednikom proglašava DA, sin ostaviteljice - u cijelosti.

5. Uvidom u tabularnu izjavu Općine Draž od 9.9.2011. (list 16 spisa), sud je utvrdio da Općina Draž dozvoljava da se u zemljišnim knjigama koje se vode kod Općinskog suda u Belom Manastiru, kao i u drugim javnim knjigama, bez svake daljnje suglasnosti upiše besteretno pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], a koja nosi oznaku "Ceste i putovi" ukupne površine 86732 m2, na ime i u korist Republike Hrvatske.

6. Uvidom u rješenje Z.k. odjela Beli Manastir od 5.12.2011. (list 34 spisa), sud je utvrdio da se dopušta besteretni otpis k. č. br. [katastarska čestica] ceste i putevi od 86732 m2 sa imena i vlasništva Općine Draž te prijenos u postojeći z. k. ul. br. [broj ZK uloška] iste k.o. u vlasništvo Republike Hrvatske.

7. Podneskom od 26.8.2025. godine punomoćnik tuženika prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, navodeći da su predmetne nekretnine javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne tuženika u ovom predmetu pa stoga smatra da tuženik ne može biti pasivno legitimiran s osnova potraživanja koja su proizašla zbog promjene vlasničko-pravnog stanja predmetne nekretnine. Punomoćnik tuženika se poziva na pravno shvaćanje Vrhovnog suda izraženo u odluci broj Rev-3749/2019 od 10.1.2023. godine. Nadalje, punomoćnik tuženika se poziva na shvaćanje Vrhovnog suda izraženo u odluci br. Rev-807/2016-3 od 6.10.2020. godine da je u situaciji kada tužitelji svoj tužbeni zahtjev temelje na stjecanju bez osnove relevantno zbog pitanja pasivne legitimacije utvrditi tko je u konačnom stekao nekretninu tužitelja (prometnicu) obzirom da bi ta osoba bila pasivno legitimirana po zahtjevu za vraćenje tako neosnovano stečenog ili isplatu odgovarajuće protuvrijednosti. Stoga punomoćnik tuženika smatra da je u ovom predmetu na nekretnini tužitelja došlo do stjecanja bez osnove na strani Republike Hrvatske, a koja je u konačnici postala vlasnik zemljišta na kojoj je izgrađena državna cesta i koja je jedina pasivno legitimirana.

8. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja kao pravnog sljednika vlasnika nekretnine koja je njegovom pravnom predniku oduzeta iz posjeda radi izgradnje državne ceste, a niti tužitelj, niti njegov pravni prednik nisu sudjelovali u postupku izvlaštenja, a radi isplate stečenog bez osnove u visini tržišne vrijednosti zemljišta.

9. Prema odredbi članka 3. Zakona o cestama javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.

10. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je stekao uvjerenje da je tužbeni zahtjev tužitelja koji je upravljen prema tuženiku u cijelosti neosnovan. Naime, nekretnine pravnog prednika tužitelja stekla je Republika Hrvatska pa stoga ovaj sud smatra da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane punomoćnika tuženika jer je izgradnjom ceste na nekretnini tužitelja došlo do stjecanja bez osnove na strani Republike Hrvatske koja je i postala vlasnik predmetnog zemljišta koje je oduzeto pravnom predniku tužitelja, a na kojem je izgrađena državna cesta pa je stoga Republika Hrvatska pasivno legitimirana u ovom parničnom postupku, a ne tuženik Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta koji je samo pravna osoba ovlaštena za upravljanje državnim cestama. Takvo shvaćanje proizlazi iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 662/2024-2 od 14.5.2024. godine, Rev-807/2016-3 od 6.10.2020., Rev-1288/2022 od 23.7.2024. i Rev-750/2022-3 od 13.9.2022.

11. Nadalje, sud smata da je osnovan i prigovor zastare potraživanja tužitelja, a s obzirom da je opći zastarni rok za stjecanje bez osnove pet godina od dana kada je šteta nastala. Kako je do oduzimanja zemljišta majci tužitelja došlo početkom 1990-ih godina, sud smatra da je zastarijevanje potraživanja tužitelja počelo teći od završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, odnosno od 15.1.1998. kad je okupirano područje Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema vraćeno u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Stoga je sukladno odredbi čl. 376. st. 2. Zakona o obveznim odnosima objektivni rok zastare od 5 godina počeo teći 15.1.1998. godine. Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 13.5.2013., navedeni zastarni rok višestruko je protekao, pa je prestalo pravo tužitelja zahtijevati ispunjenje obveze, sukladno odredbi čl. 360. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

12. Sud je proveo građevinsko vještačenje po vještaku Procjene Osijek d.o.o. radi utvrđenja tržišne vrijednosti izvlaštenih dijelove nekretnina pok. SA, a koje nekretnine su navedene u tužbi. Međutim, sud nije posebno cijenio nalaz i mišljenje istog vještaka, a s obzirom da je stekao uvjerenje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, i to kako zbog zastare potraživanja tužitelja, tako i zbog promašene pasivne legitimacije.

13. Slijedom svega gore navedenog, odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

14. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 155. ZPP-a te je sud, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, punomoćniku tuženika priznao troškove sastava podnesaka od 5.9.2013., 14.5.2014., 1.7.2014. i 23.7.2014. godine u pojedinačnom iznosu od 500,00 eura, troškove sastava ostalih obrazloženih podnesaka od dana 26.8.2025. i 27.11.2025. u pojedinačnom iznosu od 200,00 eura, te troškove zastupanja na ročištima od 6.9.2013., 30.11.2015., 4.6.2024., 3.9.2025. i 4.11.2025. u pojedinačnom iznosu od 500,00 eura ili ukupno 4.900,00 eura + PDV od 25 % u iznosu od 1.225,00 eura, odnosno sveukupno 6.125,00 EUR. Sud punomoćniku tuženika nije priznao trošak sastava podneska od naznačenog dana 21.12.2015. jer se podnesak sa tim datumom ne nalazi u sudskom spisu. Također nije priznat niti trošak sastava odgovora na žalbu jer takav trošak nije bio potreban za vođenje ovog parničnog postupka. Stoga je odlučeno kao u točki II/ izreke ove presude.

Beli Manastir, 16.1.2026.

S u d a c :

Suzana Nađ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano, a putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika