REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I -2577/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Anja Lubin, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Radomir Glumičić i Anja Lubin, Zagreb, Ulica Pavla Šubića 26, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica HĆC, radi ocjene radne sposobnosti, 16. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03518399720, URBROJ: 341-99-05/3- 23-5320 od 4. travnja 2024.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03518399720, URBROJ: 341-25-05/3-22-140464 od 6. listopada 2023.

III. Utvrđuje se da je kod tužitelja HĆ, rođenog **.**.1983., nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti s danom 6. listopada 2023. zbog bolesti.

IV. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak radi donošenja rješenja o zahtjevu za invalidskom mirovinom.

V. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora sud će odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-01/03518399720, URBROJ: 341-99-05/3- 23-5320 od 4. travnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03518399720, URBROJ: 341-25-05/3-22-140464 od 6. listopada 2023.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

3. Pravodobno podnesenom tužbom i tijekom spora tužitelj osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Iznosi podatke iz medicinske dokumentacije na koju se poziva i koju prilaže tužbi, a za koju navodi da dokazuje da je njegovo zdravstveno stanje takvo da je radno nesposoban. Naglašava da je po zanimanju kuhar, ali je trenutno zaposlen na poslovima čistaća, a s obzirom na to da ne može stajati duže od nekoliko minuta kao niti prehodati više od 50 metara bez štake potpuno je nesposoban obavljati i poslove čistača ili kuhara, a uslijed gubitka vida na lijevo oko, kao i nemogućnosti da u potpunosti sjedi mirno, te tremora lijeve ruke, ukoliko bi se eventualno i uspio prekvalificirati za neko drugo zanimanje, nije u mogućnosti obavljati poslove na kompjuteru, iz čega opet proizlazi da je radno nesposoban.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. S obzirom na činjenicu da su vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom oba stupnja (dalje Zavod za vještačenje) suglasni da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16,18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, u daljnjem tekstu: ZOMO) i odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22, skraćeno: Uredba), smatra da nema osnove za uvažavanje navoda tužitelja i za priznavanje prava na invalidsku mirovinu.

4.1. Pozivanje tužitelja na utvrđeno tjelesno oštećenje nije od utjecaja, u tom smislu tuženik obrazlaže kako tjelesno oštećenje nije bilo predmet upravnog postupka, pa onda ni predmet ovog upravnog spora, te je pravo na osnovu tjelesnog oštećenja zaseban institut u odnosu na prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti (tj. na temelju invalidnosti, koju je pak, pogrešno poistovjećivati s invaliditetom). Instituti tjelesnog oštećenja i invalidnosti imaju različite svrhe zbog čega su različito normativno uređeni, uz propisivanje zasebnih medicinskih kriterija.

4.2. U odnosu na preslike medicinske dokumentacije, priložene uz tužbu, tuženik navodi kako je medicinska dokumentacija koja prileži spisu vrednovana prilikom donošenja osporavanog rješenja dok nova, originalna medicinska dokumentacija, može biti temelj za podnošenje novog zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti, pri tom napominje da je 4. travnja 2024. pri prvostupanjskom tijelu zaprimljen novi zahtjev za ocjenu radne sposobnosti tužitelja.

4.3. Prijedlog tužitelja za njegovim saslušanjem tuženik drži nepotrebnim jer se saslušanjem stranke ne mogu utvrditi relevantne činjenice za predmetni postupak dok se prijedlogu za provođenje sudskog vještačenja protivi iz razloga što je predmetni postupak proveden u skladu s odredbama ZOMO-a i Uredbe.

4.4. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 26. rujna 2025. i 9. siječnja 2026. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5.1. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

5.2. Tužitelj predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem radi utvrđivanja činjenica koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku, a kojem prijedlogu se tuženik protivi.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Damiru Vodopivcu, dr.med., specijalisti medicine rada, a zadatak vještaka određen je rješenjem suda 17. listopada 2025. (str. 174. spisa).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je postupak pokrenut -25. studenog 2022. izvješćem liječnika primarne zdravstvene zaštite na zahtjev osiguranika, a odluka donesena nakon provedenog vještačenja u kojemu u pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/22- 01/12856, URBROJ: 426-04-08/2-23-6, evidencijski broj vještačenja: 954929 od 26. rujna 2023. kojim je utvrđeno da kod tužitelja ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti iz članka 39. ZOMO.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje da je u drugostupanjskom postupku sukladno članku 133. stavku 3. ZOMO pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/22-01/12856, URBROJ: 426-04-01/10- 24-11, evidencijski broj vještačenja: 1007181 od 22. ožujka 2024., sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja. Zaključak je tijela vještačenja da nema osnova za promjenom ocjene utvrđene od strane vijeća vještaka, da stanje nije konačno, da se daljnjim liječenjem može doći do stabilizacije kliničkog stanja, a nakon završenog liječenja može se pokrenuti novi postupak kada će se dostaviti obrazac 2IN s navedenim radnim vijekom te razmotriti da li je sposoban za profesionalnu rehabilitaciju s obzirom na dob i vrstu bolesti.

9.1. Otklanjajući žalbene prigovore tuženik se poziva na suglasne nalaze tijela vještačenja i zaključak o neispunjavanju uvjeta iz članka 39. ZOMO, a u odnosu na prigovor povreda odredaba o dostavi tuženik obrazlaže da je žalba podnesena u roku, da je iz povratnice vidljivo da je pošiljka zaprimljena i dostavnica potpisana, a rad poštanskih službenika nije u mjerodavnosti tuženika. U odnosu na navod o utvrđenom tjelesnom oštećenju tuženik navodi da je na rješenje Područne službe u Zagrebu, broj: 963161 od 24. listopada 2023. izjavljena žalba o kojoj će se odlučiti posebnim rješenjem, te da se radi o dva odvojena prava o kojima se odlučuje primjenom drugih odredaba ZOMO.

10. Člankom 39. stavkom 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

10.1. Prema stavku 2. članka 39. ZOMO preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

10.2. Prema stavku 3. članka 39. ZOMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

10.3. Prema stavku 4. članka 39. ZOMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

10.4. Prema stavku 5. članka 39. ZOMO uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti su bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

11. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužitelja i suglasni zaključak nadležnih tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom da kod tužitelja nisu nastupile okolnosti iz članka 39. ZOMO.

12. Činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u dva stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO.

13. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, proveden je dokazni postupak vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Damiru Vodopivcu, dr. med., specijalisti medicine rada, koji u svom pisanom nalazu i mišljenju, na temelju uvida u sudski spis kojemu je priložen spis tuženika, navodi konstatacije iz medicinske dokumentacije spisa, opisa poslova tužitelja, te druge dokumentacije spisa upravnog postupka i spora, te iznosi slijedeći nalaz:

13.1. "Tužitelj je u dobi od 43 godine života, SSS, pomoćni kuhar i slastičar, koji je obavljao poslove čistača. Tužitelju je u kolovozu 2022. utvrđena bolest multipla skleroza sa tipičnim oštećenjima na mozgovini i leđnoj moždini koje promjene su utjecale na motoričko oštećenje u vidu lijevo strane hemipareze uz izražen tremor lijeve noge i spazam te blaži tremor lijeve ruke te na pada vidne oštrine lijevog oka VOS sc L+P-. Usprkos činjenice da se tužitelj liječi specifičnom terapijom došlo je do pogoršanja objektivnih parametara. Pa tako uspoređujući nalaz MR mozga i leđne moždine 2022. i 2023. je vidljiv daljnji razvoj specifičnih demijelizirajućih promjena:

2022. jedna paraventrikularno desno uz okc.rog lateralne m. komore i druga unutar medule spinalis na visini Th 11, a 2023. ukupno 5 T2/FLAIR hiperintezivnih lezija tipičnih za proces. Tužitelj je samo jednom obavio stacionarnu fizikalnu terapiju nakon kojih postupka je došlo do minimalne regresije motoričkog deficita. Temeljem navedenog nisam suglasan sa mišljenjem Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku da daljnjim liječenjem može doći do stabilizacije kliničkog stanja osobe, kad to u konkretnom slučaju ne dolazi, i time da je preuranjeno donošenje ocjena o radnoj sposobnosti tužitelja. Zbog navedene progresije bolesti i postojećeg, trajnog neurološkog deficita smatram da tužitelj više nije radno sposoban, odnosno da je do dana drugostupanjskog vještačenja 22.03.2024. nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti tužitelja.“

14. U dopunskom očitovanju sudski vještak navodi da je opravdano gubitak radne sposobnosti kod tužitelja utvrditi s danom 06.10.2023. kada je doneseno prvostupanjsko rješenje HZMO, Područne službe u Zagrebu, a uzrok je jedini, multipla skleroza.

15. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama na očitovanje.

15.1. Tužitelj na nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije iznio primjedbe.

15.2. Tuženik se na nalaz i mišljenje sudskih vještaka očitovao podneskom od 26. studenoga 2025. u prilogu kojega je očitovanje Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141-02/22-01/12856, URBROJ: 426-5-1/27-25-15 od 17. studenoga 2025. u kojemu se navodi da je pogoršanje objektivnih parametara multiple skleroze dovelo do potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja, pa iz navedenog proizlazi da je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prihvatljiv.

16. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

16.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke

16.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

17. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako je navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, izvedenim dokazima, prvenstveno sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku odgovarajuće specijalnosti, dovedena u pitanje, a slijedom toga i primjena materijalnog prava. Ovo zato, jer je u upravnom sporu, pravno relevantna činjenica utvrđenja okolnosti iz članka 39. ZOMO kod tužitelja, utvrđena na drugačiji način, nego u postupku koji je prethodio sporu.

18. Cijeneći provedene dokaze posebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, ovaj Sud je prihvatio osnovanima navode tužbe, te je razmatrajući cjelokupnu spisu priležeću medicinsku dokumentaciju i ostale isprave poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka te isti prihvatio valjanim, detaljno obrazloženim i prema pravilima struke napravljenim, a utemeljenim na medicinskoj i drugoj pregledanoj dokumentaciji spisa, te je na tako napravljenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka kojim se utvrđuje da je kod tužitelja nastupio djelomični gubitak radne sposobnosti, temeljio odluku u predmetnoj upravnoj stvari. Pri tom se ističe da zaključci sudskog vještaka prihvatljivi i tužitelju i tuženiku, budući da na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka nisu istaknuti nikakvi prigovori, nije bilo razloga pozivanju sudskog vještaka i njegovom saslušanju pred sudom, u smislu članka 82. stavka 4. ZUS-a.

19. Suprotno zaključcima nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku, iz obrazloženja nalaza i mišljenja sudskog vještaka s kojim se tijekom spora suglasilo i nadležno tijelo vještačenja iz drugostupanjskog upravnog postupka, proizlazi kako je kod tužitelja nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti.

20. Slijedom navedenog, sud je prihvatio osnovanima navode tužbe da u postupku činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa slijedom toga niti primijenjeno materijalno pravo.

20.1. Osporenim i prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje koje je dano, povrijeđen je zakon na štetu tužitelja, pa se ta rješenja ne mogu ocijeniti zakonitima, stoga je odlučeno kao u izreci, pod točkama I. i II.

21. Odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a propisano je da ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni.

22. Imajući u vidu citiranu odredbu, sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka, sukladno citiranom članku 39. ZOMO utvrdio da je u konkretnom slučaju kod tužitelja utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti s danom 6. listopada 2023, a uzrok navedenom je bolest, multipla skleroza.

22.1. Budući da su utvrđeni razlozi poništenja rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, prigovori tužitelja vezani za povrede odredaba postupka, posebno se ne obrazlažu.

23. Imajući u vidu da pravo na invalidsku mirovinu propisano člankom 56. ZOMO podrazumijeva utvrđivanje i drugih okolnosti (mirovinski staž s obzirom na radni vijek) koje su relevantne za zaključak o tome da li su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na invalidsku mirovinu kao i određeni iznos mirovine, predmet je vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu radi donošenja rješenja o zahtjevu za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, s tim da će tuženik cijeniti da je činjenica potpunog gubitka radne sposobnosti utvrđena u upravnom sporu, kako je odlučeno, pod točkom III. izreke.

23.1. Iz podataka spisa predmeta i obrazloženja pobijanih rješenja nije vidljivo da je drugi kumulativni uvjet za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.

24. Napominje se da je odredbom članka 151. ZUS-a propisano da je izvršenje presude dužan osigurati tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje, s tim da je obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa ako je spis vođen u fizičkom obliku, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda (stavak 1. i 2.).

25. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u skladu s odredbom članka 148. stavka 4. ZUS-a.

U Zagrebu 16. siječnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Anja Lubin, Zajednički odvjetnički ured Radomir Glumičić i Anja Lubin, [adresa] Zagreb, Ulica Pavla Šubića 26

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Mihanovićeva 3

3. U spis