REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

P-2785/2017-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: pod 1/ IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2/ LA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3/ OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4/ PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5/ KA r. PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] svi zastupani po punomoćniku Stjepanu Čakljkušiću, odvjetniku u Splitu, pod 6/ IAP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7/ HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Knežević, Bradamante, Hinić Muslim, Radić, Pavković, Perhat Smiljanić i Knežević protiv tuženika JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Aniti Juretić, odvjetnici u [adresa], radi predaje u posjed te utvrđenja, nakon zaključene glavne rasprave 23. rujna 2025. godine u prisustvu punomoćnika tužitelja od 1-5, te zamjenika punomoćnika tužitelja pod 6 i 7 Stjepana Čaljkušića, odvjetnika u Podstrani i punomoćnice tuženika Anite Juretić, odvjetnice u Splitu, dana 16. siječnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku JA, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana preda tužiteljima, slobodno od osoba i stvari, fizički odvojen dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], i to upravo fizički odvojen dio prikazan na Skici vještaka Ante Bošnjak"Split, 11.siječnja 2021" koja se nalazi u predmetu Općinskog suda u Splitu P-2785/2017, dalje Skica, a definiran točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-11-1 u površini od 963 m2, sruši kuću koja je sagrađena na tom dijelu, anagrafske oznake [adresa], u površini 80m2, prikazana na Skici te ukloni sav materijal koji će ostati nakon rušenja.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi "1. Utvrđuje se da je tuženik – protutužitelj vlasnik za 428/1397 nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 22369 KO [katastarska općina] što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s pripadajućim zemljištem nužnim za redovnu uporabu zgrade, pa se tuženik – protutužitelj ovlašćuje temeljem ove presude u zemljišnim knjigama upisati vlasništvo za 428/1397 nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 22369 KO [katastarska općina], što su tužitelji – protutuženici dužni trpjeti. 2. Dužni su tužitelji – protutuženici tuženiku – protutužitelju naknaditi parnični trošak sve u roku od 15 dana, s pripadajućim kamatama".

III. Nalaže se tuženiku JA, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužiteljima od 1 do 5 iznos od 10.211,74 EUR, uvećano za zatezne kamate koje teku od 16. siječnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja.

IV. Nalaže se tuženiku JA, [adresa], oib: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužiteljima pod 6 i pod 7 iznos od 8.220,25 EUR, uvećano za zatezne kamate koje teku od 16. siječnja 2026. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli tužbu protiv tuženika (listovi 1-3) radi predaje – povrata.

1.1. Pravomoćnim Rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Služba za imovinsko pravne poslove, klasa UP-I-942-04/97-01/389, urbroj: 2181-05-01/020- su tužitelji stekli, zajedno za cijelo, 16-35 od 17.05.2016., pravomoćno 27.06.2016. odvojene dijelove nekretnine i to:

a) 924/1922 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta u površini od 924 m2, označeno kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 14152, Ko [katastarska općina], ukupne površine 1922 i to označen kao lik obilježen slovima A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,A

b) 8857/35210 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 8857 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 20092, KO [katastarska općina], ukupne površine 35210 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima A, K, J,i,L,Y,M,N,O,P,R,S,T,U,V,Z,A1,B1,C1,E1,F1,G1, H1,11,J1,K1, L1,N1,01, P1,R1,S1,T1,A,

c) 908/1397 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 908 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 14152, KO [katastarska općina], ukupne površine 1397 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima A2, K1, L1, N1, 01, U1, V1, Z1, A2,

d) 660/881 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 660 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 14152, KO [katastarska općina], ukupne površine 81 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima A2, K1, J1, 11, G2, F2, E2, D2, C2,B2,A2

e) 385/824 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 352 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 152, KO [katastarska općina], ukupne površine 842 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima D2, E2, F2,G2, 11, H1, G1,F1, E1, D1, C1, B1, A1, T2, S2, P2, O2, N2, M2, L2, K2, J2, 12, H2,D2

f) za cijelo neizgrađenog građevinskog zemljišta, označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], zu 14150, KO [katastarska općina], u površini 1095 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima V2, U2, T2,S2,R2,P2, O2, N2, M2, L2, K2, J2, 12, H2,A3,5.,76.,77,78.,79,80,81,82,83,84,V2.

1.2. Čl. 136 Zakona o vlasništvu... su tužitelji stekli gore opisano pravo vlasništva sa danom 27.06.2016. Temeljem čl 161 istog zakona tužitelji imaju pravo od svih trećih zahtijevati predaju svoje stvari u posjed.

1.3. Tuženik je bez pravnog osnova uzurpirao gore opisano pravno vlasništva, i to upravo fizički odvojen dio označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], zu 14152, (kat. čest. [katastarska čestica]) KO [katastarska općina], ukupne površine 1397 m2, i to lik označen kao lik obilježen slovima A2, K1, L1, N1, 01, U1, V1, Z1, A2, te je bespravno sagradio zgradu, bez suglasnost Republike Hrvatske. Tuženik je od trenutka uzurpacije znao da su tužitelji dali zahtjev za povrat premetne nekretnine. O toj činjenici je obaviješten od strane tužitelja OA, LAP, [adresa] i BA, [adresa], i drugih ljudi.

1.4. Člankom 23 Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 23/2012...) je propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.

1.5. Tužitelji su dali izraditi Skicu identifikacije, koja se dostavlja, iz koje je vidljivo da je tuženik i nakon legalizacije nastavio sa nezakonitom dogradnjom, za koju gradnju ga je tužitelj ad. 3 prijavio nadležnoj Inspekciji. Zgrada koju je nezakonito sagradio tuženik je na Skici identifikacije "Split, 2017" označena kao LIK C.

1.6. Nakon izvršenog vještačenja tužitelji ostavljaju pravo precizirati tužbeni zahtjev.

1.7. Podneskom od 1. siječnja 2025. godine (list 241 spisa) tužitelji preciziraju tužbeni zahtjev.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu – protutužbu (listovi 65-69 spisa).

2.1. Tužbeni navodi su u velikom dijelu netočni, a tužbeni zahtjev je neosnovan, radi čega se predlaže odbiti tužbu i tužitelje obvezati na plaćanje parničnog troška kojeg su prouzročili tuženiku.

2.2. Prvenstveno treba navesti kako tuženik svoju obiteljsku kuću nije gradio protivno volji tužitelja, kao vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2.3. Štoviše, tuženik svoju kuću nije gradio protivno volji vlasnika zemljišta na kojem je sagradio kuću.

2.4. Iz isprava koje su tužitelji dostavili uz tužbu jasno proizlazi da su tužitelji pravni osnov za stjecanje vlasništva stekli 27. lipnja 2016. Ovo proizlazi iz rješenja Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove od 17. svibnja 2016. Nadalje, iz povijesnog izvatka kojeg su tužitelji (istina u teško čitljivom obliku) dostavili uz tužbu razvidno je kako je u zemljišnoj knjizi ova nekretnina upisana kao društveno vlasništvo, i to od 1982. Također je vidljivo kako u zemljišnoj knjizi nije zabilježeno vođenje postupka radi povrata navedene nekretnine bivšim vlasnicima.

2.5. Tuženik je svoju obiteljsku kuću na spornoj nekretnini izgradio još 1995. - 1996. Nakon toga tuženik je dograđivanjem na tako izgrađenoj kući izgradio stambeni objekat u stanju u kakvom je danas. Sva ova dograđivanja zbila su se za vrijeme dok je zemljište na kojem je tuženik gradio bilo društveno vlasništvu u vlasništvu Republike Hrvatske.

2.6. Ovdje treba napomenuti kako je tadašnji vlasnik zemljišta znao za tuženikovu gradnju, da mu je prešutno i konkludentno odobrio tu gradnju. Ovakav stav tadašnjeg vlasnika zemljišta najbolje proizlazi iz rješenja Ureda za katastar i geodetske poslove u Splitu od 18.12.1997. kojim se u katastarskom operatu mijenja stanje zemljišta na način da se kao novo stanje upisuje postojanje dvora od 360 m2 i kuće od 30 m2, te se kao novi korisnik tih nekretnina upisuje tuženik JA. Jasno, ovo rješenje u katastarskom operatu nastalo je nakon što je tuženik izvršio geodetsko snimanje svoga izgrađenog objekta i podnio prijavni list za katastar u cilju parcelacije zemljišta koju je proveo katastar. Posebno treba napomenuti da je tijekom pripreme za gradnju obiteljske kuće tuženik od Ministarstva graditeljska i zaštite okoliša Republike Hrvatske u kolovoza 1994. pribavio obavijesti i naputke kako se može izvršiti parcelacija građevinskog zemljišta. I ovaj podatak jasno upućuje na zaključak da je tuženik pravne pripreme za gradnju obiteljske kuće na spornoj nekretnini započeo još 1994.

2.7. Sada pokojni otac tuženika EA je navedenu nekretninu dobio na korištenje usmenim dogovorom tada odgovorne osobe vojne ustanove Hotel Zagreb i njega, jer je on bio zaposlenik navedene vojne ustanove, kao građanska osoba na službi u JNA. Sporna nekretnina je 1982. deposedirana od bivših vlasnika i ustupljena na korištenje vojnoj ustanovi Hotel Zagreb, radi proširivanja kapaciteta Hotela Zagreb. Budući je u to vrijeme u bivšoj SFRJ vladala velika ekonomska kriza vojna ustanova Hotel Zagreb nije imala sredstava za proširivanje kapaciteta, pa su odgovorne osobe te vojne ustanove zaposlenicima koji su to htjeli dodijelili određene parcele, kako bi ti zaposlenici obrađivali te parcele i držali ih u svom posjedu sve dok vojna ustanova Hotel Zagreb ne bude u mogućnosti graditi dodatne sadržaje na tom zemljištu.

2.8. Štoviše, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Služba za gospodarenje nekretninama, kao tadašnji izvanknjižni vlasnik opisane nekretnine je tijekom svih ovih godina gradnje obiteljske kuće tuženika - protutužitelja kao i njegovog sudjelovanja u pripremanju svih zakonom predviđenih isprava aktivno sudjelovalo u pripremanju geodetskih parcelacija, upisa u katastar zemljišta, kao i legalizacije obiteljske kuće tuženika protutužitelja i legalizacije priključka na vodovodnu mrežu.

2.9. Tuženik je nakon izgradnje obiteljske kuće, kojoj se vlasnik zemljišta nije protivio, izvršio sve pravne radnje radi potpunog legaliziranja izgrađene kuće. U svim tim pravnim radnjama sudjelovao je vlasnik zemljišta i nikada se nije usprotivio provedbi bilo koje od tih radnji.

2.10. Tako je tuženik od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Splitu u prosincu 2000. pribavio rješenje o određivanja anagrafske oznake njegove kuće. Tada je kuća dobila kućni broj [adresa]. Nakon toga tuženik je ishodio rješenje o izvedenom stanju kod Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša pri Gradu Splitu i to 08.03.2013. Ovim rješenjem je nadležno tijelo ozakonilo tuženikovu završenu jednostavnu stambenu zgradu bruto površine 79,70 m2. Ovdje posebno treba naglasiti kako je Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva uputila poziv tuženiku da provede postupak ozakonjenja njegove stambene kuće. Sukladno ovom rješenju o ozakonjenju tuženik je zatražio i postigao novi upis kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Splitu te je u posjedovnom listu 18019 izvršio uplanjenje stambene zgrade anagrafske oznake [adresa].

2.11. Također treba navesti da je Državni ured za upravljanje državnom imovinom 03.03.2014. dao izričitu suglasnost tuženiku da provede geodetski elaborat kojim je obavljeno uplanjenje njegove kuće u površini od 79,70 m2.

2.12. Osim toga, tuženik je prijavio svoje prebivalište na adresi [adresa] od 12.07.2001.

2.13. Prema tome, očigledno je kako je tuženik pošteni graditelj, jer je tadašnji vlasnik zemljišta znao za njegovu gradnju i konkludentnim radnjama je odobrio takvu njegovu gradnju.

2.14. Osim toga, tuženik je spornu gradnju obiteljske kuće obavio u vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima, odnosno tijekom 1995. 1996. Ovo se naglašava iz razloga što je odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano kako je stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

2.15. Drugim riječima u ovoj pravnoj situaciji treba se primijeniti odredba paragrafa 418. Općeg građanskog zakonika (OGZ-a) koja propisuje: Ako je tko gradio od svoje građe na tuđem zemljištu, bez znanja i protiv volje vlasnika, zgrada pripada vlasniku zemljišta. Pošteni gradilac može iskati naknadu troškova potrebitih i korisnih; a s gradiocem nepoštenim postupa se kao s onim, koji bez naloga obavlja tuđe poslove. Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio gradiocu poštenomu; on ne može iskati za zemljište nego općenu cijenu. Očigledno je iz naprijed iznijetih isprava kako je vlasnik zemljišta znao za ovu gradnju koju je obavljao tuženik, što znači da tuženik nikako ne može biti nepošteni graditelj. Drugim riječima ni tadašnji ni sadašnji vlasnik zemljišta ne može od tuženika tražiti predaju kuće u vlasništvo vlasniku zemljišta.

2.16. Ovo proizlazi i iz brojnih odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, a ovdje se ukazuje samo na odluke broj: U-III-22/2006 od 5. srpnja 2006.; broj: U-III-3214/2005 od 19. ožujka 2008.

2.17. Međutim, svakako treba napomenuti kako i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje postupanje u slučaju kada je graditelj pošten a vlasnik zemljišta nije prigovorio takvoj gradnji, i to odredbom čl. 153. ZV-a, koja glasi: Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

2.18. Tuženik je, postupajući i ponašajući se kao savjesni graditelj od Grada Splita Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo zatražio donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovnu upotrebu građevine. Postupajući po zahtjevu tuženika Grad Split je 28.01.2015. donio rješenje o utvrđivanju građevne čestice nužne za redovnu uporabu njegove građevine odnosno stambene zgrade, u površini od 428 m2. Ovo rješenje je postalo pravomoćno 14.03.2015.

2.19. Sukladno svemu naprijed iznijetom tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelje obvezati na plaćanje parničnog troška.

3. Sud je: pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz tužbu (listovi 5-32 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu – protutužbu (listovi 71-100 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tužitelja od 1 do 5 od 1. veljače 2018. godine (listovi 107-116 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu na ročištu od 23. veljače 2018. godine (listovi 119-145 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta 6. studenog 2020. godine (listovi 163-164 spisa), pregledao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjak (listovi 173-178 spisa), pregledao nadopunu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ante Bošnjak (listovi 186-192 spisa), saslušao tužitelja pod 3 OA na ročištu od 15. studenog 2021. godine (list 201 spisa), saslušao tužiteljicu pod 5 KA na ročištu od 15. studenog 2021. godine (list 202 spisa), saslušao svjedoka TA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine (listovi 205-206 spisa), saslušao tužiteljicu pod 1 IA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine (listovi 206-207 spisa), saslušao tuženika JA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine (listovi 207-209 spisa), pregledao spis Državnog inspektorata RH, Građevinske inspekcije KLASA: Up/I-362-02/16-16/2379, KLASA: UP/I-362-02/03-02/13803, KLASA: UP/I-362/02/03-02/13608 na ročištu od 6. studenog 2024. godine (list 237 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tuženika od 1-5 (list 239 spisa), pregledao spis Upravnog inspekcijskog postupka KLASA: UP/I-362-02/25-02/105 na ročištu od 23. lipnja 2025. godine (list 248 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu na ročištu od 23. rujna 2025. godine (listovi 256-259 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Protutužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Naime, među strankama nije sporno da je tuženik svoju kuću sagradio na predmetnoj nekretnini koja je u međuvremenu, temeljem pravomoćnog rješenja Službe za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije od 17. svibnja 2016. godine, u postupku utvrđivanja naknade, odnosno povrata za oduzetu imovinu - dana u vlasništvo tužiteljima.

8. Među strankama jest sporno je li tuženik obvezan predati tužiteljima, slobodno od osoba i stvari, fizički odvojen dio predmetne nekretnine.

9. Među strankama jest sporno je li tuženik protutužitelj vlasnik dijela predmetne nekretnine, koji u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa pripadajućim zemljištem nužnim za redovnu uporabu zgrade.

10. Pravomoćnim rješenjem Službe za imovinsko-pravne poslove Splitsko- dalmatinske županije od 17. svibnja 2016. godina (listovi 19 do 28 spisa): IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 8/72 dijela, LA iz [adresa]; [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 8/72 dijela, IAP pok. ĆA, [adresa], rođ. **.**.1967. godine, za 4/72 dijela, ČA pok. I iz [adresa], rođ. **.**.1969. za 4/72 dijela, OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 28/72 dijela, PA pok. L iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 10/72 dijela i KA rođ. PA pok. L iz [adresa], za 10/72 dijela, daje se u vlasništvo i to: a) 924/1922 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 924 m2, oz kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], ZU 14152, K. O. [katastarska općina], ukupne površine 1922 m2, i to označen kao lik obilježen slovima A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,A; b) 8857/35210 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 88 označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], ZU 20092, K. O. [katastarska općina], ukupne površin m2 i to označen kao lik obilježen slovima A,K,J,I,L, Y,M,N,O,P, R, S, T, U, V,Z, A1, E1, F1,G1,H1,11,J1, K1, L1,N1,01,P1, R1, S1, T1,A; c) 908/1397 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 908 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], ZU 14152, K. O. [katastarska općina], ukupne površine 1397 m2 i to označen kao lik obilježen slovima A2,K1, L1,N1,01,U1, V1,Z1,A2; d) 660/881 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 660 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], ZU 14152, K. O. [katastarska općina], ukupne površine 881 m2 i to označen kao lik obilježen slovima A2,K1,J1,11, G2, F2, E2, D2, C2, B2, A2; e) 385/842 dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta, u površini od 385 m2, označen kao današnja čest. zem. [katastarska čestica], ZU 152, K. O. [katastarska općina], ukupne površine 842 m2 i to označen kao lik obilježen slovima D2,E2,F2, G2, 11, H1, G1, F1, E1, D1, C1,B1,A1, T2,S2,P2, O2,N2, M2,L2,K2,J2,12, H2,D2; f) za cijelo neizgrađeno građevinsko zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 1095 m2, ZU 14150, K. O. [katastarska općina], i to označen kao lik obilježen slovima V2,U2, T2, S2, R2, P2, O2, N2, M2, L2,K2,J2,12, H2, A3,75,76,77,78,79,80,81,82,83,84, V2, a koji dijelovi zemljišta su nastali temeljem „Skice u svrhu povrata imovine", izrađene od tvrtke „Meja" d.o.o. Split, od 15. listopada 2013. godine, te koji su nastali od dijela oduzetog zemljišta označenog kao dio čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 11.734 m2, upisane u ZU 1524, K. O. [katastarska općina], te od čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 1095 m2, upisane u ZU 1524, K. O. [katastarska općina], a koje zemljište je oduzeto pravomoćnim rješenjem SO Split, Komisije za imovinsko pravne poslove, broj: UP-I-3106/2-80 od 25. rujna 1980. godine, te koje zemljište je položeno na predjelu „Duilovo" Split, oduzeto radi izgradnje ekskluzivne zone i hotelskog kompleksa- proširenje hotela „Zagreb", u korist Ministarstva narodne obrane, prijašnjeg stvarnog vlasništva Kuzmanić EA za 24/72 dijela, OAP (Karuzić) OAP za 28/72 dijela, PA KA (KA) za 10/72 dijela i PA za

10/72 dijela (toč. 1. izreke rješenja).

10.1. Skica u svrhu povrata imovine označena u točki 1. ovoga rješenja, sastavni je dio ovog rješenja (toč. 2. izreke rješenja).

10.3. Obveznik povrata zemljišta označenog u točki 1. ovog rješenja je Republika Hrvatska (toč. 3. izreke rješenja).

11. Predstavkom od 17. studenog 2003. godine (list 31 spisa) prijavljena je divlja gradnja u [adresa] – uzurpacija zemljišta, betoniranje zelene javne površine, gradnja kamenih zidova, betoniranje stare kamene poljske kućice te njeno proširivanje.

12. U svom nalazu i mišljenju (listovi 173-178 spisa) vještak Ante Bošnjak navodi: Na zahtjev Općinskog suda u Splitu – izvršena je identifikacija predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica] (k. č. zem. [katastarska čestica]) u k. o. [katastarska općina]. U svrhu što jasnije identifikacije izvršeno je terensko geodetsko i aerofoto snimanje.

12.1. U naravi je riječ o prizemnoj kući s dvorištem na južnoj i zapadnoj strani. Kuća ima anagrafsku oznaku [adresa]. Površina kuće iznosi 80 m2.

12.2. Ukupna površina čestice 1981/15 (k. č. zem. [katastarska čestica]) iznosi 1289 m2 i na priloženoj skici lica mjesta definirana je točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-1.

12.3. Međe nekretnine samo su djelomično vidljive sa sjeverne i južne strane (rub kamenog zida). Međa s istočne strane je rub iskopane padine (pokosa).

12.4. Predmetna nekretnina je na temelju rješenja iz predmeta povrata imovine podijeljena u dva dijela:

Prvi (zapadni) dio na skici je definiran točkama 1-11-8-9-10-1 u površini od 326 m2. Navedeni dio u naravi je većim dijelom travnato dvorište i travnjak te manjim dijelom je riječ o betoniranom dijelu dvorišta kuće [adresa].

• Drugi (istočni) dio na skici je definiran točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-11-1 u površini od 963 m2 . Navedeni dio u naravi je većim dijelom travnato dvorište i travnjak te prizemna kuća anagrafske oznake [adresa] s betoniranim dvorištem i pristupnim putom.

13. U svom dopunskom nalazu i mišljenju (listovi 186-192 spisa) vještak Ante Bošnjak navodi: Na zahtjev Općinskog suda u Splitu izvršena je nadopuna nalaza i mišljenja u kojem je prikazan dio predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) usklađen s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice od 28. 01. 2015. dobivenim od strane tuženika- protutužitelja.

13.1. U naravi je riječ o prizemnoj kući s dvorištem na južnoj i zapadnoj strani. Kuća ima anagrafsku oznaku [adresa]. Površina kuće iznosi 80 m2.

13.2. Dio predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica] (dio k. č. zem. [katastarska čestica]) usklađen s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice na priloženim skicama definiran je točkama A-B-C- D-A u površini od 428 m2.

14. U svom iskazu (list 201 spisa) tužitelj pod 3 OA na ročištu od 15. studenog 2021. godine izjavljuje: Ja sam nasljednik RA i ona me ovlastila pokrenuti postupak za povrat predmetnih nekretnina, mislim 1996. i od tada se ja po njenoj potvrdi brinem oko toga i oko nekretnine. 1998. sam dobio poziv od gđa CA, prednice tužiteljice pod 1. u smislu da se na predmetnoj nekretnini nešto radi, sade masline i sl. Ja sam odmah nazvao svoju punicu, dakle majku tužiteljice pod 5. da to prijavi na građevinsku inspekciju. Ja sam isto pozvao gđa CA da pogleda o čemu se radi i da se pobrine o tome. Na predmetnoj nekretnini je bila izgrađena kućica 5x5m i to sam vidio kad sam došao u Split negdje oko 2000., a napominjem da je u međuvremenu bila još jedna prijava građ. inspekciji kao i činjenicu da je JA došao kod CA, OAP i UA sa ponudom da otkupi njihove dijelove predmetne nekretnine. Za vrijeme postupka povrata geodetska pravna osoba Meje prilikom provjeravanja nekretnine, odnosno njihovi djetanici su zatekli JA, a ja sam inače svake godine dolazio u Split, ostavljao poruke JA i još jednome koji je isto na toj nekretnini nešto radio u smislu da razgovaramo da mi se jave, ali nije bilo poziva JA, već sam 2005. njega zatekao na nekretnini i u razgovoru sa njim, on mi je tvrdio da je ta nekretnina njegova, da je naslijedio od oca koji je to dobio od vojske, bivše JNA. Sam postupak povrata trajao je do 2016. ja sam nekoliko puta prijavljivao i policiji međutim uvijek se od mene tražio i dokaz o vlasništvu što nisam imao dok taj postupak povrata nije završen, a ono što je JA napravio početno, kućicu 5x5m, je naraslo u kuću otprilike 80m2, iako je isti bio upoznat da to nije njegovo. Svakako od 1998. JA zna da to nije njegovo vlasništvo nekretnine, a znao je prije.

14.1. Na upit pun. tužitelja tužitelju pod 3. tko je gospodin LAP, navodi da je njega upoznao 2003. da se radi o nekom sportašu koji se rekreirao na predmetnoj nekretnini i koji mu je rekao da je doveo O i da je sa JA bio u sporu te da su se oko nekretnine potukli.

15. U svom iskazu (list 202 spisa) tužiteljica pod 5 KA na ročištu od 15. studenog 2021. godine izjavljuje: Slušala sam iskaz OA i u cijelosti se pridružujem istom, tomu mogu dodati da sam ja izravni naslijednik UA pok. OAP i sa tim naslijeđem budući je otac davno umro se bavim od svoje 15. godine. Otkada sam se ja udala za OA, sve ove pravne poslove oko predmetne nekretnine preuzeo je OA, s tim da ja pogledam što se radi. Prvi put kada sam ja prvi put čula za JA to je bilo kada me mama pozvala i upoznala sa tim da je došao neki čovjek nudeći novac za njen dio nekretnine, osobno ja nikada nisam bila u kontaktu sa JA, a znam da bi bilo svakakvih stvari kada bi suprug išao pa se čak jednom vratio sa ugrizom psa.

16. U svom iskazu (listovi 205-206 spisa) svjedok AA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine izjavljuje: Sjećam se da je 1998. moja punica dobila poziv telefonski iz Stobreča od sestre od njezina majke, da se na predmetnim nekretninama nešto radi, punica se odmah angažirala, išla je i u policiju, zbog proteka vremena slabije se sjećam ali sjećam se da sam je odveo na predmetnu nekretninu, tamo su zatečeni bageri koji u to vrijeme nisu radili ali su bili posjećeni borovi a to se sve odnosi na taj dan kada smo mi došli, znam da se ista dosta angažirala oko toga da se spriječe daljnji radovi, ali točno kada bi to bilo jer zbog posla često nisam bio u Splitu sada to ne mogu odrediti.

16.1. Na upit suda jesu li svjedoka i punica vidili tko to radi ili s nekim razgovarali, isti odgovara da nisu i da s nikim nisu imali kontakt.

16.2. Na upit pun. tuženika je li vidio prilikom odlaska da bi se izvodili kakvi drugi radovi osim toga što je naveo da su posječeni borovi, svjedok odgovara da se sjeća da je jednom došao sa tužiteljicom IA, da su išli vidjeti stanje nekretnine, gdje su granice te su vidjeli da su već bili zidovi od kuće, tamo ih je zatekao gospodin JA te navodi da je već tada u to vrijeme bila kuća gotova, razgovarali su sa istim i ono što se usjeklo u pamćenje kada su se istome predstavili i naveli u smislu da su nasljednici pok. ĐA i u smislu da su došli vidjeli gdje je djedovina da im je ovaj odgovorio u smislu tko kaže da niste sada na djedovini.

16.3. Na upit jesu li onda te prilike koje je opisao utvrdili granice svjedok odgovara da znaju koje su granice a da su tada zaključili da netko na njihovom sagradio kuću.

16.4. Na daljnji upit pun. tuženika je li mu poznato kakav zahtjev je podnijela njegova punica, gđa GA, je li zahtjev za naknadu ili zahtjev za povrat, svjedok odgovara da mu to nije poznato.

17. U svom iskazu (listovi 206-207 spisa) tužiteljica pod 1 IA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine izjavljuje: Sjećam se da je to bila 1998. u to vrijeme su već trajali postupci zahtjevi za povrat, ali sa sigurnošću sada ne znam da li se radilo o povratu ili naknadi. Dobili smo informacije da se nešto radi na toj zemlji i kada smo došli, a ja sam vodila majku i gđa ŠA, one su zamijetile promjene na nekretnini, ja nisam jer mi to nije bilo tada poznato, još bi tome dodala da je poslije gosp. JA, nekako u to vrijeme dolazio kod moje obitelji sa prijedlogom da bi otkupio dio nekretnine koji je njemu trebao, a istome koliko sam shvatila nije udovoljeno jer su trajali svi ovi postupci. Još bi tome dodala da se najvjerojatnije radilo o zahtjevu za povrat jer smo poslije uknjiženi kao suvlasnici na predmetnoj nekretnini. Ovome bi još dodala a u odnosu na navode tužitelja OA sa prošlog ročišta da je on u tim svojim odlascima na nekretninu više puta zatekao tuženika, da je čak OA i nudio tuženiku otkup, ali je ovaj bio dosta naprasit, to je i odbio u smislu da je to njegovo. OA mi je također rekao da ga je otprilike prije godinu i po dana pozvao JA sa prijedlogom da se nagodi, međutim isti je dao dojam pripite osobe, uslijed čega se OA osjetio uzrujanim te konačno nije bilo ništa dogovoreno. Željela bi posebno istaknuti sudu da sam postupak našeg povrata trajao 20-ak godina, dok su okolni susjedi svoje zahtjeve realizirali u dosta kraćem vremenu što se dovodi u sumnju. A isto tako u pogledu iskaza svjedoka AA koji je između ostalog naveo da se išlo i u vojnu komandu i da je tamo rečeno da nešto vojska gradi, da joj je to isto sumnjivo jer misli da vojska nije mogla ništa graditi dok traje postupak povrata. Još tome dodajem da su mi OA i MA rekli da je njima gosp. JA u razgovorima rekao u smislu da njemu odgovara da parnica duže traje.

17.1. Na upit pun. tuženika, obzirom da spominje OA, da li joj je poznato kakav je razgovor isti imao sa gosp. JA i što je OA ponudio JA, tužiteljica odgovara da joj to nije poznato.

17.2. Na daljnji upit istoga je li joj poznato kada je to OA odlazio kod JA, može li odrediti vrijeme, tužiteljica odgovara u zadnjih nekoliko godina.

17.3. Na daljnji upit pun. tuženika, a u odnosu na navod tužiteljice da bi joj OA rekao u smislu da mu je tuženik rekao da njemu odgovara da parnica što duže traje, pa je pitanje istoj je li ona onda upitala OA u smislu zašto ga onda JA zove, tužiteljica odgovara da to nije pitala.

18. U svom iskazu (listovi 207-209 spisa) tuženik JA na ročištu od 20. prosinca 2021. godine izjavljuje: Početkom '90, a možda i prije smo mi radili nešto na tim nekretninama, a sve to počelo je jer je moj otac koji je bio zidar pitao u hotelu može li on na predmetnoj nekretnini nešto saditi te mu je to dopušteno, mislim 1994. možda i prije. Posebno želim istaknuti da ne postoji teza tužitelja da sam ja gradio na njihovoj zemlji jer je tada kao vlasnik bila upisana RH. Ja kada sam počeo raditi i do dovršetka mene RH nije sprječavao u tome niti sam radio prikriveno već se to moglo vidjeti i objekt je dovršen 1996. Nakon toga geodetska uprava izdala je jedan naputak, da se u ovakvom slučaju onaj koji je mirni posjednik, uz ispunjavanje nekih uvjeta, isprava ili izjava može uknjižiti kao posjednik. Nakon toga su izašli iz geodetske uprave parcela koju sam pokazao je s njihove strane izmjerena i ja sam u katastru na toj određenoj parceli uknjižen kao posjednik. Dalje sam od gradskih firmi zatražio potrebite priključke tako da sam dobio vodovodni priključak, priključak struje, komunalije plaćam, objekt je dobio svoju anagrafsku oznaku, cesta pristupna je uknjižena kao [adresa], a to je bilo naknadno. Konačno ja sam i legalizirao objekt 2013. nakon redovito provedenog postupka gdje su opet izašli na teren ljudi iz grada i županije. 2015. je prvi put došao OA, nas dvojica smo razgovarali, upoznao me je da je u tijeku postupak po zahtjevu za povrat nekretninu koju obuhvaća i predmetnu nekretninu i to je prvi put da sam ja čuo da je netko pokrenuo takav zahtjev i gospodinu OA sam rekao u smislu ako oni ostvare povrat onda ćemo razgovarati. Nekoliko puta je OA dolazio, a ono što tužiteljica moguće ne zna ili joj OA nije prenio da je u jednom od tih razgovora OA zatražio 50.000,00 Eura, a da će on srediti to sa ostalim tužiteljima i te prilike ja sam "ispalio" jer je isti između ostalog rekao da će me izbaciti, da neću uspjeti odnijeti ni televiziju. Iza toga su tužitelji dobili povrat, mi smo odgovorili na njihov prijedlog i konačno smo završili u ovom postupku.

18.1. Na upit pun. tužiteljice da li se nad njegovom izgradnjom vodio inspekcijski postupak radi rušenja, tuženik odgovara da jeste, misli od 1996., ne zna tko ga je prijavio. Postupak je završio, tako da je u rješenju inspekcije navedeno da on radi objekt bez građevinske dozvole te da je dužan platiti u rješenju određenu novčanu kaznu.

18.2. Dalje na upit pun. tužiteljice navodi da nije ishodio građevinsku niti lokacijsku dozvolu, da je ishodio rješenje o izvedenom stanju, a nije posebno uporabnu dozvolu. Na daljnji upit kada je dobio priključak za vodu odgovara 2014., a priključak za kanalizaciju još nije dobio, s tim da dodaje da ima rješenje sanitarnog inspektora za septičku jamu koja je adekvatno izvedena.

18.3. Na daljnji upit je li dobio pisanu suglasnost RH za izvođenje bilo kakvih radova tuženik odgovara da ako se to radi o rješenju o izvedenom stanju da je to dobio a ako to nije to rješenje da onda takvo nešto nije dobio. S tim u svezi napominje da posjeduje odluku RH kojom se ovi ne protive radovima niti poduzimanju svega što je potrebno za uknjižbu u katastru i sudskim knjigama, a da se to odnosi i pribavljeno je prije postupka legalizacije.

18.4. Na upit je li ta dokumentacija dostavljena u spis, tuženik odgovara da jest.

18.5. Na upit pun. tužitelja tko je GA, kako je nju upoznao i u kojim okolnostima tuženik odgovara da mu ona nije ništa, a da je upoznao tako jer je imao namjeru utvrditi oko predmetne zemlje kome je ona oduzeta, a da je upoznao misli 1993., ne može bit siguran, dalje navodi da je nju pitao da li je predmetna zemlja njena ili njene obitelji na što mu je ona odgovorila u smislu da je njima ta zemlja isplaćena, a na upit suda od koga, odgovara valjda od bivše države i da oni sa tom zemljom nemaju više ništa. Ponavlja da je to bilo 1993. Navodi da je do njenog imena došao uvidom u povijesni izvadak zemljišnih knjiga dosta nečitljiv. Ja sam istoj rekao da ću tu nešto graditi što meni predstavlja to da je bila upoznata sa tim, a da je tek kako proizlazi iz policijskog zapisnika iz 2016. tek onda bio obaviješten da gradi na njihovoj zemlji.

18.6. Na daljnji upit jesu li ga tužitelji ili njihovi pravni prednici prijavili inspekciji tuženik odgovara da on nema takvih dokaza da su ga ovi prijavili.

18.7. Na upit kolika je bila površina kućice kada ju je prvi put napravio, odgovara 30m2, a sada je 78m2, ista da je dograđena vjerojatno 1997.

18.8. Na upit zna li tko je DA, tuženik odgovara da zna, da ga poznaje iz grada kao bivšeg milicionera.

18.9. Pun. tuženika moli da prvo DA kao svjedok neposredno da iskaz.

18.10. Na upit pun. tuženika je li mu poznato jesu li tužitelji još neke osobe tužili za uzurpaciju zemljišta, tuženik odgovara da mu je poznato da jesu, isto na području Duilova, i to graniči sa njegovom međom.

19. S obzirom na iskaz tuženika, u dijelu gdje ovaj izrijekom potvrđuje da je tužiteljima u postupku povrata dana u vlasništvo predmetna nekretnina, na kojoj je tuženik u međuvremenu izgradio kuću, proizlazi da ta činjenica, vlasništva tužitelja nad predmetnom nekretninom - nije sporna među strankama.

20. Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari (članak 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; u daljnjem tekstu ZV).

20.1. Otud proizlazi aktivna legitimacija tužitelja, kao nespornih vlasnika predmetne nekretnine.

21. Međutim, posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed) (članak 163. stavak 1. ZV).

22. Tuženik nadalje u svom iskazu ističe da ne stoji teza tužitelja da bi gradio na njihovoj zemlji, jer tada, kada je on gradio kuću na predmetnoj nekretnini, kao vlasnik je bila upisana Republika Hrvatska.

22.1. Kada je počeo graditi do dovršetka gradnje njega kao graditelja Republika Hrvatska nije sprječavala u tome, niti je on to gradio prikriveno. Naprotiv, to se moglo vidjeti i objekt je dovršen 1996. godine.

23. Međutim, protivno navodima tuženika, iz iskaza svjedoka AA proizlazi da se tužiteljica pod 1 odmah angažirala, nakon što je saznala za činjenicu gradnje na predmetnoj nekretnini, oko toga da se spriječe daljnji radovi, na način da je išla na policiju.

23.1. Navedeni svjedok dalje navodi da je prigodom obilaska predmetne nekretnine sa tužiteljicom IA tamo zatekao tuženika koji im je tada, nakon što su mu se obratili kao nasljednici pok. ĐA, odgovorio: "Tko kaže da niste sada na djedovini“.

24. Nadalje, iz iskaza tuženika proizlazi da je njegov otac, kao zidar, pitao u hotelu Zagreb može li on na predmetnoj nekretnini nešto saditi te mu je to dopušteno 1994. godine, možda i prije.

25. Otud proizlazi da tuženiku, odnosno njegovom obiteljskom pravnom predniku nikada nije izdana dozvola za građenje na predmetnoj nekretnini.

26. Građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište, ako tim zemljištem na temelju Ustava i zakona ne upravlja druga društveno-politička zajednica, mjesna zajednica ili druga društvena pravna osoba (čl. 7. Zakona o građevinskom zemljištu; Narodne novine 54/1980, 42/1986, 41/1988, 16/1990, 53/1990, 44/1992, 91/1996; u daljnjem tekstu ZGZ).

26.1. Nadalje, građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu može se dati na korištenje društvenim pravnim osobama odnosno u vlasništvo fizičkih ili pravnih osoba, samo uz naknadu prema tržišnim cijenama (članak 24. ZGZ).

27. Prema izloženom, tuženik, odnosno njegov obiteljski pravni prednik nisu imali pravo graditi kuću na predmetnoj nekretnini u društvenom vlasništvu.

27.1. Ta gradnja je prema tome bespravna.

28. Bespravni graditelj nije pošteni graditelj.

28.1. Naime, poštenje graditelja podrazumijeva da gradi na svome, tj. u dobroj vjeri.

28.2. Naprotiv, tuženik, odnosno njegov obiteljski pravni prednik, kao nepošteni graditelj - gradio je u lošoj vjeri na tuđem zemljištu, znajući da to zemljište nije njegovo.

29. Tome dosljedno, ne može se u konkretnom slučaju smatrati da tuženik ima pravo na posjed predmetne nekretnine, koje bi ga ovlašćivalo na odbijanje njene predaje njezinom vlasniku, u smislu odredbe čl. 163. st. 1. ZV.

30. Prema tome, tužbeni je zahtjev u cijelosti osnovan.

31. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

32. Tuženik, odnosno njegov obiteljski pravni prednik, kao nepošteni graditelji na predmetnoj nekretnini nisu mogli steći pravo vlasništva nad njom.

33. Naime, osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj), stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljište koje je neophodno za redovitu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za gradnju i nije se odmah usprotivio (čak 24 stavak 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima; Narodne novine broj (Službeni list SFRJ 6/80, 36/90; Narodne novine br. 53/91; u daljnjem tekstu ZOVO).

34. Prema izloženom, tuženik, odnosno njegov obiteljski pravni prednik su znali da grade na tuđem zemljištu te su prema tome bili nepošteni graditelji.

34.1. Kao takvima ne pripada im pravo iz citirane odredbe članka 24. stavak 1. ZOVO.

35. Nadalje, dana 8. listopada 1991. godine je odredbom članka 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91) stavljena izvan snage i odredba članka 29. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80 i 36/90, Narodne novine broj 53/91) kojom je bilo onemogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, čime je od 8. listopada 1991. godine bilo moguće stjecati pravo vlasništva dosjelošću i na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu.

36. Međutim, temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću jest poštenje dosjedatelja, što je u konkretnom slučaju s obzirom na izloženo izostalo na strani tuženika, odnosno njegovog obiteljskog pravnog prednika.

37. Tome dosljedno, tuženik, odnosno njegov obiteljski pravni prednik nisu stekli pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom ni temeljem instituta građenja na tuđem zemljištu, niti temeljem instituta dosjelosti.

38. Prema tome, protutužbeni zahtjev tuženika protutužitelja, usmjeren na utvrđenje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini - u cijelosti je neosnovan.

39. Radi toga je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

40. Prema izloženom, tužitelji su u cijelosti uspjeli u parničnom postupku.

40.1. Pripada im stoga pravo na naknadu parničnog troška od tuženika (čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP).

41. Temeljem navedene zakonske odredbe, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP, tužiteljima od 1 do 5 je na ime popisanog parničnog troška (list 260 spisa) priznato slijedeće: trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 14. studenog 2017. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 1. veljače 2018. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. veljače 2018. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 6. ožujka 2018. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 18. lipnja 2019. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 14. siječnja 2020. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 17. lipnja 2020. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 4. veljače 2025. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak zastupanja na očevidu od 6. studenog 2020. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 7. OT), trošak zastupanja na ročištu od 15. studenog 2021. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. prosinca 2021. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 2. studenog 2023. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. studenog 2024. godine u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. OT), trošak zastupanja na ročištu od 3. veljače 2025. godine u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. lipnja 2025. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. rujna 2025. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno iznos od 5.750,00 EUR.

41.1. Taj je iznos uvećan za 30% za zastupanje više stranaka pa se tako dobije iznos od 7.475,00 EUR.

41.2. Tom je iznosu pridodan iznos od 1.868,75 EUR na ime PDV-a, zatim iznos od 464,53 EUR na ime troškova vještačenja, iznos od 89,46 EUR na ime plaćene sudske pristojbe na tužbu te iznos od 314,00 EUR na ime sudske pristojbe na presudu.

41.3. Tako se dobije sveukupni iznos od 10.211,74 EUR.

42. Na dosuđeni iznos tužiteljima od 1 do 5 pripada pravo na zatezne kamate od dan presuđenja, tj. od 16. siječnja 2026. godine do isplate (čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima; Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; u daljem tekstu ZOO).

43. Radi toga je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

44. Temeljem navedene zakonske odredbe, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP, tužiteljima pod 6 i pod 7 je na ime popisanog parničnog troška (list 261 spisa) priznato slijedeće: trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 14. studenog 2017. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 1. veljače 2018. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. veljače 2018. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak sastava podneska od 6. ožujka 2018. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 18. lipnja 2019. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 14. siječnja 2020. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 17. lipnja 2020. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak sastava podneska od 4. veljače 2025. godine u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 4. OT), trošak zastupanja na očevidu od 6. studenog 2020. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 7. OT), trošak zastupanja na ročištu od 15. studenog 2021. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 20. prosinca 2021. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 2. studenog 2023. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 6. studenog 2024. godine u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. OT), trošak zastupanja na ročištu od 3. veljače 2025. godine u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9. toč. 2. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. lipnja 2025. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 23. rujna 2025. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. OT), odnosno ukupno iznos od 5.750,00 EUR.

44.1. Taj je iznos uvećan za 10% za zastupanje više stranaka pa se tako dobije iznos od 6.325,00 EUR.

44.2. Tom je iznosu pridodan iznos od 1.581,25 EUR na ime PDV-a, te iznos od 314,00 EUR na ime sudske pristojbe na presudu.

44.3. Tako se dobije sveukupni iznos od 8.220,25 EUR.

45. Na dosuđeni iznos tužiteljima pod 6 i pod 7 pripada pravo na zatezne kamate od dan presuđenja, tj. od 16. siječnja 2026. godine do isplate (čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima; Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; u daljem tekstu ZOO).

46. Radi toga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

U Splitu, 16. siječnja 2026. god.

S U D A C

ŽELJKO BORIĆ

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- tužiteljima od 1 do 5, po punomoćniku;

- tužiteljima pod 6 i 7, po punomoćniku;

- tuženiku, po punomoćniku;