REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1077/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužiteljica 1. RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po opunomoćenici Suzani Afrić Medić, odvjetnici u Opatiji, Dr. Ivana Pošćića 2, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. Grada Opatije, Opatija, Maršala Tita 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici HŽ, 2. MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Lozo & Partneri d.o.o., Zagreb, Varšavska 16, radi katastarske izmjere, 16. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/24- 06/45, URBROJ 541-11/5-24-2 od 3. lipnja 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I-932-04/24-03/7, URBROJ: 541-19-

01/3-24-2 od 30. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova ovog upravnog spora.

III. Nalaže se tužiteljicama da zainteresiranoj osobi MŽ nadoknade troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (slovima: dvije tisuće i petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljica izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I- 932-04/24-03/7, URBROJ: 541-19-01/3-24-2 od 30. travnja 2024., kojim je odbijen prigovor tužiteljica RŽ i ŠŽ (br. 653) uložen na podatke katastarske izmjere za katastarsku općinu [katastarska općina], u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica].

2. Tužiteljice osporavaju zakonitost rješenja tuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjena materijalnog prava te povreda pravila postupka. U tužbi i tijekom spora (održana rasprava), izlažu kao i u tijeku upravnog postupka (prigovor, žalba). U bitnom, smatraju da se granice katastarskih čestica nisu evidentirane prema stvarnom stanju na terenu već, na njihovu štetu, djelomično prema još uvijek službenim katastarskim podacima i djelomično prema zahtjevu zainteresiranih osoba [adresa] i MŽ. Nastavno na prethodno, tužiteljice navode ukoliko među katastarske čestice predstavljaju tzv. lomne točke (zid, suhozid, rub zgrade ili slična obilježja) tada istu nije potrebno posebno obilježavati već je istu dovoljno pokazati te ukazuju da su takvu među i pokazale budući ista prati rub zgrade te druge rubove koje su definirane čvrstim građevinskim materijalom. Izvoditelj radova tako pokazane međe morao je prikazati u svom izvješću nakon terenskog uviđaja te da ih je upravno tijelo moralo evidentirati na novopredloženom planu, što međutim, neosnovano i nezakonito nije učinilo.

Tužiteljice tvrde da su nositeljice prava na osnovnoj zgradi i pomoćnim objektima a koji su sagrađeni na česticama oznake grč. 223/1, grč. 223/2, grč. 225, zč. 327/1 i zč. 427/1 sve k. o. [katastarska općina] odnosno ovdje novopredložene čestice NI Volosko. Nastavno na prethodno, navode da je grč. 223/2 (stara izmjera) evidentirana: (1) u katastru kao dvorište, pomoćni objekt i gospodarski objekti (površina 78 m[2] ), (2) u gruntovnici kao cisterna i dvorište (površine 78 m[2] ), no da ista svojim oblikom, površinom, izgrađenošću, evidentiranim nositeljima prava ne odgovara niti služenim niti stvarnim podacima. Tužiteljice dalje u tužbi navode da su grč. 223/1 i grč 223/2 bile jedinstvena pravna i gospodarska cjelina te da je javnopravno tijelo iz arhive podataka moglo i moralo utvrditi da je cisterna (šterna) sagrađena na grč. 223/2 zapravo pomoćni objekt osnovne zgrade sagrađene na grč. 223/1. Smatraju da bez odluke suda ili drugog tijela, odnosno suglasnosti stranaka nije bilo osnova da se predmetna grč. 223/2 prostorno podijeli na barem četiri novopredložene čestice (k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] (NI).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Zainteresirana osoba Grad Opatija u svojem odgovoru na tužbu i održanoj glavnoj raspravi, u bitnom, navodi kako slijedi.

Osporava navode tužiteljica da u postupku nove katastarske izmjere nije evidentirano stvarno stanje na terenu, obzirom da su međe k. č. [katastarska čestica] formirane po rubu objekta i zidu, a što je u skladu i s postojećim katastarskim planom, kao i navod da je tuženik dužan prikazati granice, međe katastarskih čestica za potrebe formiranja novog katastarskog plana onako kako su ih stranke obilježile, kada granicu (medu) čini vanjski zid zgrade, pomoćnog objekta, suhozid ili druga tzv. lomna točka.

Prema praksi Upravnog suda u Rijeci izraženoj u presudama posl.br. Usl- 69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i posl. br. Usl-725/18 od 6. lipnja 2019., u postupku nove katastarske izmjere granice k.č. određuju se prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo. Osim toga, ukazuje i na pravno shvaćanje ovog Suda (presude Us I-69/2019 od 15. srpnja 2020 i U sI 1464/2019 od 29. siječnja 2020.) prema kojem objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje. Dakle, sukladno navedenoj sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica nije odlučno samo stanje na terenu već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi.

Nadalje, Grad opatija osporava i navod tužiteljica da je tuženik česticu ranije oznake grč. 223/2 k. o. [katastarska općina] prostorno podijelio na barem četiri novoformirane čestice (k. č. [katastarska čestica] (pretpostavka da se radi o k. č. [katastarska čestica], obzirom da se k. č. [katastarska čestica] nalazi na granici s k. o. [katastarska općina]), i 651) bez suglasnosti stranaka i bez odgovarajuće odluke suda ili drugog tijela. Ističe da iz Izvatka iz zemljišne knjige za grč. 223/2 k. o. [katastarska općina], proizlazi da su, na predmetnoj čestici, upisane zabilježbe pod brojem Z-32522/2022 od 30. rujna 2022. i Z-32525/2022 od 30. rujna 2022. postupka obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] te da ista odgovara novoformiranim k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. U naravi, k. č. [katastarska čestica] predstavlja komunalnu infrastrukturu — javno stepenište, dok k. č. [katastarska čestica] predstavlja garažu u vlasništvu fizičke osobe, koja je istu stekla kupoprodajnim ugovorom s Gradom Opatijom. Predmetne čestice formirane su u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, vlasničkim odnosima i uz suglasnost nositelja prava na navedenim česticama.

Zaključno, navodi da tužiteljice koriste postupak nove katastarske izmjere kako bi prisvojili nekretnine u tuđem vlasništvu, bez ikakve pravne osnove i protivno zakonskim propisima.

5. Zainteresirana osoba Branka Lozo 1. se u svom odgovoru na tužbe u pogledu merituma stvari, u bitnom, pridružila navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Dodatno, ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije za tužiteljice NŽ i OŽ obzirom da imenovane nisu bile stranke u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu. Također, navodi da punomoćnica tužitelja nije priložila punomoć za zastupanje i stoga sud ne može na temelju ovakve tužbe postupati. Ako je u upravnom postupku i postojala punomoć, na temelju tako izdane punomoći se ne može pokrenuti upravni spor

6. U ovom sporu provedena je rasprava čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24; dalje: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

8. Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljica ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj ostalih činjenica koje su u sporu utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Prije svega, a vezano za prigovor zainteresirane osobe MŽ kojim osporava aktivnu legitimaciji trećetužiteljice NŽ i četvrtotužiteljice OŽ valja navesti da ovlaštenje imenovanih tužiteljica na podnošenje tužbe u ovom sporu proizlazi iz odredbe čl. 18. st. 1. ZUS-a u vezi čl. 3. st. 1. tč. 1. ZUS-a, a obzirom da je pobijanim upravnim aktom odlučeno o njihovom zahtjevu, odnosno o žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, KLASA: UP/I-932-04/24-03/7, URBROJ: 541-19-01/3- 24-2 od 30. travnja 2024. Pravni interes imenovanih tužiteljica za sudjelovanje u predmetnom upravnom postupku (i ovom upravnom sporu) proizlazi iz činjenice da su iste nositeljice prava (vlasništva) na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, okolnost što trećetužiteljica NŽ i četvrtotužiteljica OŽ nisu bile podnositeljice prigovora (br. 653) o kojem je odlučeno pobijanim prvostupanjskim rješenjem nije od utjecaja na njihov status stranke u ovom sporu.

Nadalje, uvidom u dokumentaciju koja je priložena uz tužbu utvrđeno je da istoj prileže punomoći tužiteljica kojima ovlašćuju odvjetnicu Suzanu Afrić Medić da ih zastupa u ovome sporu, slijedom čega se i ovaj prigovor zainteresiran osobe MŽ ocjenjuje neosnovanim.

11. Iz stanja spisa upravnog postupka proizlazi da su granice i površina k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i ostali podaci za navedene čestice (oblik, položaj…) utvrđeni u postupku nove katastarske izmjere koje je započeta Odlukom Državne geodetske uprave, KLASA:931-04/07-04/41, URBROJ: 541-04-01/3-08-28 od 19. ožujka 2008. (NN br. 37/08).

Prema identifikaciji k.č. nove izmjere k. o. [katastarska općina] od 28. veljače 2024. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 45 m[2] formirana je od dijela čestice stare oznake grč. 223/2, u vlasništvu Grada Opatije, dok je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 178 m[2] nastala od čestice stare oznake grč. 223/1 u su(vlasništvu) zainteresiranih osoba ĐŽ i MŽ te tužiteljica NŽ, OŽ i RŽ.

Na ovako izložene podataka nove katarske izmjere prigovor (br. 653) izjavile su prvo i drugotužiteljica kojim traže da se spremište od 2 m[2] evidentirano na k. č. [katastarska čestica] pripoji objektu na k. č. [katastarska čestica].

Prema izvješću geodetskog izvoditelja za prigovor broj 653 od 28. veljače 2024. utvrđeno je kako nije potreban ponovni terenski uviđaj jer je isti obavljen po prigovoru broj 589 dana 21 . srpnja 2023., kada je snimljeno stvarno stanje na terenu. Budući da između stranka nije postignut sporazum oko promjene podataka o međi između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], a vezano za pripajanje spremišta površine 2 m[2] čestici tužiteljica (653), prigovor je odbijen kao neosnovan.

Iz dokumentacije spisa upravnog postupka koja se tiče prigovora br. 589 (istih podnositeljica) razvidno je da se isti odnosio na podatke k. č. [katastarska čestica]. Na održanom očevidu opunomoćenici podnositeljica prigovora tražili su korekciju međe k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. [katastarska čestica] na isti način kao i u kasnijem prigovoru (br. 653.), odnosno na način predmetno spremište postane sastavni dio stambene zgrade koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica]. Predloženoj korekciji protivio se Grad Opatija. Prigovor je odbijen budući da je spremište bilo ucrtano i na DKP-u k. o. [katastarska općina] u okviru čestice 223/2 (stara izmjera).

12. Tuženik, u odgovoru na žalbene navode tužiteljica, u obrazloženju pobijanog drugostupanjskog akta navodi da upravno tijelo nije nadležno za odlučivanje glede imovinsko-pravnih odnosa u postupku nove izmjere, a o čemu se u konkretnom slučaju očito radi, te da se odluka o tome može donijeti isključivo u sudskom dijelu postupka (pred Općinskim sudom) budući da je utvrđivanje prava vlasništva na novoformiranim katastarskim česticama, čiji su podaci prikupljeni katastarskom izmjerom, u isključivoj nadležnosti Općinskog suda koji provodi istovremeni i povezani postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige.

Nadalje, tuženik ističe da objekte nije moguće cijepati međnom linijom te se stoga na parceli nije mogla formirati sporna međa.

13. Prema odredbi čl. 27. Zakona o katastarskoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07; dalje: Zakon; na snazi u vrijeme pokretanja nove katastarske izmjere) katastarska izmjera prikupljanje je i obradba svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.

14. Sukladno odredbi čl. 30. Zakona, u vezi čl. 45. st. 3. Zakona, u okviru katastarske izmjere utvrđuju se, između ostalog, podaci o međama i drugim granicama i to prema vidljivim i trajnim oznakama kojima su nositelji prava na zemljištu dužni obilježiti granice svojih parcela, a na koju obvezu su stranke bile upozorene tč. 4. Odluke koja glasi: „Nositelji prava na zemljištima na području katastarske općine [katastarska općina] dužni su do 1. travnja 2008. godine, vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta, na kojima imaju pravo vlasništva ili druga prava.“

15. Sukladno odredbi čl. 40. st. 2. i st. 3. Pravilnika o tehničkoj izmjeri i reambulaciji (NN br. 147/2008, 112/2018, 59/2020; dalje: Pravilnik), u vezi sa čl. 21. st. 4. Pravilnika, kada je tijek međe između katastarskih čestica sporan tada se na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom. Do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina.

16. Iz prethodno citiranih odredbi Zakona i Pravilnika slijedi da u postupku izmjere izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati niti iskolčavati među po zahtjevu stranka već je samo dužan obilježenu među snimiti, kao i da izvoditelj radova i katarski ured nisu nadležni za uspostavu ili promjenu međa te promjenu oblika i površine katastarskih čestica ukoliko zainteresirane stranke o istome nisu suglasne, odnosno o tome ne postignu sporazum. (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl. br. Usž-4803/2018 od 24. travnja 2019.)

17. Isto tako, valja navesti i da je ovaj Sud u nizu svojih odluka (npr. Us I- 725/2018, Us I-69/2019, , Us I-1464/2019, Us I-2235/2023 i dr.) zauzeo stav (1) da u postupcima (nove) katastarske izmjere nije moguće objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu bez suglasnosti svih stranaka te (2) da se granice k.č. određuju se prvenstveno prema stanju na terenu, ali da pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo.

18. Slijedom svega gore izloženog, imajući u vidu prije svega da je novoformirana k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od dijela čestice stare oznake grč. 223/2 u vlasništvu Grada Opatije, zatim, da je predmetno spremište i ranije (u dotadašnjem katastarskom operatu) bilo evidentirano kao dio te čestice, a ne čestice tužitelja (653 NI, 223/1 SI) i, konačno, da ne postoji suglasnost stranka po pitanju izdvajanja spremišta iz k. č. [katastarska čestica] i pripajanja istog k. č. [katastarska čestica], to Sud utvrđuje da je prigovor tužiteljica uložen na podatke katastarske izmjere pravilno odbijen.

Navodima u tužbi tužiteljice nisu dovele u sumnju zakonitost pobijanih rješenja pri čemu valja navesti da se radi o ponovljenim navodima iz žalbenog postupka na koje se tuženik opširno očitovao u obrazloženju svoje odluke. Sud u cijelosti prihvaća tako iznijetu argumentaciju tuženika budući da su u istoj sadržani činjenično i pravno utemeljeni razlozi zbog kojih su prigovori tužiteljica ocijenjeni neosnovanim.

19. Slijedom navedenog, utvrđuje se da osporavanim odlukama tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica, pa je stoga, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odučeno kao u tč. I. izreke.

20. Odluka Suda o troškovima spora (tč. II. i III. izreke) temelji se na odredbama čl. 144.,147. i 148. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23; dalje: Tarifa).

Zainteresiranoj osobi MŽ je priznat je trošak zastupanja po odvjetniku kojeg čini: sastav odgovora na tužbu te zastupanje na ročištu održanom 18. prosinca 2025. (svaka radnja u pojedinačnom iznosu 1.000,00 € – temeljem Tbr. 27. tč. 1. i tč. 2. Tarife), uvećano za pripadajući PDV (25%), odnosno sveukupno 2.500,00 €. Budući da tužiteljice nisu uspjele u ovome sporu to je njihov zahtjev za naknadu troškova valjalo odbiti kao neosnovan (tč. II. izreke).

U Rijeci 16. siječnja 2026.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opunomoćenici tužiteljica

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak,

Zagreb, Gruška 20

- zainteresiranoj osobi Gradu Opatiji , Opatija, Maršala Tita 3

- opunomoćenicima zainteresirane osobe MŽ