REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

STALNA SLUŽBA U SLUNJU

Slunj, Trg dr. F. Tuđmana 14

Poslovni broj: Pp-263/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Slunju, po sutkinji Nadi Turkalj, uz sudjelovanje zapisničara Brigitte Turkalj, rješavajući po prigovoru okrivljenika VI, zastupan po branitelju Josipu Pintariću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz čl. 149. st. 3. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23), podnesenim protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Karlovac, klasa: 336-02/23-01/1328, urbr. 443-02-05-16-25-9 od 29.01.2025., nakon održane glavne i javne rasprave dana 15. siječnja 2026. u prisutnosti okrivljenika a odsutnosti tužitelja, dana 16. siječnja 2026. u odsutnosti istih, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (NN RH br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/2022-u daljnjem tekstu PZ-a), okrivljenik VI, OIB [osobni identifikacijski broj], sin V i O r. Ć, rođ. **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, tehničar za računarstvo, nositelj OPG-a, s plaćom od 960,00 eura, oženjen, otac dvoje mlt. djece, prekršajno kažnjavan za druge prekršaje, ne vodi se drugi postupak prema vlastitoj izjavi,

oslobađa se od optužbe

da bi

1. dana 13. ožujka 2023. bilo utvrđeno da je u razdoblju od 01. siječnja 2023. do 06. siječnja 2023. kao trgovac, nositelj OPG-a povisio cijene ulaznice za posjet OPG-u Dolina jelena u [adresa], odnosno koristio nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. t. 3. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22,59/23), u odnosu prema potrošačima na način da je povisio cijene ulaznica i to za: odrasli i djeca 15 plus godina sa cijene od 100,00 kn (13,27 eura) po osobi na dan 31. prosinac 2022. na cijenu od 113,02 kn (15 eura) po osobi na dan 01. siječanj 2023. što iznosi 13,02 %; djeca 8 – 14,99 godina sa cijene od 70,00 kn (9,29 eura) po osobi na dan 31. prosinac 2022. na cijenu od 75,30 kn (10 eura) na dan 01. siječanj 2023. po osobi što iznosi 7,57 %, pri čemu je doveo potrošače u nepovoljniji financijski položaj, koristeći uvođenje eura dana 1. siječnja 2023. kao službenu valutu RH a te okolnosti u kojima se potrošači nalaze bitno utječu na odluku potrošača pri kupnji ulaznica,

dakle, koristio se nepoštenom odnosno agresivnom poslovnom praksom, dakle, da bi postupao protivno odredbe čl. 149. st 1. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača.

čime bi počinio prekršaj kažnjiv čl. 149. st. 3. istog Zakona,

II. Temeljem čl. 140. st. 2. PZ-a, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Karlovac, dana 29.siječnja 2025. pod brojem: klasa: 336-02/23-01/1328, urbr. 443-02-05-16-25-9 izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika VI. Na prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, isti je stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. Sud je dana 15. siječnja 2026. održao glavnu raspravu na kojoj je okrivljenik VI iznio obranu a izjavio da se ne smatra krivim. Potvrđuje da je nositelj OPG-a kojeg je dio i izletište turističko sadržaja a naziva Dolina jelena u [adresa]. Optužni prijedlog smatram neosnovanim i navodi da je u razdoblju od 01. siječnja 2023. do 06. siječnja 2023. kao trgovac i nositelj OPG-a zaokružio cijenu ulaznice za posjet OPG-u Dolina Jelena u [adresa] jer je došlo do uvođenja eura 1. siječnja 2023. Potvrđuje da je do 1. siječnja 2023. cijena ulaznice za odrasle i djecu 15+ iznosila 100,00 kn a od 1. siječnja 2023. cijenu zaokružili na 15,00 eura, da je ulaznica za djecu od 8 do 15 g na dan 31. prosinca 2022. iznosila 70,00 kn a na dan 1. siječnja 2023 po osobi iznosila 10,00 eura. Vjeruje da na takav način nije doveo potrošače u nepovoljniji položaj jer na prijelazu uvođenja eura nije bilo moguće naplatiti ulaznicu zbog nedostatka sitnih novaca tj. centi jer kupci tada nisu imali kod sebe sitan novac. Stoga, povećanje cijena ulaznica s danom 1. siječnjem 2023. nije bilo u cilju oštećenja potrošača već zbog lakšeg poslovanja. Nadalje, okrivljenik ističe da je inspektorica je u obrazloženju prekršajnog naloga navela da je vlada RH 5. siječnja 2023. donijela zaključak kojim se obvezuju poslovni subjekti da revidiraju maloprodajne cijene svojih roba i usluga koje su vrijedile na dan 31. prosinac 2022. što su i učinili i vratili cijene na prvobitni iznos odnosno u protuvrijednost kuna i razdoblje od 1-5. siječnja 2023. nije bilo regulirano Zakonom. Nadalje, okrivljenik je dodao da je inspektorica zapisnik sačinjavala u prisutnosti njegovog koji nije nositelj OPG-a već on, na isti se naknadno pismeno očitovao iako mu sadržaj nije bio poznat.

3. Sud je pročitao potvrdu Odjela za prekršajne evidencije od 15. siječnja 2026. (list br. 22) iz koje je razvidno da okrivljenik nije osuđivan za ovaj prekršaj već za drugu vrstu prekršaja.

4. Okrivljenik je završnoj riječi izjavio da cilj zaokruživanja cijena nije bio dodatni profit jer to su zanemarivi iznosi, da od 2.-5. siječanj 2023. nije bilo zakonskog propis koji bi regulirao prodaju a u sastavu OPG- obavljaju turističku djelatnosti te kad je Vlada 5. siječnja 2023. navečer donijela Zaključak, sutradan tj. 6. siječnja 2023. vratili su cijene.

5. Nakon ovako provedenog postupka, ocjenjujući obranu okrivljenika, činjenični opis optužbe te dovodeći iste u međusobnu vezu, sud je okrivljenika oslobodio od optužbe iz uvjerenja da djelo prekršaja činjenično opisano u izreci ove presude po propisu nije prekršaj a sve jer činjenični opis djela prekršaja ne sadrži sve odlučne činjenice koje bi ukazivale da se radi o nepoštenoj odnosno agresivnoj poslovnoj praksi.

6. Tužitelj u činjenično opisu prekršaja smatra da je okrivljenik neopravdano povećao maloprodajne cijene ulaznica nakon 31. prosinca 2022. i da je time potrošače doveo u nepovoljniji financijski položaj koristeći uvođenje eura kao službene valute 1. siječnja 2023. i okolnosti u kojim se potrošači nalaze, a koje okolnosti su bitno utjecale na odluku potrošača pri kupnji ulaznica. Okrivljeniku se stavlja na teret da je povisio cijene ulaznice za posjet OPG-u Dolina Jelena u [adresa], i to za: odrasle i djecu 15 plus godina sa cijene od 100,00 kn (13,27 eura) po osobi na dan 31. prosinac 2022. na cijenu od 113,02 kn (15 eura) po osobi na dan 01. siječanj 2023. što iznosi 13,02 %; za djeca 8 – 14,99 godina sa cijene od 70,00 kn (9,29 eura) po osobi na dan 31. prosinac 2022. na cijenu od 75,30 kn (10 eura) na dan 01. siječanj 2023. po osobi što iznosi 7,57 %.

6.1. Nadalje, tužitelj u optužbi tvrdi da je postupanje okrivljenika protivno odredbama Zakona o zaštiti potrošača jer je koristio nepoštenu odnosno agresivnu poslovnu praksu koja je zabranjena odredbama čl. 33., čl. 34., čl. 35., čl. 38. i čl. 39. toč. 3. istog Zakona. Valja istaći da niti u jednom od navedenih zakonskih odredbi povećanje maloprodajnih cijena samo za sebe nije propisano kao oblik nepoštene ili zavaravajuće ili agresivne poslovne prakse. Isto tako, niti jedna od citiranih zakonskih odredbi ne uređuje neopravdano povećanje maloprodajnih cijena nakon 31. prosinca 2022. uz dovođenje potrošača u nepovoljniji financijski položaj korištenjem uvođenja eura 1. siječnja 2023. kao službene valute kao oblik nepoštene ili agresivne poslovna prakse. Odredbom čl. 33. Zakon o zaštiti potrošača nepoštena poslovna praksa je zabranjena.

7. Okrivljenik VI potvrdio je da su na dan 1. siječnja 2023. cijene bile dvojno istaknute u kunama i eurima, da je do zaokruživanja cijena došlo iz praktičnih razloga pošto na prvi dan primijene eura nije u opticaju bilo sitnih centi, da je Vlada RH dana tek 05. siječnja 2023. godine donijela zaključak po kojem su odmah postupili. Stoga, zaključuje suda korisnici usluga na nedvojben način mogli su se upoznati s cijenom ulaznice i stoga okrivljenik na taj način nije doveo potrošače u zabludu i nije ih poticao na donošenje odluke o kupnji, već je svaki posjetitelj imao mogućnost donijeti odluku hoće li kupiti ulaznice po cijeni koja je istaknuta. Stoga sud smatra da se u konkretnom slučaju ne može raditi o nepoštenoj poslovnoj praksi.

8. Nadalje, odredbama čl. 34. Zakona o zaštiti potrošača propisano je, da je poslovna praksa nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire, odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena. Sukladno st. 4. nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa.

9. Prema odredbi čl. 35. Zakona o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na drugi način, uključuje njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. U st. 2. isto članka propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi uključujući u toč. 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu, pri čemu povećanje maloprodajne cijene nije posebno navedeno kao okolnost na koju se može odnositi zavaravajuća poslovna praksa.

10. Sukladno čl. 38. Zakonu o zaštiti potrošača propisano je da se poslovna praksa smatra agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom, te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

11. Prema čl. 39. st. 1. toč. 3. istog Zakona propisano je da će prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj, vodit računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod.

12. Ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koju konkretno okolnost iz naprijed citiranih odredbi Zakon o potrošačima se odnosi nepoštena odnosno agresivna poslovna praksa, niti je konkretizirao u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje okrivljenika kao nositelja OPG-a pri prodaji ulaznica odnosno na koji način bi postupanje okrivljenika moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača i da okrivljeni na taj način nije doveo potrošače u zabludu i nije ih poticao na donošenje odluke o kupnji, već je svaki posjetitelj imao mogućnost donijeti odluku hoće li kupiti ulaznice po cijeni koja je istaknuta. Stoga sud smatra da se u konkretnom slučaju ne može raditi o nepoštenoj poslovnoj praksi.

13. Stoga, je sud uvjerenja da u konkretnom slučaju povećanje cijena na način kako je opisano u optužnom prijedlogu ne može se podvesti pod naprijed navedene odredbe Zakona o zaštiti potrošača koje zabranjuju agresivnu poslovnu praksu koja podrazumijeva korištenje uznemiravanja i prsile, kao i iskorištavanje nesretnih ili drugih okolnosti u kojima se potrošač nalazio, budući da je prema navodima optužnog prijedloga do povećanja cijena došlo zbog uvođenja eura, a što se ne može podvesti pod naprijed navedene okolnosti. Naime, promjena službene valute, pored pripremnih radnji koje su obavljene prije uvođenja eura i na samom početku njegove uporabe nije takva okolnost koja bi mogla umanjiti sposobnost prosječnog potrošača da razumno rasuđuje i da primijeti povećanje cijena, pogotovo kod obveze dvojnog iskazivanja cijena prije i nakon 1. siječnja 2023.

14. Slijedom navedenog, ovaj Sud smatra da u činjeničnom opisu optužbe počinjenja prekršaja a koji se okrivljeniku stavlja na teret nisu navedene odlučne činjenice koje čine činjenični supstrat nepoštene odnosno agresivne poslovne prakse opisane u ZZP-a odnosno ne sadrži činjenice na koji je to način povećanje cijena utjecalo na odluku potrošača pri kupnji predmetnih pekarskih proizvoda a kaka je zakonski opis prekršaja (pravno kvalificiranje) podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, a odlučne činjenice za postojanje prekršaja nisu u potpunosti sadržane u činjeničnom opisu prekršaja, očito je da opisano postupanje nije prekršaj te je sud okrivljenika oslobodio od optužbe.

15. Budući da je okrivljenik oslobođen od optužbe paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstva Suda.

U Slunju, dana 16. siječnja 2026.

Zapisničar

Sutkinja

Brigitte Turkalj v.r.

Nada Turkalj v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. okrivljeniku VI,

2. branitelju Josipu Pintariću, odvjetniku u Čakovcu,

3. tužitelju Državnom inspektoratu, Područni ured Zagreb, Ispostava u Karlovcu

4. u spis.

Suglasnost ovog otpravka s izvornikom ovjerava:

Brigitte Turkalj