REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1626/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 17. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da isplati tužitelju LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 3.050,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 16.10.2024. do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 1.862,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2026. do isplate, sve prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 10.07.2024. tužitelj pretrpio ozljedu na radu. Tužitelj je zaposlen kod poslodavca Zagrebački Holding d.o.o. Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, 10000 Zagreb, na radnom mjestu - radnika na odvoženju otpada. Navedenog datuma, tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena, prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka. Točnije, tužitelj je prilikom izvršavanja radne operacije pražnjenja kontejnera s otpadom nogom zapeo u rupu na radnoj površini (asfaltirana cesta) te ozlijedio gležanj. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Istog dana tužitelj je zaprimljen u KBC Dubrava odjel za traumatologiju gdje mu je utvrđena glavna dijagnoza S83.4 – iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području gležnja. Ordinirano mu je mirovanje, elastični zavoji i hladni oblozi preko zavoja t konzumiranja analgetika. Dana 16.10.2024. godine tužitelj je podnio odštetni zahtjev tuženiku vezano uz predmetni štetni događaj, a kojeg je tužitelj zaprimio, u cilju mirnog rješenja spora, do kojeg, međutim, nije došlo. Slijedom navedenog, u preciziranom tužbenom zahtjevu kao u podnesku od 9.12.2025. tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 3.050,00 eura i to zbog pretrpljenog straha 750,00 eura, fizičkih bolova 1.000,00 eura i duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti 1.300,00 eura sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do ispalte.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je nesporno da je tuženik s poslodavcem tužitelja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima te sastavni dio koje su police i Uvjeti za osiguranje od (javne) izvanugovorne odgovornosti u primjeni od 01.01.2023. Osporava osnov tužbenog zahtjeva, odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te visinu tužbenog zahtjeva. Osporava mehanizam nastanka ozljeđivanja tužitelja kako ga isti opisuje u tužbi te ističe da je tužitelj osobno odgovoran za nastanak štetnog događaja. Naime, tužitelj u tužbi navodi da je prilikom pražnjenja kontejnera s otpadom nogom zapeo u rupu na radnoj površini (asfaltirana cesta) te ozlijedio gležanj, dok je u Specijalističkom nalazu Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC Dubrava od 10.07.2024. kao razlog dolaska navedeno: „Oko 10 sati na poslu izvrnuo lijevi gležanj“. Također, kao poremećaj u radnom procesu (pri čemu je već u samoj tiskanici ozljede na radu u zagradi radi pojašnjenja navedeno „opisati posljednji događaj koji je odstupio od normalnog i doveo do nesreće te alat, predmet ili spravu koja je uključena u neuobičajeni događaj“) navedeno je „Nepoznat“. Tuženik stoga ukazuje da hodanje, odnosno uobičajeno kretanje po cesti prilikom pražnjenja otpada ne predstavlja neuobičajeni događaj ili događaj koji po bilo čemu odstupa od normalnog. Dakle, kao uzrok ozljede i način ozljeđivanja tužitelja iz dostavljene medicinske dokumentacije razvidna je isključivo radnja tužitelja koja je izvrnuo gležanj zbog vlastite nepažnje, pri čemu se u dostavljenoj dokumentaciji ne spominje da bi uzrok tome bio bilo kakav poremećaj u radnom procesu, odnosno bilo koji neuobičajeni događaj prilikom odvijanja redovnog radnog procesa. Tuženik naglašava kako se tužitelj ozlijedio prilikom obavljanja uobičajenih poslova za poslodavca, a što je vidljivo i iz same tužbe te prijave ozljede na radu u kojoj je navedeno da je tužitelj u sklopu svog zaposlenja obavljao redoviti posao. Dakle, riječ je o djelokrugu poslova s kojim se tužitelj svakodnevno susretao te je sigurno bio upoznat s načinom obavljanja svojih redovnih radnih zadataka. Radi navedenog tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja, već je šteta nastala isključivo nepažnjom oštećenika. Sve i da je uzrok izvrtanja gležnja tužitelja uistinu bila neka rupa na cesti, u prilog kojih navoda tužitelj nije dostavio fotografiju mikrolokacije navodnog mjesta pada niti predložio relevantne dokaze, tuženik osporava da bi poslodavac tužitelja bio odgovoran za postojanje eventualne rupe na cesti (odnosno održavanje predmetne javne ceste). Navedeno posebno iz razloga jer iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da su kod poslodavca primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Podredno, tuženik ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja na koji osiguranik tuženika nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Slijedom navedenog, isključenje, odnosno umanjenje obveze poslodavca temelji se na čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu koji predviđa da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala krajnjom nepažnjom, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Nadalje, u cijelosti osporava kako ukupnu visinu tužbenog zahtjeva, tako i osnovanost zahtjeva tužitelja po pojedinim vidovima štete, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate. Tuženik smatra da je iznos koji tužitelj potražuje tužbenim zahtjevom previsoko postavljen, posebno ako se uzme u obzir da je iz medicinske dokumentaciju dostavljene uz tužbu razvidno da je tužitelj zadobio iščašenje nožnog zgloba, dakle laku tjelesnu ozljedu bez prijeloma, a budući da nakon inicijalnog nalaza uz tužbu dostavlja tek kontrolni nalaz koji je uslijedio punih mjesec i pol dana nakon inicijalnog (na kojem je navedeno „Sistematski“, stoga je upitno je li isti u vezi sa štetnim događajem) te na kojem je evidentiran uredan status i kretnje punog opsega bez instabiliteta, a nakon kojeg nalaza nema daljnje medicinske dokumentacije, proizlazi da tužitelj nije niti provodio liječenje te se isti u postupnosti oporavio od zadobivene ozljede. Ujedno, tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege od dana podnošenja odštetnog razloga, a iz razloga što se radi o nerepariranoj šteti pa se zakonske zatezne kamate na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Podredno, opreza radi, osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva budući da se iste računaju od dana završetka liječenja i stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja, kada je tuženik najranije mogao saznati za opseg svoje obveze. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak postupka sa pripadajućom zateznom kamatom.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 4-6 spisa), Odštetni zahtjev (list 7-8 spisa), Odgovor na zahtjev (list 9-10 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (list 11-15 spisa), Policu osiguranja i privitke (list 22-27 spisa), Uvjere za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti (list 28-29 spisa), djelomični izvadak iz sudskog registra (list 37-54 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra (list 55-73 spisa), prijave o ozljedi na radu i sudsku praksu (list 74-142, 281- 299 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 150-240 spisa), presliku dokumentacije HZZO-a (list 261-271 spisa), izračun stope inflacije (list 280 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. GC (list 243-244 spisa), saslušan je tužitelj (list 256-257 spisa), vještak dr. GC i svjedok VC (list 300-301 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Na ročištu 17.12.2025. koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, punomoćnik tužitelja je izjavio da nema daljnjih dokaznih prijedloga, odustao je od drugih dokaznih prijedloga, te je predložio da sud zaključi glavnu raspravu, pa sud nije izvodio daljnje dokaze te je zaključio glavnu raspravu. Valja dodati da je tuženik na ročištu 28.10.2025. odustao od saslušanja svjedoka PC. Sud nije saslušao svjedoka ČC budući je iz dostavnice i u JRO MUP-a (putem e-spisa) utvrdio da je isti preminuo. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem vještačenja po vještaku zaštite na radu kao nepotrebno budući je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja, kao i sve činjenice odlučne u vezi nastanka štete, te je isto po ocjeni ovog suda bilo usmjereno isključivo na odugovlačenje s postupkom. Naime, kako se ne radi o štetnom događaju koji je nastao upotrebom stroja ili nekim drugim složenim tehnološkim procesom, to je predloženo vještačenje u konkretnom slučaju po vještaku stručnjaku za zaštitu na radu doista bilo nepotrebno.

6. Tužitelj je podneskom od 9.12.2025. precizirao tužbeni zahtjev odnosno djelomično je preinačio tužbu na način da je tužbeni zahtjev povećao obzirom na provedeno medicinsko vještačenje i obzirom na postojeću inflaciju u RH, a čemu se tuženik nije protivio, te je sud dopustio navedenu preinaku tužbe budući je svrsishodna za rješavanje odnosa među strankama temeljem čl. 190. ZPP-a.

7. Predmet ovog postupak je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu na radu u štetnom događaju dana 10.7.2024.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija, a sporna je odgovornost tuženika te osnova i visina štete.

9. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj dana 10.7.2024. tijekom redovnog radnog vremena prilikom sakupljanja otpada na javnoj površini stao u rupu na cesti i ozlijedio gležanj.

10. Tužitelj je u svom iskazu naveo da radi kao komunalni radnik u Čistoći. Spornog dana je sakupljao smeće iz kanti za otpad, te je tako krenuo prema jednoj kanti, te je na cesti bila rupa na koju je iskrenuo nogu, uslijed čega je kleknuo, te ga je zaboljela noga. Na tom mjestu se nalazio šaht, te je pokraj tog šahta asfalt na jednom mjesto propao, te se na tom mjestu ozlijedio. Ovaj šaht tj. kanalizacijski otvor se nalazio na sredini ceste. Imao je svu potrebnu zaštitnu opremu. Posao obavljaju tako da jedan sakuplja smeće sa lijeve strane, a drugi sa desne strane, te su to tako i radili. Bio je sunčan dan. Hodao je iza kamiona kako bi došao do sljedeće kante, te mu se tada to dogodilo. Na nogama je imao radne cipele koje mu je dao poslodavac. Rad je obavljao na uobičajeni način. Gledao je ispred sebe, te je gledao gdje je kanta, te je bila ravna cesta i ovu rupu nije vidio. Ovo se dogodilo u Dubravi, ali se ne može sjetiti ulice, radilo se o široj ulici, te su sa obje strane bila parkirana vozila i kante iz kojih je skupljao smeće koje je zatim utovarivao u kamion. Sa njim je tada radio kolega L, koji je u međuvremenu dobio otkaz. Bio je na bolovanju oko 3 tjedna, te nije išao na fizikalnu terapiju. Nakon ovog događaja, nije mu trebala pomoć i njega druge osobe, te je šepajući sve sam radio.

11. Svjedok VC je u svom iskazu naveo da radi u Čistoći kao poslovođa tj. neposredni rukovoditelj, te je tužitelj njegov radnik. Sjeća se da se je tužitelj jednog dana ozlijedio, ali se ne sjeća datuma, jer ga je tužitelj zvao tijekom radnog vremena i rekao mi da se ozlijedio i da će pokušati nastaviti raditi, te ga je kasnije ponovo zvao i rekao da više ne može raditi jer mu natiče noga zbog ozljede te da mora ići kod liječnika. Nakon događaja je popunio prijavu o ozljedi na radu u kojoj mora navesti način nastanka događaja prema onom što mu je radnik rekao, te druge podatke u vezi toga, te to onda predajem službi zaštite na radu. Nije bio očevidac događaja.

12. Sud je prihvatio iskaz tužitelja i svjedoka VC kao istinite budući su jasni i logični te su međusobno suglasni, a suglasni su i sa materijalnim dokazima u spisu. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj u toku redovnog radnog vremena, obavljajući svoje redovite poslove kao komunalni radnik u Čistoći. sakupljao smeće iz kanti za otpad, te su sa obje strane ceste bila parkirana vozila i kante iz kojih je skupljao smeće koje je zatim utovarivao u kamion. te je tako krenuo prema jednoj kanti, te je na cesti bila rupa odnosno šaht pokraj kojeg je asfalt na jednom mjesto propao, te je na tom mjestu iskrenuo nogu i ozlijedio gležanj.

13. Dakle, kako je tužitelj ozlijeđen u radno vrijeme i na radnom mjestu prilikom obavljanja redovnog posla sakupljanja otpada iz kanti za smeće na cesti koje smeće je utovarivao u kamion, pri čemu je iskrenuo nogu i ozlijedio gležanj na jednoj rupi na cesti tj. na dijelu propalog asfalta uz šaht na cesti, to valja zaključiti da u konkretnom slučaju postoji uzročno posljedična veza između rada tužitelja i ozljede tužitelja, slijedom čega bi proizlazila odgovornost poslodavca za svoga radnika.

14. Stoga, tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje: ZZR (Narodne novine broj: 71/14) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Budući da je tužitelj na nogama imao radne cipele koje mu je dao poslodavac, da je rad obavljao na uobičajeni način, da je gledao ispred sebe ali ovu rupu tj. propali asfalt uz šaht na cesti nije vidio, to sud nije našao da bi tužitelj pridonio nastanku štete, odnosno da je skrivio predmetni štetni događaj. Slijedom navedenog, po stavu ovog suda, tuženik nije sukladno odredbi čl.1067. ZOO-a i čl. 25. st. 2. ZZR u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP dokazao okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti za nastanak štetnog događaja, pa je ovaj sud zaključio da je tuženik kao osiguravatelj poslodavca odgovoran za nastanak štetnog događaja, a također je utvrđeno da tužitelj nije ničim doprinio nastanku štetnog događaja tuženika kao osiguravatelja poslodavca sukladno čl. 964. i čl. 965. ZOO-a.

16. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužitelja, te je provedeno medicinsko vještačenje. Vještak dr. GC je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je u štetnom događaju od 10.7.2024. tužitelj zadobio ozljedu lijevog gležnja i to dislokacija, išćčašenje i natergnuće zglobova i ligamenata u području nožnog zgloba (gležnja) i stopala. Navodi da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi, tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon iskrenuća lijevog gležnja s posljedičnim instabilitetom istoga u lakom stupnju; prisutni su i kronični bolovi prilikom i nakon opterećenja. Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 5%. Liječenje tužitelja završeno je pregledom ortopeda na dan 20.8.2024. U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana ukupno, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 15 dana ukupno. Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 1-2 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 15 dana ukupno. Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju nje bila potrebna. Kod tužitelja nije zaostalo naruženje.

17. Nakon provedenog vještačenja, sud je rješenjem od 4.7.2025. (koje je tuženik zaprimio istog dana) pozvao stranke da se u roku od 15 dana očituju na nalaz i mišljenje vještaka, te stranke na isti nisu imale primjedbe (niti u dodijeljenom roku, a niti do ročišta 28.10.2025.) te je tuženik tek na ročištu 28.10.2025. paušalno izjavio da prigovara na nalaz i mišljenje vještaka i predlaže da se isti usmeno sasluša. Stoga je sud pozvao vještaka na slijedeće ročište, koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te je vještak dr. GC u svom usmenom saslušanju naveo da ostaje pri svom pisanom nalazu i mišljenju, te nema ništa za dodati.

18. Ovaj sud smatra da je postupanje tuženika na način da u dodijeljenom roku nije prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka, te je tek na ročištu samo paušalno prigovorio na nalaz i mišljenje vještaka bez navođenja bilo kakvih konkretnih primjedbi, prigovora i pitanja, te iako uredno pozvan, nije pristupio na ročišta na kojem je vještaku mogao postaviti pitanja, bilo usmjereno isključivo na odugovlačenje s postupkom, a što je sud dužan spriječiti.

19. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kao i njegovo usmeno očitovanje, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, te nakon usmenog saslušanja vještaka, na isti niti stranke nisu imale primjedbi, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

20. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju provedenog medicinskog vještačenja, te pregledom medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužitelja, utvrdio da je u predmetnom štetnom događaju tužitelj zadobio ozljedu lijevog gležnja i to dislokacija, išćčašenje i natergnuće zglobova i ligamenata u području nožnog zgloba (gležnja) i stopala, da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja (opisanih u tužbi i anamnestičkim iskazom tužitelja) i zadobivenih ozljeda, da je zbog zadobivenih ozljeda trpio bolove i strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, te trpi duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 5%, te je liječenje tužitelja završeno odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 20.8.2024.

21. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

22. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, vrstu i lokalitet ozljeda te popratne tegobe kojima je tužitelj bio izložen, stupanj smanjenja životne aktivnosti (5%), životnu dob tužitelja (rođen 1970. godine), te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznosi ukupno 3.050,00 eura, odnosno po slijedećim kriterijima: za fizičke boli 1.000,00 eura, za strah 700,00 eura i za duševne boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti 1.300,00 eura,

23. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj je uz tužbu dostavio odštetni zahtjev kojeg je prije tužbe dostavio tuženiku 16.10.2024. (kako to tuženik navodi u svom očitovanju), te je isti podnesen nakon što je završilo liječenje tužitelja, budući je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je liječenje tužitelja završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 20.8.2024.. Stoga je po ocjeni ovog suda osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete tekuće od 16.10.2024. do isplate.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1 ZPP te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za sastav odštetnog zahtjeva po Tbr.32 - 100 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 100 bodova, ročište 8.4.2025., 28.10.2025. i 17.12.2025. po Tbr. 9/1 - po 100 bodova za svako, podnesak od 14.2.2025. zaprimljen 17.2.2025. po Tbr. 8/1 – 100 bodova, podnesak od 9.12.2025. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 1.250,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 1.562,50 eura. Tome valja dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.862,50 eura. Tužitelju nije priznat trošak ročišta 11.2.2025. jer je isti tužitelj sam skrivio sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a. Također, tužitelju nije priznat trošak podneska zaprimljen 8.5.2025. i 15.5.2025. te 9.7.2025. jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155 st. 1. ZPP budući nije potreban podnesak kojim dostavlja uplatnicu, niti podnesak kojim više puta precizira tužbeni zahtjev. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 16. siječnja 2026.

S u d a c :

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku

3. Spis