REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Poslovni broj: P-424/2023-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ivani Manestar, u pravnoj stvari tužitelja CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Domagoj Božić, odvjetnik u Owens, Houška i partneri, odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Praška 10, protiv tuženika TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Ariana Varga Filaković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vidmar i partneri j.t.d., Zagreb, Medulićeva 24, radi isključenja člana iz društva, nakon javne glavne rasprave zaključene 28. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, dana 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Isključuje se tuženik TF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iz članstva društva Poklek d.o.o., Zagreb, Vrbik II. 4, MBS: 080584871, OIB: 31528387356, s danom isplate tržišne vrijednosti njegovih poslovnih udjela u navedenom društvu u iznosu od 6.319,62 EUR, koji iznos je tuženiku dužno platiti društvo Poklek d.o.o., Zagreb, Vrbik II. 4, MBS: 080584871, OIB: 31528387356, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, nakon čega će poslovni udjeli tuženika biti preneseni na samo društvo.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 9.254,89 EUR s zateznim kamatama od 16. siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.531,25 EUR s zateznim kamatama od 16. siječnja 2026. do isplate, kao neosnovan.

IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelj i tuženik članovi društva Poklek d.o.o., Zagreb, Vrbik II. 4, OIB: 31528387356 i to tužitelj kao nositelj jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 10.000,00 kn te tuženik kao nositelj dva poslovna udjela ukupnog nominalnog iznosa 10.000,00 kn. Pojašnjava se da je društvo Poklek d.o.o. osnovano u 2006. od strane AF, tuženikove sestre, da bi ista prestala biti članom društva u 2007., kada su članovima postali njen otac SF, koji je ujedno bio i direktor društva te ovdje tužitelj. S obzirom da je SF preminuo 2011., tužitelj da je u 2013. imenovan privremenim zastupnikom društva. Od tada da je tužitelj pokušao nebrojeno puta stupiti u kontakt s AF i tuženikom, kao nasljednicima SF, ali da su isti bili nezainteresirani za predmetno društvo, toliko da je tuženik tek u 2019. obavijestio tužitelja da su temeljem rješenja o nasljeđivanju iz 2015. nasljednici SF u pogledu poslovnog udjela u predmetnom društvu on i njegova sestra, AF. Nakon toga da je AF prenijela svoj dio u društvu na tuženika. U razdoblju od 2019. do podnošenja tužne tuženik da je aktivno opstruirao poslovanje društva Poklek d.o.o. čiji je jedini predmet poslovanja kupnja i prodaja nekretnina. Tako da je to društvo još u 2007. steklo određene nekretnine u Svetoj Nedelji s isključivim ciljem njihove prodaje i ostvarivanja dobiti. U razdoblju od 2019. do podnošenja tužbe tužitelj da je sazvao 7 skupština društva, a time da se je tuženik pojavio samo na jednoj od njih. Nadalje, da tuženik šalje prijeteće e-mailove knjigovođi društva Poklek d.o.o. i traži od njega da ne podnosi mjesečne obračune PDV-a, godišnja financijska izvješća niti drugu dokumentaciju koju je navedeno društvo dužno po zakonu podnositi odgovarajućim državnim tijelima, jer u protivnom čini prekršaj koji se sankcionira novčanom kaznom. Cijelo to vrijeme da društvo ne ostvaruje nikakve prihode, da svaku poslovnu godinu završava s gubicima te da je tužitelj bio primoran pozajmiti društvu ukupno 18.000,00 kn kako bik društvo moglo podmirivati svoje tekuće i već dospjele obveze. Iako društvo Poklek d.o.o. od 2013. nije isplaćivalo dobit svojim članovima, tuženik da je smatrao da mu pripada isplata dobiti u određenom iznosu, zbog čega da je tužio društvo za isplatu dobiti, a podredno za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama društva, koji postupak da se vodi pred ovim sudom pod brojem P- 1452/2021. Iako da je tuženik svjestan da nema i ne može imati pravo vlasništva na nekretninama društva Poklek d.o.o., da je tu tužbu podnio sve kako bi ishodio upis zabilježbe spora u zemljišnoj knjizi na tim nekretninama, čime je faktično onemogućio društvo da raspolaže tim nekretninama i da stekne prijeko potrebna sredstva za nastavaka poslovanja. S obzirom da je tužitelj htio nekretnine društva osloboditi od zabilježbe spora, krenuo je u pregovore s tuženikom, tijekom kojih da je tuženik zatražio isplatu iznosa od 420.000,00 kn, a zauzvrat da bi se on odrekao tužbenog zahtjeva protiv društva i ustupio bi svoje poslovne udjele tužitelju. Tužitelj da je pristao na tu ''ucjenu'' te je pripremio tekst sporazuma koji sadrži postignuti dogovor te je isti 28. rujna 2022. poslao tuženiku. Istovremeno, tužitelj da je pronašao kupca za nekretnine društva Poklek d.o.o., Poslovni park Zagreb d.o.o., s kojim je 28. listopada 2022. sklopio Predugovor o kupoprodaji nekretnina i dogovorio cijenu koja premašuje njihovu tržišnu vrijednost, uz uvjet brisanja upisane zabilježbe spora. S ciljem donošenja odluke o prodaji predmetnih nekretnina, tužitelj da je sazvao skupštinu društva Poklek d.o.o. za 16. prosinca 2022., ali da ga je tuženik jedan dan prije njenog održavanja da neće moći pristupiti zbog neodgodivih obveza izvan Zagreba, na što da je tužitelj odlučio odgoditi skupštinu za 23. prosinca 2022., ali da se tuženik nije niti tada pojavio, pokušavajući skupštinu odgoditi za razdoblje 11. do 13. siječnja 2023., na što da je tužitelj odgovorio da je suglasan, ako predloži točke dnevnog reda, što da tuženik nije nikada učinio, slijedom čega da je skupština održana 23. prosinca 2022. i na njoj je donesena odluku o prodaji predmetnih nekretnina glasom preostalog člana, ovdje tužitelja. Tuženik da nije nikada potpisao sporazum kojim bi se izvansudskim putem riješio spor kojeg je pokrenuo protiv društva Poklek d.o.o., slijedom čega da zabilježba spora nije nikada izbrisana pa nije ispunjen osnovni uvjet iz Predugovora o kupoprodaji nekretnina za sklapanje ugovora o prodaji predmetnih nekretnina. Zbog svega navedenog da se tuženikov ostanak u društvu za društvo čini posve nepodnošljivim te je za opstanak društva potrebno isključenje tuženika uz isplatu tržišne vrijednosti njegova poslovnog udjela. Stoga tužbenim zahtjevom traži isključenje tuženika iz društva Poklek d.o.o. s danom isplate tržišne vrijednosti njegovih poslovnih udjela koju će utvrditi sudski vještak, a koji iznos se društvo obvezuje isplatiti tuženiku u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti presude donesene u ovom postupku.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi da on nije bio nezainteresiran za poslovanje društva Poklek d.o.o., ali da dok nije proglašen nasljednikom, zajedno sa svojom sestrom AF, u 2015., da nije imao nikakvih saznanja o poslovanju tog društva niti je bio legitimiran za tako nešto, a da mu je trebalo stanovito vrijeme da se pozabavi s ostavinom svog oca (od 2015. do 2019. kada je poduzeo potrebe radnje za upis u sudski registar kao člana društva Poklek d.o.o.) i da to iskomunicira sa svojom sestrom. Nakon što je upisan kao član predmetnog društva da se je obratio tužitelju s dopisom (srpanj 2019.) da mu se dostave sva financijska izvješća i izvješća o stanju društva i njegovoj imovini, međutim, da tužitelj tom zahtjevu nije nikada udovoljio. Ističe da je primaran zahtjev u postupku P-1452/2021 upravo ishođenje pregleda imovine i obveza društva Poklek d.o.o.. Osporava da opstruira poslovanje tog društva, jer mu to ne bi bilo u ekonomskom interesu. Naglašava da je tuženik protiv tužitelja podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu (u ožujku 2021.) radi postojanja sumnje na počinjenje određenih kaznenih djela. Tako tuženik ukazuje da je 31. prosinca 2013. između društva ING 5 d.o.o. (čiji je osnivač i direktor bio tužitelja) i tužitelja sklopljen Ugovor o cesiji radi ispunjenja duga, a kojim je ING 5 d.o.o. prenijelo potraživanje koje je imao prema društvu Poklek d.o.o. na tužitelja. Nadalje, 9. ožujka 2015. da je između Poklek d.o.o. i Arex d.o.o. (čiji je direktor bio tužitelj) sklopljen Ugovor o posredovanju glede kupoprodaje nekretnine, a kojim je za društvo Arex d.o.o. kao posrednika ugovorena posrednička provizija u omjeru od 6% te je temeljem tog ugovora društvu Poklek d.o.o. ispostavljen račun u lipnju 2015. na iznos od čak 82.045,98 kn. Nadalje, da je 1. lipnja 2015. između Poklek d.o.o. kao prodavatelja i Radin print d.o.o. kao kupca sklopljen Ugovora o kupoprodaji nekretnina za cijenu od 144.800,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a koja sredstva da je tužitelj prenio na s njime povezana društva bez ikakve pravne osnove. Tako da je na dane 12. lipnja 2015., 17. lipnja 2015., 29. lipnja 2015. i 31. prosinca 2015. između društva Poklek d.o.o. i društva Arex d.o.o. sklopljen Ugovor o kratkoročnoj pozajmici temeljem kojih je C isplatio Arexu ukupno čak 727.450,00 kn, a koji iznos nije nikada vraćen T, budući da su Poklek d.o.o. tužitelj 31. prosinca 2015. sklopili Ugovor o ustupanju tražbine umjesto ispunjenja, kojim da je C kao dužnik ustupio tužitelju kao vjerovniku tražbinu koju ima prema društvu Arex d.o.o. u ukupnom iznosu od 727.450,00 kn, koliko da je iznosio dug A prema tužitelju. Iz toga da proizlazi da je upravo tužitelj doveo društvo Poklek d.o.o. do teške financijske situacije, a ne tuženik. Naposljetku, tužitelj da se je prije formiranja kupoprodajne cijene nekretnina Pokleka za prodaju Poslovnom parku Zagreb d.o.o. trebao konzultirati s tuženikom.

3. Tužitelj naglašava da je tuženiku dostavio svu dokumentaciju o poslovanju društva Poklek d.o.o. koju je zatražio. Još u listopadu 2019. najavio mu je da će na skupštinu zakazanu za 11. studeni 2019. donijeti 7 registratora dokumentacije koju je preuzeo od računovođe te mu je putem e-maila od 30. listopada 2019. i 2. prosinca 209. dostavio svu zatraženu dokumentaciju. Unatoč tome, da se tuženik na toj skupštini nije nikada pojavio.

4. Na pripremnom ročištu od 18. rujna 2023., sukladno načelu otvorenog pravosuđenja, sud je upoznao stranke sa svojim stajalištem da bi Sukladno načelu otvorenog prava suđenja sud upoznaje stranke sa svojim stavom kako bi važan razlog za isključenje tuženika iz društva Poklek d.o.o. moglo biti eventualno zlonamjerno podnošenje tužbe za isplatu dobiti protiv društva, unatoč saznanju da takve dobiti nije bilo zatim zlonamjerno podnošenje kaznene prijave protiv preostalog člana društva, unatoč saznanju da nikakva kaznena dijela nisu počinjena te da je u tu svrhu potrebno utvrditi je li tuženik poduzimanjem navedenih radnji postupao zlonamjerno, protivno obvezi lojalnog postupanja ili je imao opravdanih razloga sumnjati da postoji osnova za takvo postupanje. Stoga su stranke pozvane očitovati se da li je društvo Poklek d.o.o. ostvarilo dobit koja je trebala biti, a nije isplaćena tuženiku, da li je to jasno iskomunicirano prema tuženiku, koju je dokumentaciju tuženik zatražio dopisom od 10. srpnja 2019., a koja mu navodno nije dostavljena (ako takva postoji), zašto je društvo Poklek d.o.o. pozajmilo društvu Arex d.o.o. iznos od ukupno 727.450,00 kn i zašto je odlučeno da se to potraživanje neće naplatiti, već je isto ustupljeno ovdje tužitelju u svrhu namirenja navodne tražbine tužitelja prema društvu Poklek d.o.o. te po kojoj pravnoj osnovi je tužitelj stekao tu tražbinu prema društvu Poklek d.o.o., da li se je tuženiku pokušalo objasniti kako je došlo do ovih pozajmica te postoji li naslijeđeno potraživanje SF po osnovi povrata pozajmice prema društvu Poklek d.o.o. u iznosu od otprilike 1.500.000,00 kn. Osim toga, pozvan je tužitelj očitovati se iz kojih sredstava bi društvo Poklek d.o.o. isplatilo tuženiku otpremninu u slučaju njegovog isključenja iz društva.

5. Tuženik je naveo da podnošenjem tužbe protiv društva Poklek d.o.o. za isplatu dobiti, podredno radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama tog društva, nije postupao zlonamjerno. Da se tužitelj poziva na 7 registratora dokumentacije koju je navodno preuzeo od računovođe društva Poklek d.o.o., ali da je njemu putem e-maila dostavio tek neke fragmente, koji ne uključuju promet po bankovnim računima tog društva od 2013. pa na dalje, niti dokumentaciju koja se odnosi na Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 1. lipnja 2015. S obzirom na navode koje je iznio u kaznenoj prijavio podnesenoj protiv tužitelja, da niti podnošenjem te kaznene prijave nije postupao zlonamjerno. U odnosu na naslijeđenu tražbinu pokojnog SF, ukazuje na dostavljene isprave iz kojih proizlazi da je ta tražbina pokojnog prema društvu Poklek d.o.o. u iznosu od 1.454.900,00 kn unesena kao ostavina u rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, O-2332/2015-58 od 23. ožujka 2015., a da se radi o tome da je Addiko bank d.d. iskoristila ta novčana sredstva SF za zatvaranje kredita isplaćenog društvu Poklek d.o.o. (ugovoren depozit na ime SF u ukupnom iznosu od 400.000,00 EUR, a iznos od 200.000,00 EUR/1.454.900,00 kn da je iskorišten za zatvaranje kredita A), a navedeno društvo mu ta sredstva nije nikada vratilo.

6. Tužitelj je naveo da od dana kada je imenovan privremenim upraviteljem društva Poklek d.o.o., u 2013., pa do danas, skupština tog društva nije donijela odluku o upotrebi dobiti na način da će se ista isplatiti članovima društva, a da posljednjih nekoliko godina društvo ne posluje s dobitkom, već s gubitkom, tako da dobiti niti nema. Navodi da su svi godišnji financijski izvještaji tog društva i javno dostupni putem registra kojeg vodi Financijska agencija. Navodi da potraživanje SF prema Poklek d.o.o. u iznosu od oko 1.500.000,00 nije nikada postojalo. Naime, da su tužitelj i SF u 2006., u svrhu financiranja njihovih daljnjih zajedničkih poslovnih pothvata, u Hypo Alpe-Adria banci d.d. otvorili novčani depozit na ime SF u ukupnom iznosu od 400.000,0 EUR, tako da je svaki od njih dao po 200.000,00 EUR, a kao osiguranje da neće biti prevaren, da mu je S izdao bjanko virman društva Poklek d.o.o. i omogućio uvid u sve svoje račune. U 2007. da je Poklek d.o.o. diobio kredit u iznosu od 1.450.000,00 kn, za osiguranje kojeg da je služio spomenuti depozit. Od iznosa dobivenog kreditom Poklek d.o.o. je kupio određene nekretnine za cijenu od 966.313,94 kn, a ostatak dobivenog kredita pa čak i preko tog iznosa da je SF podigao u gotovini (148.872,68 kn) ili prenio na svoja povezana društva čiji je tada bio direktor (453.589,13 kn društvu Lipik d.o.o. i 60.000,00 kn društvu Herta prva d.o.o.). Dana 1. travnja 2008. da je SF dao nalog Hypo banci da iz sredstava zajedničkog depozita zatvori kredit društva Poklek d.o.o. u ukupnom iznosu od 200.000,00 EUR, iako se je radilo o zajedničkim sredstvima njega i tužitelja te je SF samostalno, bez znanja tužitelja, u poslovnim knjigama društva Poklek d.o.o., kojeg je tada bio direktor, to zatvaranje kredita knjižio kao njegovu pozajmicu društvu, iako to nije odgovaralo pravom stanjuj stvari, s obzirom da je dio u iznosu od 100.000,00 EUR (prema tadašnjem tečaju 727.450,00 kn) bio novac tužitelja. Kako tužitelj nije sudjelovao u ostavinskom postupku iza SF, nije mogao reagirati na uvrštavanje nepostojeće tražbine SF prema T u ostavinu. Naglašava da je tuženik postao direktorom društava Lipik d.o.o. i Herta prva d.o.o. u 2011., nakon smrti svog oca. Napominje da tuženik nije naveo niti jedan konkretan dokument kojeg je navodno zatražio da mu se dostavi u vezi poslovanja društva Poklek d.o.o., a koji mu nije dostavljen.

7. Tijekom dokaznog postupka pročitani su izvadak iz sudskog registra za društvo Poklek d.o.o. (list 8. – 10. spisa), potvrda o članovima društva Poklek d.o.o. (list 11. – 13. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Poklek d.o.o. (list 14. – 17. spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu, O-2332/2015- 58 od 23. ožujka 2015., iza pokojnog SF (list 18. – 24. spisa), izjava o preuzimanju poslovnih udjela i Društveni ugovor društva Poklek d.o.o. od 18. travnja 2019. (list 25. – 34. spisa), izvadci iz zemljišne knjige za zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 35. – 37. spisa), pozivi za skupštinu društva Poklek d.o.o. (list 38. – 43. spisa), ispis e-mail korespondencije (list 44. – 51. spisa), analitička kartica konta (list 52. spisa), odluke o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća društva Poklek d.o.o. s odlukama o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, bilješkama uz ta izvješća i bruto bilancama za godine 2018., 2019., 2020., 2021., 2012., 2017., 2016., 2014., 2013., 2015. (list 53. – 91. i 170. – 181. spisa), nacrt Sporazum o nagodbi (list 93. – 94. spisa), Predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 28. listopada 2022. između društva Poklek d.o.o. kao prodavatelja i Poslovni park Zagreb d.o.o. kao kupca s Aneksom od 30. prosinca 2022. (list 95. – 98. spisa), dopisi punomoćnika tuženika (list 110. - 112. i 155. – 157. spisa), tužba koju je tuženik podnio protiv društva Poklek d.o.o. radi isplate dobiti, podredno radi utvrđenja prava vlasništva (list 113. – 117. spisa), kaznena prijava i dopuna kaznene prijave koju je tuženik podnio protiv tužitelja (list 118. – 124. spisa), ispis e-mail korespondencije (list 133. – 135. spisa), dopis Addiko Bank d.o.o. od 31. svibnja 2021. (list 163. spisa), nalog za plaćanje izdan od strane SF u korist društva Poklek d.o.o. (list 164. spisa), ispis e-mail korespondencije (list 182. – 183. spisa), Ugovor o kreditu 111-59/2007. sklopljen između Hypo Alpe-Adria Bank d.d. kao banke i društva Poklek d.o.o. kao korisnika kredita te SF kao zalogodavca (list 184. – 185. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Lipik d.o.o. (list 188. – 192. spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo Herta Prva d.o.o. (list 193. – 195. spisa), rješenje ovog suda, R1-175/2012 od 8. ožujka 2013., o imenovanju tužitelja za privremenog upravitelja društva Poklek d.o.o. (list 196. – 197. spisa), saslušani su tužitelj (list 203. – 207. spisa) i tuženik (list 207. – 210. spisa), pročitana je isprava koju je vještak Omazić d.o.o. sastavio kao nalaz i mišljenje za potrebe postupka ovog suda R1- 38/2024, od 24. travnja 2024. (list 218. – 229. spisa), dopis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 12. travnja 2024. (list 230. spisa), dopis Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 8. listopada 2025. (list 674. spisa), isprave dostavljene uz podnesak tužitelja od 17. lipnja 2024. koje se odnose na parnični postupak ovog suda P-1452/2021 kojeg vodi tuženik protiv društva Poklek d.o.o. (list 235. – 247. spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ručević vještačenja d.o.o. (list 255. – 274. spisa – osnovni nalaz i mišljenje, list 276. – 551. spisa – isprave dostavljene uz nalaz, pribavljene od tužitelja na prijedlog vještaka, list 570. – 572. spisa – usmeni iskaz vještaka, list 677. – 679. spisa – dopunski nalaz i mišljenje i list 685. – 686. spisa – usmeni iskaz vještaka) te građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ČF (list 589. – 647. spisa – osnovni nalaz i mišljenje, list 660. – 664. spisa – pisano očitovanje vještaka i list 666. – 668. spisa – usmeni iskaz vještaka).

8. Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan u pogledu glavne stvari.

9. Predmet spora jest isključenje tuženika kao člana društva Poklek d.o.o. uz isplatu otpremnine u visini tržišne vrijednosti njegovih poslovnih udjela.

10. Među strankama je nesporno da su obje članovi društva Poklek d.o.o., svaki s 50% udjela u temeljnom kapitalu društva i to tužitelj kao nositelj jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 10.000,00 kn, a tuženik kao nositelj dva poslovna udjela, svakog u nominalnom iznosu od 5.000,00 kn.

11. Sporno je jesu li ispunjene pretpostavke za isključenje tuženika kao člana iz navedenog društva.

12. Društvenim ugovorom može se odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva (čl. 420. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima /Narodne novine, broj: 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 111/2012., 125/2011., 68/2013., 110/2015., 40/2019., 34/2022., 114/2022., 18/2023., 130/2023., 136/2024., dalje u tekstu: ZTD/).

13. Iz dostavljenog društvenog ugovora društva Poklek d.o.o. proizlazi da isti ne sadrži odredbe o isključenju članova iz društva.

14. U tom slučaju do isključenja člana iz društva, u situaciji kada razlog isključenja nije neuplata poslovnog udjela, može doći jedino putem suda.

15. Tužbu radi isključenja člana iz društva može, protiv člana kojeg se isključuje, podnijeti samo društvo ili svi ostali članovi društva ako za to postoji važan razlog (čl. 420. st. 1. i 3. ZTD-a).

16. Važan razlog za isključenje člana iz društva je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošljivim (čl. 420. st. 3. ZTD-a).

17. Društvo Poklek d.o.o. je društvo kapitala čiji je cilj ostvarivanje dobiti. Ono tu dobit ostvaruje preprodajom nekretnina (kupnjom po nižoj cijeni i prodajom po višoj cijeni).

18. Kao što je već navedeno, tužitelj i tuženik su jedini članovi društva Poklek d.o.o. i to tužitelj kao nositelj jednog poslovnog udjela nominalnog iznosa 10.000,00 kn, a tuženik kao nositelj dva poslovna udjela, svaki nominalnog iznosa 5.000,00 kn (ranije se je radilo o jednom poslovnom udjelu nominalnog iznosa 10.000,00 kn čiji je nositelj bio SF, tuženikov otac, kojeg su naslijedila njegova djeca, AF i tuženik i koji su postali suovlaštenici na tom jednom poslovnom udjelu, da bi oni odlučili taj poslovni udio podijeliti na dva poslovna udjela te da bi nakon toga AF svoj poslovni udio prenijela tuženiku).

19. Prilikom ocjene da li je ponašanje člana društva kojeg se želi isključiti iz društva takvo da onemogućuje ili znatno otežava ostvarenje cilja društva valja uzeti u obzir istodobno i ponašanje ostalih članova društva.

20. Naime, članovi društva dužni su postupati lojalno jedni prema drugima i prema društvu.

21. Zlonamjerno ili nepromišljeno i neosnovano podnošenje tužbi protiv društva ili njegovih članova ili isto takvo podnošenje kaznenih prijava protiv drugih članova društva jest protivno načelu lojalnog postupanja i može dovesti do onemogućavanja ili znatnog otežavanja postizanja cilja društva.

22. Međutim, ako podnošenje tužbe ili kaznene prijave nije rezultat zlonamjernog/nepromišljenog postupanja, već postupanja s opravdanim uvjerenjem o pripadanju nekog prava ili o počinjenju kaznenog djela, tada se ne može govoriti o povredi načela lojalnog postupanja.

23. Nije sporno da je tuženik u ožujku 2021. podnio protiv tužitelja, preostalog člana društva Poklek d.o.o., kaznenu prijavu radi počinjenja određenih kaznenih djela, između ostalog i zbog navodnog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. Kaznenog zakona /Narodne novine, broj:

125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024., 136/2025., dalje u tekstu: KZ/), navodeći kao obrazloženje ono što je naveo u odgovoru na tužbu u ovom postupku.

24. Iz dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 8. listopada 2025. proizlazi da je to tijelo 10. srpnja 2025. donijelo rješenje o provođenju istrage, Kis-DO- 85/2025, protiv osumnjičenika CF, ovdje tužitelja, zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz odredbe čl. 246. st. 1. i 2. KZ-a.

25. Nije sporno niti da je tuženik u veljači 2021. podnio protiv društva Poklek d.o.o. tužbu radi isplate dobiti, uz obrazloženje da je sama činjenica da je navedeno društvo u 2015. ostvarilo prihod od prodaje nekretnina u iznosu od 144.800,00 EUR (prodaja nekretnina zk č. 1296 i 1461 k. o. [katastarska općina] Stari, kupcu Radin Print d.o.o.) dovoljna za postojanje njegove tražbine prema društvu za isplatu dobiti, mada i sam tvrdi da tih novaca više nema, jer je manji dio iskorišten za namirenje vjerovnika društva, a veći dio da je prenesen na račune društava Arex d.o.o. i ING 5 d.o.o. bez pravne osnove, slijedom čega najprije traži dostavljanje pregleda imovine i obveza kako bi mogao specificirati tužbeni zahtjev za isplatu dobiti, a podredno, budući da navedeno društvo nema dovoljno novčanih sredstava za namirenje njegove tražbine po osnovi isplate dobiti, zahtijeva da sud njega utvrdi vlasnikom nekretnina društva Poklek d.o.o. upisanih u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zk č. 59/1 Lug, livada površine 603 m2 i zk č. 59/3 [adresa], livada površine 69 m2) te u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zk č. 60/1 Lug, livada površine 1290 m2, zk č. 602 [adresa], livada površine 60 m2 i zk č. 60/3 [adresa], livada površine 163 m2).

26. Tužitelj u svom iskazu navodi da je u razdoblju od 2011., kada je preminuo tadašnji direktor društva Poklek d.o.o. i jedan od članova društva, SF, pa do 2021., kada je tuženik podnio tužbu protiv navedenog društva radi isplate dobiti, predmetno društvo ostvarilo dobit samo u 2015., ali da nikada nije donesena odluka o upotrebi te dobiti na način da se ista isplati članovima društva. Predmetno društvo da je osnovano primarno radi stjecanja dobiti kupnjom i prodajom nekretnina te da ima u vlasništvu nekoliko nekretnina i to pored onih na kojima je upisana zabilježba spora povodom tužbe tuženika protiv društva radi isplate dobiti, i još jednu nekretninu za koju ne postoji pravna zapreka zbog koje se ista ne bi mogla prodati. Što se tiče pozajmica koje je društvo Poklek d.o.o. dalo društvu Arex d.o.o., u ukupnom iznosu od 727.450,00 kn, naveo je da je on kao tadašnji privremeni upravitelj društva Poklek d.o.o. odlučio da se tražbina po osnovi povrata pozajmica neće naplaćivati, već da će ista biti cedirana njemu umjesto naplate njegovog potraživanja koje da je on imao prema društvu Poklek d.o.o. po osnovi pozajmice u otprilike tom istom iznosu. Naime, on i pokojni SF da su se bavili kupnjom i prodajom nekretnina najprije u okviru poslovanja društva Herta d.o.o. te da su na taj način ostvarili određenu dobit koju su odlučili investirati u poslovanje društva Poklek d.o.o. kojeg da su preuzeli od Milanove kćerke AF. Nakon preuzimanja tog društva da su dobili kredit od Hypo banke u iznosu od 200.000,00 EUR, a kao sredstvo osiguranja povrata tog kredita da su on i Milan Očić deponirali određeni iznos novaca i to svaki u iznosu od po 200.000,00 EUR. Nakon što je SF preminuo te nakon što je on u 2013. postao privremeni upravitelj društva Poklek d.o.o., da je naručio izradu financijskog nalaza i mišljenja kojim je utvrđeno da je od isplaćenog im iznosa kredita od 200.000,00 EUR, iznos od 120.000,00 EUR utrošen na kupnju nekretnina, kako je bilo i dogovoreno, dok je otprilike iznos od 80.000,00 EUR SF kao tadašnji direktor prebacio s računa društva Poklek d.o.o. na račune njegovih drugih društava Lipik d.o.o. i Herta prva d.o.o., a dio da je isplatio sebi u gotovini. Naveo je da mu je poznato da je u rješenju o nasljeđivanju donesenom iza pok. SF navedeno da isti ima tražbinu prema društvu Poklek d.o.o. u iznosu od 1.454.900,00 kn, međutim, da njemu nije poznato što bi bila pravna osnova tog potraživanja, da ne postoji nikakav ugovor o pozajmici, a da iz dopisa banke nije vidljivo da je banka svoje potraživanje po osnovi povrata kredita naplatila iz deponiranih novčanih sredstava. Tuženik da nije nikada predlagao da uprava donese odluku o upotrebi dobiti isplatom iste članovima društva, niti se ikada odazvao na niti jedan poziv da prisustvuje skupštini društva Poklek d.o.o. U jednom trenutku da ga je tuženik pozvao da se nađu u uredu njegovih odvjetnika te mu je tamo rečeno da on želi izaći van iz društva i da želi da mu se za njegov poslovni udio isplati iznos od 700.000,00 kn, međutim, da je on smatrao da bi trebali pričekati da društvo proda svu imovinu koju ima pa da se onda dogovore o podjeli tako ostvarene dobiti i imovine te da donesu odluku o likvidaciji društva. Tuženik da na to nije pristao, da je imao prema njemu agresivni ispad i nakon toga da više nisu osobno razgovarali. Nakon toga da je tuženik podnio tužbu protiv društva Poklek d.o.o. radi isplate dobiti te kaznenu prijavu protiv njega osobno, a temeljem te kaznene prijave da ga je tek prije tjedan dana policija pozvala na obavijesni razgovor, međutim, temeljem te prijave da je tuženik uspio ishoditi zabilježbu privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja tužiteljevih privatnih nekretnina.

27. Na pitanja svojeg punomoćnika tužitelj je odgovorio da se tuženik nije nikada protivio postavljanju njega za privremenog upravitelja društva Poklek d.o.o. niti je ikada poduzeo neke radnje radi uklanjanja njega s funkcije privremenog upravitelja. Nadalje, da tuženik nije nikada predložio održavanje skupštine društva Poklek d.o.o. s određenim dnevnim redom, da se nije niti odazivao na pozive za skupštinu koju bi tužitelj sazvao, da je nekoliko puta tražio odgodu zakazane skupštine, kojem prijedlogu da je udovoljeno u dva ili tri navrata, kada je za to postojao opravdani razlog, a nije udovoljeno u slučaju kada je održavanje skupštine bilo nužno radi održavanja roka potvrde i objave godišnjih financijskih izvješća. Kada bi skupština bila odgođena na prijedlog tuženika, da se tuženik nije pojavio niti na toj odgođenoj skupštini. U suštini da je samo jednom prisustvovao skupštini i to u 2020., kada fizičko održavanje skupštine nije bilo moguće zbog epidemije virusom COVID-19, a kada je putem e- maila supotpisao godišnja financijska izvješća. Nadalje da je cijelo vrijeme dok je bio privremeni upravitelj društva Poklek d.o.o. redovito dostavljao FINA-i godišnja financijska izvješća te odluke o upotrebi dobiti. Naveo je da je tuženik od njega zahtijevao dostavu dokumentacije vezano za poslovanje društva Poklek d.o.o. i da mu je ista uvijek bila dostavljena, a da se je radilo o raznim ugovorima, izvodima o prometu po računu i sl., osim kada ga je tuženik zatražio dostavu cjelokupne financijske dokumentacije od trenutka kada je on postao privremeni upravitelj i predložio da odredi financijsko vještačenje sve te dokumentacije, što da je on odbio, jer je to smatrao nepotrebnim troškom, budući da je sva dokumentacija uredno vođena, da se je radilo o dokumentaciji koja se tada nalazila u 7 registratora te da je rekao da će tih 7 registratora donijeti njemu na uvid na sljedeću skupštinu društva, što da je i učinio, ali da se tuženik na toj skupštini nije pojavio. Što se tiče današnjeg financijskog stanja društva Poklek d.o.o. naveo je da društvo vegetira, da na računu ima svega nekoliko eura te da on pozajmicama društvu omogućuje podmirenje osnovnih troškova društva, kao što su vođenje računovodstva i sl. U odnosu na poslovni odnos između društva Poklek d.o.o. i Poslovni park Zagreb d.o.o. (dalje u tekstu. PPZ) naveo je da su navedena društva sklopila Predugovor ugovora o kupoprodaji nekretnina društva Poklek d.o.o., koje da su PPZ-u bile interesantne zato što se na istima nalaze prometnice koje čine pristupne ceste za njihove nekretnine, koje pristupne ceste su im nužne te je s njima ugovorena kupoprodajna cijena koja je i veća od tržišne vrijednosti nekretnina društva Poklek d.o.o., zbog čega da je on odlučio sazvati skupštinu na kojoj bi on i tuženik odlučili o prodaji tih nekretnina, međutim, da se tuženik nikad nije odazvao pozivu za tu skupštinu tako da prodaja nije realizirana, a u međuvremenu da je tuženik ishodio upis zabilježbe spora upravo na tim nekretninama. PPZ da ne želi kupiti nekretnine koje su opterećene na takav način i obavijestili su ga da više ne mogu čekati te da su podnijeli zahtjev gradu Svetoj Nedelji, na čijem se području te nekretnine nalaze, radi provođenja izvlaštenja tih nekretnina, tako da je očito da će društvo Poklek d.o.o. pretrpjeti značajan poslovni gubitak. Napomenuo je da je predugovorom s društvom PPZ ugovorena cijena od 70 EUR po m2, a da će u postupku izvlaštenja društvo Poklek d.o.o. dobiti između 10-13 EUR po m2. Istaknuo je da opstanak društva Poklek d.o.o. nije moguć dok su suvlasnici istog on i tuženik, svaki u omjeru od 50%. Što se tiče novčanih sredstava iz kojih namjerava isplatiti tuženiku naknadu tržišne vrijednosti njegovih poslovnih udjela naveo je da će novčana sredstva namaknuti iz osobne imovine te će s tim ciljem izvršiti pozajmicu društvu Poklek d.o.o. Pojasnio je da je od depozita u iznosu od 400.000,00 EUR koji je položen u Hypo banci kao sredstvo osiguranja povrata kredita, iznos od 200.000,00 EUR banka uzela za namirenje danog kredita, a da mu nije poznato na što je utrošeno preostalih 200.000,00 EUR te da bi u tu svrhu trebalo dobiti promet po osobnom računu SF koji je bio otvoren u Hypo banci, budući da je navedeni novčani iznos bio deponiran na ime SF, a ne na ime društva Poklek d.o.o.

28. Na pitanja punomoćnice tuženika tužitelj je odgovorio da je on bio angažiran od strane SF i društva Herta d.o.o. za posredovanje u prometu nekretnina, te da je nakon dovršenog posla za svoju usluge ispostavio SF račun u iznosu od oko 200.000,00 EUR, tako da je on prema SF imao potraživanje koje je namirio na način da je SF dao nalog RBA banci da izvrši prijenos njegovih novčanih sredstva u iznosu od 1.700.000,00 EUR na račun Hypo banke, a u tom iznosu nalazilo se je i navedenih 400.000,00 EUR koji su služili kao depozit radi osiguranja kredita, od kojih je 200.000,00 EUR bio njegov novac. Napomenuo je da posjeduje dokumentaciju koja potvrđuje njegove navode o pružanju tih usluga posredovanja te račune iz kojih bi proizlazila visina tražbine za pruženo posredovanje, a istom dokumentacijom da raspolaže i Herta d.o.o. Naveo je da je tuženik jednom predložio da se skupština društva Poklek d.o.o. održi online, ali da tom prijedlogu nije udovoljio iz razloga što on zbog svoje dobi nije vičan korištenju te komunikacijske tehnologije i iz razloga što je smatrao nužnim da se nađu osobno kako bi odlučili što dalje napraviti s poslovanjem društva Poklek d.o.o. Istaknuo je da je tuženik na one skupštine na koje nije mogao osobno pristupiti mogao poslati punomoćnika, ali da on niti to nije učinio. Naveo je da u 2015. nije obavijestio tuženika o namjeri prodaje nekretnina društva Poklek d.o.o. te o tijeku novčanih sredstava priskrbljenih realizacijom te kupoprodaje (a niti nekog drugog od potencijalnih nasljednika), jer u 2015. nije niti znao da je tuženik nasljednik iza SF, a niti je bilo izvjesno da će to postati, s obzirom da je od supruge pok. SF dobio informaciju da su ona i djeca pok. SF u pogledu utvrđivanja njihova nasljedstva na sudu. Nije se sjećao da bi mu na sastanku koji je održan s ciljem dogovora oko istupanja tuženika iz društva Poklek d.o.o. bilo predloženo da se napravi revizija poslovanja navedenog društva kako bi se mogla utvrditi vrijednost tuženikovih poslovnih udjela, niti je imao saznanja o tome da bi računovodstveni servis društva Poklek d.o.o. po njegovom nalogu odbio tuženiku dati zatraženu financijsku dokumentaciju, koja je tuženiku bila potrebna za dokazivanje navoda iz podnesene kaznene prijave, a koja dokumentacija da je u konačnici zatražena od strane DORH-a.

29. Tuženik u svom iskazu navodi da je on javio tužitelju i ostalim zainteresiranim osobama da su on i njegova sestra AF pravomoćno utvrđeni nasljednicima iza moga oca SF još u 2015. Napomenuo je da ga je tužitelj uvijek kada bi ga kontaktirao, a od tada do danas da su kontaktirali osobno preko 20 puta, zvao sa sakrivenog broja, na što da mu je on rekao da to ne radi, jer da se on na skrivene brojeve ne javlja. Napomenuo je i da nekoliko godina prije smrti njegova oca s njime nije razgovarao, tako da nije imao informacije o poslovanju njegovih društava, a do istih mu je bilo izuzetno teško doći i nakon njegove smrti. Tako je opisao situaciju kada su tri dana poslije njegove smrti, njegova sestra i on otišli do kuće u kojoj je njegov otac do tada živio, a sve kako bi preuzeli njegovo poslovno računalo i mobilni telefon te poslovne registratore sa svom poslovnom dokumentacijom, ali da im to nije bilo omogućeno, već nas je tamo dočekao bratić tadašnje supruge njegova oca, kojoj da su se oni prethodno najavili, i to s pištoljem na stolu. Tužitelj da ga nije nikada kontaktirao kako bi mu javio da je prodao određene nekretnine društva Poklek d.o.o. i za koji iznos, niti da ga je obavijestio da će ga ti novci čekati nakon što pravno stanje ostavine bude riješeno. U jednom trenutku da ga je nazvao i rekao da na računu navedenog društva postoji još iznos od oko 150.000,00 kn te da se trebaju dogovoriti oko njegove podjele, a kasnije da je on saznao da su nekretnine prodane za cijenu od oko 1.500.000,00 kn pa da se je pitao što se je dogodilo s razlikom do tog ukupnog iznosa. Na održanom sastanku da mu je tužitelj rekao da je on to poravnao na način kako je smatrao da je bilo potrebno, iz čega da je on zaključio da si je tužitelj uzeo cjelokupni iznos ostvarene kupoprodajne cijene, umanjen za podmirenje manjih redovitih troškova društva. Iako nije dolazio na skupštine društva Poklek d.o.o., s tužiteljem da se je nekoliko puta našao u hotelu Antunović i na benzinskoj postaji u Svetoj Nedjelji, kako bi se dogovorili oko poslovanja društva, mada dogovor nikada nisu uspjeli postići, jer tužitelj nikada nije donio sa sobom niti jedan poslovni dokument o poslovanju društva. Napomenuo je da mu je na njegov zahtjev tužitelj dostavio fragmente tražene dokumentacije i to izvode prometa po računu društva Poklek d.o.o., a prethodno bilance navedenog društva, a kada je on u tim izvodima utvrdio da su izvršena određena plaćanja određenim društvima povezanima s tužiteljem ili drugim društvima, da je zatražio od tužitelja da mu se dostavi dokumentacija temeljem koje je su te isplate izvršene, a tu dokumentaciju da mu tužitelj nije nikada dostavio, dakle, nikada mu nije dostavljen niti jedan račun ili ugovor temeljem kojih je navodno isplata izvršena. On da nije imao nikakve koristi od poslovanja društva Poklek d.o.o., jedinu korist da je ostvarivao tužitelj, a kako bi došao do nužne dokumentacije i utvrdio koliki mu dio pripada kao preostalom članu društva Poklek d.o.o., da je bio primoran protiv tužitelja podnijeti kaznenu prijavu te protiv društva tužbu za isplatu dobiti, podredno utvrđenje prava vlasništva temeljem koje je upisana zabilježba spora na određenim nekretninama društva Poklek d.o.o., jer da je to bi jedini način da spriječi tužitelja da proda i te nekretnine te da novce od prodaje uzme sebi. Tek na ročištu na kojem je saslušavan da je saznao da društvo Poklek pored tih nekretnina na kojima je upisana zabilježba spora, ima i još jednu nekretninu, a što sve da ukazuje na netransparentnost postupanja tužitelja prema njemu. Tijekom ostavinskog postupka koji je vođen nakon smrti njegova oca, da su oni raspolagali uplatnicom iz koje bilo vidljivo da je njegov pok. otac uplatio na račun društva Poklek d.o.o. iznos od 1.454.900,00 kn te je po toj osnovi utvrđeno da je on imao potraživanje prema društvu za povrat tog iznosa i tako je ta tražbina ušla u ostavinsku masu. Napomenuo je da ga je nakon smrti njegova oca nazvala njegova tadašnja supruga GF koja da mu je rekla da je nju strah i da se ona miče od svega te da ju ne pokušava više kontaktirati, a to da je bio posljednji puta da sam se s njom čuo, mimo tijeka ostavinskog postupka. S obzirom da su oni raspolagali uplatnicom iz koje je bilo vidljivo da je njegov otac uplatio na račun društva Poklek d.o.o. iznos od oko 200.000,00 EUR, to da mu je čudno da bi njegov otac davao nalog o bankovnom transferu s njegova računa u RBA banci u iznosu od 1.700.000,00 EUR te da mu je potpuno nevjerojatan navod tužitelja da bi mu moj otac kao sredstvo osiguranja povrata njegovih navodnih 200.000,00 EUR predao bjanko virmane društva Poklek d.o.o., a da nije tražio dodatno osiguranje i u to sve uključio javnog bilježnika. Stoga da ne vjeruje da je tužitelj uopće pozajmio društvu Poklek d.o.o. svoje novce, a kamo li tih 200.000,00 EUR, budući da bi o tome trebao postojati konkretan pisani trag kao što postoji i za bilo koju drugu pozajmicu koja su druga društva njegova oca primila.

30. Na pitanja punomoćnika tužitelja tuženik je odgovorio da je tužitelja u 2015. obavijestio da su on i njegova sestra AF pravomoćno utvrđeni nasljednicima pok. SF telefonskim putem, ali se nije mogao sjetiti kada mu je i na koji način dostavio samo rješenje o nasljeđivanju. Naveo je da nije kontaktirao tužitelja prije okončanja ostavinskog postupka kako bi se utvrdilo je li uistinu postajala pozajmica njegova oca prema društvu Poklek d.o.o. u iznosu od 1.454.900,00 kn, zato jer se tada još niti nije znalo tko će biti nasljednik, a i već je bila već dostavljena ta uplatnica, uz napomenu da mu tužitelj prije okončanja ostavinskog postupka nije htio dati nikakve podatke o poslovanju društva Poklek d.o.o., navodeći da će o tome komunicirati samo s utvrđenim nasljednicima. Pojasnio je da mu tužitelj po pitanju dokumentacije društva Poklek d.o.o. nije dostavio one ugovore koje je on izričito tražio, a koji se u izvodima o prometu po računu društva navode kao temeljem plaćanja značajnijih iznosa prema određenim društvima, primjerice kao osnova plaćanja određenog iznosa u korist društva ING-5 d.o.o. i još jednog društva koja su bila u vlasništvu tužitelja, a koje je citirao u ovom postupku prema opisu plaćanja u izvodima prometima po računu društva. Naveo je da je nakon smrti njegova oca, on postao direktorom društva Lipik d.o.o. i Herta Prva d.o.o., ali ne sjeća se više točno kada, da nema saznanja da bi ta društva imala dugove prema društvu Poklek d.o.o. te da ta društva više ne postoje, budući da je društvo Herta prva d.o.o. brisano nakon likvidacije, a društvo Lipik d.o.o. da je brisano nakon provedbe stečajnog postupka. Istaknuo je da za sada nije podnio protiv društva Poklek d.o.o. tužbu radi povrata navodne pozajmice njegova oca u iznosu od 1.454.900,00 kn. Naveo je da ne smatra da su nekretnine za koje u posebnom postupku koji se vodi protiv društva Poklek d.o.o. traži da se utvrde njegovim vlasništvom, u stvarnosti njegovo vlasništvo, jer da se radi o nekretninama društva Poklek d.o.o. Nije upoznat sa trenutnom financijskom situacijom društva Poklek d.o.o.

31. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da bi podnošenje kaznene prijave od strane tuženika protiv tužitelja radi počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarstvu bilo nepromišljeno ili zlonamjerno, budući da niti ovaj sud bez izvođenja daljnjih dokaza (a koji nisu predloženi) ne može utvrditi da li je polovica novčanih sredstava koja su se nalazila na novčanom depozitu koji je bio otvoren na ime SF u Hypo Alpe-Adria Bank d.d., kao sredstvo osiguranja povrata kredita koji je isplaćen društvu Poklek d.o.o., pripadala tužitelju, a sve iz razloga što ovom sudu nisu dostavljeni dokazi u prilog postojanja tražbine tužitelja prema SF u iznosu od 200.000,00 EUR.

32. Dakle, utvrđeno je da je pokojni SF dao nalog Hypo Alpe-Adria Bank d.d. da se iz depozita u iznosu od 400.000,00 EUR koji je u toj banci bio otvoren na njegovo ime, a u korist društva Poklek d.o.o., iznos od 200.000,00 EUR, tadašnjih 1.454.900,00 kn, iskoristi za povrat kredita kojeg je to društvo dobilo od navedene banke (dopis Hypo banke od 31. svibnja 31. svibnja 2021. – list 163. spisa i nalog za plaćanje od 1. travnja 2008. – list 164. spisa).

33. Utvrđeno je i da je SF kao tadašnji direktor društva Poklek d.o.o. dao nalog računovodstvu tog društva da se taj iznos u poslovnim knjigama društva knjiži kao dug tog društva prema SF po osnovi pozajmice.

34. Nadalje, proizlazi i da je tužitelj, kao privremeni upravitelj društva Poklek d.o.o. od 2013., dao nalog računovodstvu tog društva da se polovica tog iznosa, dakle, iznos od 727.450,00 kn, knjiži kao dug tog društva prema tužitelju po osnovi pozajmice (navodi punomoćnika tužitelja s ročišta od 13. siječnja 2025.).

35. Nesporno je da je nakon što je društvo Poklek d.o.o. u 2015. prodalo određene nekretnine društvu Radin Print d.o.o. za cijenu od 144.800,00 EUR, tužitelj, kao privremeni upravitelj društva Poklek d.o.o., sklopio s društvom Arex d.o.o., čiji je bio direktor, ukupno četiri ugovora o kratkoročnoj pozajmici na ukupan iznos od 727.450,00 kn, a koji iznos Arex d.o.o. nije vratilo društvu Poklek d.o.o., jer je tužitelj kao navodni vjerovnik društva Poklek d.o.o. po osnovi povrata pozajmice u iznosu od 727.450,00 kn, sklopio s tim društvo 31. prosinca 2015. Ugovor o ustupanju tražbine umjesto ispunjenja, kojim je društvo Poklek d.o.o. umjesto ispunjenja tužiteljeve navodne tražbine po osnovi povrata navedene pozajmice, prenijelo tužitelju svoju tražbinu koju je imalo prema društvu Arex d.o.o. po osnovi povrata pozajmice u istom tom iznosu.

36. Međutim, s obzirom da ovom sudu nisu dostavljene isprave iz kojih bi se moglo utvrditi je li tužitelj uistinu imao prema društvu Poklek d.o.o. tražbinu po osnovi povrata pozajmice u iznosu od 727.450,00 kn, a sve iz razloga jer mu nisu dostavljene isprave iz kojih bi se moglo zaključiti je li novčani depozit koji je iskorišten za podmirenje kredita društva Poklek d.o.o. u ukupnom iznosu od 1.454.900,00 kn sadržavao i 50% novčanih sredstava tužitelja, to ovaj sud ne može ocijeniti jesu li opisanim postupanjem tužitelja ostvarena zakonska obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, u smislu odredbe čl. 246. KZ-a, a bez tih isprava, koje je tuženik tražio, ali mu nisu dostavljene, to nije mogao znati niti tuženik.

37. Stoga se podnošenje kaznene prijave od strane tuženika protiv tužitelja radi postojanja sumnje na počinjenje tog kaznenog djela ne može smatrati niti zlonamjernim, niti nepromišljenim, a isto očito nije smatralo niti Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, budući da je ipak temeljem te kaznene prijave donijelo rješenje o provođenju istrage protiv tužitelja zbog osnovane sumnje na počinjenje tog kaznenog djela te je odredilo izvođenje dokaza financijskim vještačenjem.

38. Dakle, podnošenje kaznene prijave tuženika protiv tužitelja ne može se u okolnostima konkretnog slučaja smatrati postupanjem tuženika protivno načelu lojalnog postupanja, a time niti važnim razlogom za njegovo isključenje.

39. Međutim, to se ne može reći i za podnošenje tužbe tuženika protiv društva Poklek d.o.o. za isplatu dobiti, a podredno za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama tog društva.

40. Prije svega, već iz iskaza samog tuženika proizlazi da se on ne smatra vlasnikom tih nekretnina, već da vlasnikom smatra društvo Poklek d.o.o., slijedom čega je jasno, a što proizlazi i iz navoda tuženika iznijetih tijekom ovog postupka, da je ta tužba podnesena isključivo s ciljem da se u zemljišnim knjigama na tim nekretninama upiše zabilježba spora, koja faktično onemogućava društvo Poklek d.o.o. da te nekretnine proda, jer nitko ne želi kupiti nekretnine za koje postoji rizik da će mu biti oduzete, jer bi se tuženik mogao upisati kao vlasnik istih s prednosnim redom koji mu čuva navedena zabilježba spora (čl. 86. Zakona o zemljišnim knjigama /Narodne novine, broj: 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024.).

41. Podnošenjem takve očito neosnovane tužbe protiv društva Poklek d.o.o. tuženik postupa protivno načelu lojalnosti društvu i faktično ga onemogućuje u ostvarivanju dobiti, a ostvarivanje dobiti je cilj zbog kojeg je to društvo osnovano, slijedom čega je u takvom postupanju tuženika ostvaren važan razlog za njegovo isključenje.

42. Valja nadodati da je i podnošenje tužbe za isplatu dobiti protiv društva Poklek d.o.o., u situaciji u kojoj nisu ispunjene zakonske pretpostavke za isplatu dobiti, također protivno načelu lojalnog postupanja.

43. Ovo stoga, što člansko pravo na isplatu dobiti društva nije apsolutno. Ono se realizira tak ako je društvo na kraju poslovne godine ostvarilo dobit te ako je skupština društva donijela odluku da će se dobit upotrijebiti na način da će se ista isplati članovima društva (čl. 406. st. 1. i 2. ZTD-a).

44. Ako je društvo imalo nepokrivenih gubitaka iz ranijih godina, tada se ostvarena dobit mora najprije iskoristiti za pokriće tih gubitaka. Ako nema nepokrivenih gubitaka, članovi društva mogu odlukom odrediti da će se dobit unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržana dobit.

45. Tek ako je društvo donijelo odluku da se ostvarena dobit isplati članovima društva, a u tom trenutku se određuje i koliko svakom od članova društva na ime dobiti pripada, tek tada član društva stječe prema društvu tražbinu za isplatu dobiti u određenom iznosu.

46. To tuženiku koji je bio direktor i član mnogih trgovačkih društava nije moglo ostati nepoznato.

47. S obzirom da od trenutka kada je tužitelj postao privremeni zastupnik društva Poklek d.o.o., u 2013., do dana podnošenja tužbe tuženika protiv tog društva za isplatu dobiti, u veljači 2021., skupština društva Poklek d.o.o., dakle, tužitelj i tuženik kao njegovi članovi, nisu donijeli odluku o upotrebi dobiti na način da se ista isplati članovima društva, to tuženik nema prema društvu Poklek d.o.o. tražbinu po osnovi isplate dobiti.

48. Tako iz odluke članova društva Poklek d.o.o. o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja za 2012., koja je donesena 5. lipnja 2013., proizlazi da je u 2012. društvo ostvarilo gubitak u iznosu od 22.668,00 kn koji se nije imao iz čega pokriti, već je evidentiran kao preneseni gubitak.

49. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2013., donesene od strane članova društva Poklek d.o.o. 11. ožujka 2014., proizlazi da je i u 2013. društvo ostvarilo gubitak i to u iznosu od 80.809,00 kn, koji se također nije imao iz čega pokriti, već je evidentiran kao preneseni gubitak.

50. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2014., donesene za društvo Poklek d.o.o. 4. ožujka 2015., proizlazi da je 2014. društvo ostvarilo dobit u iznosu od 15.336,00 kn, a iz odluke o raspodjeli dobiti donesene istog dana proizlazi da je ta dobit iskorištena za pokriće prenesenih gubitaka u tom istom iznosu (kao što je i morala biti).

51. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2015., donesene za društvo Poklek d.o.o. dana 24. veljače 2016., proizlazi da je u 2015. društvo ostvarilo dobit u iznosu od 313.381,00 kn, a iz odluke o raspodjeli dobiti od istog dana proizlazi da je odlučeno da se dio te dobiti u iznosu od 137.350,15 kn iskoristi za pokriće prenesenih gubitaka, a dio u iznosu od 176.030,16 kn da se ostavi kao zadržana dobit.

52. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2016., donesene 31. ožujka 2017., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. u 2016. ostvarilo dobit u iznosu od 4.619,00 kn te je odlukom o raspodjeli dobiti od istog dana odlučeno da će se ta dobit ostaviti kao zadržana dobit.

53. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2017., donesene 24. ožujka 2018., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. u 2017. ostvarilo dobit u iznosu od 14.305,00 kn te je odlukom o raspodjeli dobiti od istog dana odlučeno da će se ta dobit ostaviti kao zadržana dobit.

54. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2018., donesene 27. veljače 2019., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. u 2018. ostvarilo gubitak u iznosu od 4.573,00 kn te je istog dana odlučeno da će se taj gubitak pokriti iz zadržane dobiti.

55. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2019., donesene 16. ožujka 2020., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. u 2019. ostvarilo gubitak u iznosu od 4.820,00 kn te je istog dana donesena odluka da će se gubitak pokriti iz zadržane dobiti. Odluke je potpisao i sam tuženik.

56. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2020., donesene 19. kolovoza 2021., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. u 2020. ostvarilo gubitak u iznosu od 5.769,00 kn te je istog dana odlučeno da će se gubitak pokriti iz zadržane dobiti.

57. Iz odluke o utvrđivanju GFI za 2021., donesene 17. ožujka 2022., proizlazi da je u 2021. društvo Poklek d.o.o. ostvarilo gubitak u iznosu od 9.420,00 kn.

58. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. koji je za potrebe vještačenja pribavio iz Registra financijskih izvještaja FINA-e temeljne financijske izvještaje za 2018., 2019., 2020., 2021., 2022. i 2023., proizlazi da je društvo Poklek d.o.o. ostvarivalo gubitke i u 2022. te u 2023.

59. Takvo stanje tuženiku nije moglo ostati nepoznato.

60. Štoviše, od 20. svibnja 2019., kada se je tuženik upisao kao suovlaštenik na poslovnom udjelu u društvu Poklek d.o.o., a kasnije i kao samostalni nositelj dva poslovna udjela, do dana podnošenja tužbe radi isplate dobiti, tuženik niti jednom nije predložio sazivanje skupštine društva Poklek d.o.o. radi donošenja odluke o upotrebi dobiti na način da se ista isplati članovima društva, baš suprotno, tuženik je u 2020. potpisao odluku da će se gubitak iz 2019. pokriti iz zadržane dobiti, a nije tražio da se eventualni višak zadržane dobiti isplati članovima, niti je uopće pristupao na skupštine društva koje bi sazvao tužitelj.

61. Stoga podnošenje protiv društva Poklek d.o.o. tužbe radi isplate dobiti jest zlonamjerno i protivno načelu lojalnog postupanja te zajedno s podnošenjem tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama tog društva, uz znanje tuženika da mu to pravo ne pripada, isključivo s ciljem da se onemogući društvu prodaja tih nekretnina, a time i ostvarivanje dobiti, radi čega je to društvo osnovano, predstavlja važan razlog za isključenje tuženika iz društva Poklek d.o.o., budući da bi njegov ostanak u tom društvu, za društvo bio nepodnošljiv.

62. Valjalo je, stoga, utvrditi koliko iznosi tržišna vrijednost društva Poklek d.o.o. kako bi se mogla utvrditi tržišna vrijednost poslovnih udjela tuženika, a time i iznos otpremnine koju je društvo Poklek d.o.o. dužno isplatiti tuženiku za njegovo isključenje iz društva.

63. Financijski vještak Ručević vještačenja d.o.o. u nalazu navodi da je u svrhu procjene vrijednosti poslovnih udjela društva Poklek d.o.o., najprije potrebno sačiniti usporednu analizu njegova poslovanja u razdoblju od 2018. do 30. lipnja 2024. (zadnje razdoblje prije izrade osnovnog nalaza i mišljenja). Analiza poslovanja društva da je izvršena na bazi temeljnih financijskih izvještaja za svaku od navedenih poslovnih godina tj. na bazi:

- bilanci na dan 31. prosinca svake poslovne godine (kako bi se mogla usporediti stanja pojedinih bilančnih pozicija imovine, obveza i kapitala društva),

- računa dobiti i gubitka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca svake poslovne godine (kako bi se mogla obaviti usporedba prihoda i rashoda koje je društvo ostvarilo u svakoj poslovnoj godini).

64. Vještak je dao tabelarni pregled imovine iskazane u bilancama društva na dan 31. prosinca svake od godina iz razdoblja 2018. – 2023. i na dan 30. lipnja 2024. (u nominalnim iznosima – Tabela B.1.1. i u relativnim iznosima /struktura u postocima/ – Tabela B.1.2.). Iz podataka o imovini iskazanoj u bilancama s 31. prosinca svake od godina iz razdoblja od 2018. do 2023. i s 30. lipnja 2024. (Tabela B.1.1.) vještak je izdvojio sljedeće:

1) ukupna imovina u promatranom razdoblju kretala se je u rasponu od oko 28.500,00 EUR do 29.500,00 EUR, dakle, u cjelokupnom promatranom razdoblju imovina je na približno jednakim razinama,

2) u promatranom razdoblju društvo je od dugotrajne materijalne imovine posjedovalo nekretnine, a ta vrsta imovine u potpunosti prevladava u strukturi imovine te se u promatranom razdoblju kretala u sličnom rasponu kao i ukupna imovina i iznosila je oko 28.518,95 EUR, odnosno 28.519,01 EUR,

3) kratkotrajna imovina u razdoblju u promatranom razdoblju je činila od 1% do 3% imovine promatranog društva, a najznačajnija stavka su novčana sredstva s udjelom od 75 % do 100% kratkotrajne imovine, dok stavka potraživanja od države i državnih institucija u razdoblju od 2018. do 2020. čine od 11% do 25% kratkotrajne imovine.

65. Iz tih podataka vještak izvlači zaključak da je u razdoblju od 2018. do 30. lipnja 2024. promjena ukupne imovine bila minimalna te je ista uzrokovana promjenama na bilančnim pozicijama kratkotrajne imovine i to za iznos od oko 630,00 EUR na pozicijama novčanih sredstava društva te potraživanjima od države i državnih institucija.

66. Vještak je dao tabelarni pregled obveza i kapitala društva Poklek d.o.o. iskazanih u njegovim bilancama na dan 31. prosinca svake od godina iz razdoblja 2018. – 2023. i na dan 30. lipnja 2024. (u nominalnim iznosima - Tabela B.1.3. i u relativnim iznosima /struktura u postotcima/ – Tabela B.1.4.). Iz podataka o kapitalu, rezervama i obvezama iskazanima u bilancama s 31. prosinca svake od godina iz razdoblja od 2018. do 2013. i s 30. lipnja 2024. (Tabela B.1.3.) vještak je izdvojio sljedeće:

1) ukupni kapital i rezerve društva kontinuirano su se smanjivali u promatranom razdoblju te su od 27.922,50 kn krajem 2018. došli na razinu od 19.860,34 kn s danom 30. lipnja 2024. godine. Temeljni kapital društva nije se mijenjao, ali je gubitak svake poslovne godine umanjivao ukupni kapital i to na kumulirani iznos zadržane dobiti iz prethodnog razdoblja (godine prije početne 2018.). Dakle, zadržana dobit u razdoblju od 2018. do 30. lipnja 2024. smanjena je za iznos od ukupno 6.602,00 EUR, odnosno s početno prenesene zadržane dobiti u iznosu od 25.874,98 EUR na iznos od 19.272,92 EUR,

2) ukupne obveze društva imaju konstantni trend povećanja te su se s razine od 1.618,69 EUR iz 2018. i 2019. godine povećale na 2.171,74 EUR s danom 31. prosinca 2020., dok su se u razdoblju od 2021. do 30. lipnja 2024. godine povećavale s razine od 3.576,35 EUR na razinu od 8.710,75 EUR, dakle više od 2,0 puta.

67. Analizirajući strukturu ukupnih obveza društva Poklek d.o.o., vještak je utvrdio da se ista sastoji od bilančnih pozicija dugoročnih i kratkoročnih obveza te da pozicija dugoročnih obveza – obveza za dugoročne kredite bilježi istu razinu u promatranom razdoblju, dok pozicija kratkoročnih obveza bilježi promjene povećanjem pozicije obveza za zajmove, depozite i dr., odnosno smanjenjem/povećanjem pozicija obveza prema dobavljačima te ostalih kratkoročnih obveza. Ostale kratkoročne obveze da su evidentirane u konstantnom iznosu od oko 6,30 EUR u promatranom razdoblju. Napomenuto je da u čitavom promatranom razdoblju ne postoje obveze prema zaposlenima iz čega se zaključuje da društvo nema niti jednog zaposlenika.

68. Što se tiče strukturne usporedbe kapitala i obveza iskazanih u pasivi bilanci s 31. prosinca svake od poslovnih godina u razdoblju od 2018. do 2023. te s 30. lipnja 2024., iz Tabele B.1.4. da je razvidno da je u cjelokupnom razdoblju stupanj vlastitog učešća društva u ukupnim izvorima sredstava imao trend smanjenja, jer se pozicija kapitala i rezervi s početnih 94,50% udjela u ukupnoj pasivi krajem 2018. smanjila na 69,50% udjela u ukupnoj pasivi krajem lipnja 2024., što da je rezultat ostvarivanja gubitaka u poslovanju u svakoj poslovnoj godini u promatranom razdoblju, dok su obveze imale trend povećanja u promatranom razdoblju, jer se pozicija obveza s početnih 5,50% udjela u ukupnoj pasivi krajem 2018. povećala na 30,50% udjela u ukupnoj pasivi krajem lipnja 2024. (povećanje obveza za dugoročne kredite i kratkoročnih obveza za zajmove, depozite i dr.).

69. Daljnja analiza društva u razdoblju od 2018. do 30. lipnja 2024. dana je na temelju računâ dobiti i gubitka, u Tabeli B.1.5.

70. Iz Tabele B.1.5. vještak je izdvojio sljedeće značajne podatke:

1) poslovni prihodi - tijekom promatranog razdoblja od 2018. do 30. lipnja 2024. društvo nije aktivno poslovalo ostvarujući poslovne prihode, što znači da nije obavljalo kupnju/prodaju vlastitih nekretnina što je njegova temeljna djelatnost,

2) poslovni rashodi – su u kontinuiranom porastu i to, počevši od 2018. te zaključeno s 30. lipnja 2024., u iznosu od, redom, 607,07 EUR, 639,59 EUR, 765,68 EUR, 1.250,25 EUR, 714,17 EUR, 2.625,18 EUR i 2.067,04 EUR.

3) dobit/gubitak iz redovnog poslovanja (bez izvanrednih prihoda/rashoda) – tijekom cijelog promatranog razdoblja društvo ostvaruje gubitak i to, počevši od 2018. te zaključeno s 30. lipnja 2024., iznose redom 606,94 EUR, 639,72 EUR, 765,68 EUR, 1.250,25 EUR, 714,17 EUR, 2.625,17 EUR, 2,067,04 EUR.

4) neto dobit/gubitak iz poslovanja – tijekom cijelog promatranog razdoblja društvo ostvaruje neto gubitak koji je jednak gubitku navedenom pod 3).

71. Stoga vještak zaključuje da je u cijelom promatranom razdoblju društvo Poklek d.o.o. ostvarivalo gubitak iz redovnog poslovanja.

72. Iz danog grafičkog prikaza trenda kretanja rezultata redovnog poslovanja društva u razdoblju od 2018. do 2023. da se može pretpostaviti i buduće poslovanje društva s gubitkom.

73. Vještak pojašnjava da postoji više metoda procjene vrijednosti trgovačkih društava, a time i njihovih dionica/poslovnih udjela, ali da se ne može svaka od tih metoda uvijek i primijeniti na svako od društava.

74. Svaka od tih metoda, od kojih su neke dinamičke, a neke statičke, da polazi od drugačijeg koncepta vrijednosti poduzeća društva.

75. Koncept knjigovodstvene vrijednosti da se temelji na povijesnim cijenama po kojima su u poslovnim knjigama evidentirani poslovni događaji. Dakle, da se knjigovodstvena vrijednost određuje prema podacima iz bilance stanja trgovačkog društva na način da se utvrđuje tzv. čista (neto) imovina društva (imovina iskazana u bilanci umanjena za obveze iskazane u bilanci). Nedostaci koncepta knjigovodstvene vrijednosti da su sadržani u dva osnovna segmenta: statičnost i knjigovodstveno načelo povijesnog troška – vrijednost je iskazana na određeni datum bez uvažavanja vremena proteklog od nastanka poslovnih događaja, kao i bez uvažavanja budućih tendencija u poslovanju trgovačkog društva. Koncept knjigovodstvene vrijednosti da se približava konceptu tržišne vrijednosti samo u vrijeme koje je vrlo blizu vremenu nastanka poslovnih događaja, a s protekom vremena da se slika koju pruža koncept knjigovodstvene vrijednosti sve više iskrivljava.

76. Koncept likvidacijske vrijednosti da se ne koristi kod trgovačkih društava s redovitim poslovanjem, već se primjenjuje kod izvanrednih poslovnih situacija. Likvidacijska vrijednost da označava ostatak vrijednosti likvidacijske mase koji će primiti vlasnici nakon što su podmireni svi troškovi likvidacije, sva davanja prema državi (porezi, doprinosi i sl.) i sva potraživanja vjerovnika (zaposlenici, banke, dobavljači ...). Taj koncept da se primjenjuje prilikom procjena da li je isplativije trgovačko društvo koje je zapalo u krizu likvidirati ili sanirati.

77. Koncept (fer) tržišne vrijednosti da označava vrijednost trgovačkog društva u trenutku prodaje. Kod tog koncepta da se pretpostavlja da se instrumentima financiranja društva trguje na organiziranim tržištima kapitala (između dobro obaviještenih stranaka, bez prisile i dr.) pa se tržišna vrijednost društva može dnevno utvrđivati temeljem burzovnih izvještaja. Nedostaci koncepta fer tržišne vrijednosti da se sastoje u dva segmenta: podložnost burzovnim manipulacijama (nedovoljno učestale transakcije, istovremene transakcije neuobičajeno velikog broja instrumenata financiranja, transakcije po neuobičajenim cijenama, pozitivna i negativna promidžba

– utjecaj na povjerenje dioničara i sl.) i problem određivanja fer tržišne vrijednosti društva čijim se instrumentima financiranja ne trguje na aktivnom tržištu kapitala, kojem slučaju se (sukladno odredbama MRS 32 – Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje, točke 77. – 87.) koriste metode usporedbe s adekvatnim komparativnim instrumentima financiranja kojima se aktivno trguje ili pak metode procjene budućih čistih novčanih tokova.

78. Koncept ekonomske vrijednosti da se temelji na procjeni sposobnosti trgovačkog društva da u budućnosti osigura priljev čistih novčanih tokova njegovim članovima (nakon svih davanja), da se bazira se na međuovisnosti rizika i profitabilnosti, jer se budući novčani tokovi svode tehnikom diskontiranja na sadašnju vrijednost. Prednost tog koncepta da je u tome što je isti u cijelosti orijentiran na budućnost (dakle, na buduće dobitke koje mogu ostvariti članovi društva), a njegovi osnovni nedostaci da su objektivnost procjene budućih novčanih tokova (podložnost subjektivnim procjenama rizika pojedinog investitora) te odabir diskontne stope koja će se primijeniti na buduće novčane tokove kako bi se došlo do sadašnje vrijednosti.

79. Koncept going-concern da je inačica koncepta ekonomske vrijednosti koji se oslanja na jednu od osnovnih računovodstvenih pretpostavki – neograničenost vremena poslovanja (MRS – Okvir, točka 23.; MRS 1 – Prezentiranje financijskih izvještaja, točke 23. i 24.). Kod tog koncepta da se vrijednost društva utvrđuje temeljem svih budućih očekivanih efekata koji mogu proizaći iz poslovanja društva (dividende, novčani tokovi, kapitalni dobici ...). Diskontna stopa da je prilagođena oportunitetnom trošku investiranja (cijena novca – kamatna stopa ili stopa tržišne kapitalizacije). Međutim, moguću primjenu da ima samo kod profitabilnih, stabilnih trgovačkih društava s poznatim imenom, a za druga društva da je neprimjenjiv (zbog pretpostavke kontinuirano profitabilnog vremenski neograničenog poslovanja).

80. Iz glavnih značajki navedenih koncepata vrijednosti da proizlazi da se za trgovačka društva čije dionice ne kotiraju na organiziranim tržištima kapitala (burze), za društva s ograničenom odgovornošću te za trgovačka društva koja ne spadaju u kategoriju stabilnih dugo poslujućih društava s poznatim imenom (brand), ne mogu primjenjivati koncepti fer tržišne vrijednosti (na bazi tržišne kotacije vrijednosnih papira – dionica), a u konkretnom slučaju da nije primjenjiv niti koncept ekonomske vrijednosti, jer društvo nema stabilne prihode i u čitavom promatranom razdoblju generira gubitke te je na temelju takvoga poslovanja teško predvidjeti priljev budućih novčanih tokova. Također, uzimajući u obzir njegove karakteristike, koncept going – concern vrijednosti da, također, nije primjenjiv, jer kao inačica koncepta ekonomske vrijednosti pretpostavlja stabilno, vremenski neograničeno poslovanje društva što se iz rezultata poslovanja društva Poklek d.o.o. u prethodnih šest godina ne može pretpostaviti.

81. Što se tiče primjene koncepta knjigovodstvene vrijednosti, ista da je moguća, a kod društva Poklek d.o.o. da prevladava dugotrajna imovina – nekretnine, dok kratkotrajna imovina čini manji dio ukupne imovine promatranog društva, a značajnija stavka u kratkotrajnoj imovini da su novčana sredstva. Obveze sadržane u bilanci da ne moraju u cijelosti reprezentirati stvarne obveze društva (npr. zatezne kamate i sl.). Predmetni koncept da zahtijeva i procjenu profitne snage trgovačkog društva na temelju njegovog poslovanja, odnosno zarada koje može ostvariti, a društvo Poklek d.o.o. da posluje bez zarade što da diskriminira primjenu navedenog koncepta procjene u dinamičkom smislu.

82. Vještak napominje da u konkretnom slučaju, s obzirom da društvo Poklek d.o.o. kroz dulji niz godina ne obavlja nikakvo poslovanje i ne ostvaruje nikakve prihode, nema mjesta primjeni dinamičke metode procjene vrijednosti društva.

83. Što se tiče statičkih metoda procjene, vještak ističe da se one temelje na imovini društva, a pod pojmom imovine da se podrazumijeva tzv. neto imovina, dakle, ukupna imovina trgovačkog društva umanjena za ukupne obveze trgovačkog društva.

84. Dakle, statičkom metodom vrijednost društva iskazuju se kao vrijednost kapitala tj. vlasničke glavnice, što se dobije kao razlika imovine i obveza društva (teoretski, radi se o onom iznosu koji preostane nakon prodaje cjelokupne imovine i podmirivanja svih obveza). Metode temeljene na imovini nekog trgovačkog društva da polaze od vrijednosti imovine koju društvo posjeduje, dakle, trgovačko društvo da se procjenjuje kao skup imovinskih oblika koje ono posjeduje. Te metode da su usmjerene na sadašnjost odnosno na iskazivanje sadašnje vrijednosti pojedine imovine trgovačkog društva, što znači da pokušavaju objektivizirati vrijednost imovine prikazanu u bilanci trgovačkog društva. Stoga da je potrebno u bilanci iskazane vrijednosti svesti na «realnu» vrijednost u vrijeme procjene, onu vrijednost koja što bliže odgovara cijeni koja bi se za određenu vrstu imovine mogla ostvariti na tržištu (tzv. fer tržišna cijena). Primjerice, davno nabavljeni poslovni prostor u poslovnim knjigama (zbog utjecaja troška amortizacije) možda ima evidentiranu vrijednost 0,00 kn, no njegova je stvarna tržišna vrijednost puno veća (npr. zbog atraktivne lokacije i dr.). Isto tako, potraživanje koje je u poslovnim knjigama evidentirano prema nekom kupcu u iznosu od 10.000,00 kn da može imati stvarnu vrijednost 0,00 kn (npr. nad kupcem je otvoren stečajni postupak, bez mogućnosti naplate potraživanja iz stečajne mase). U tom smislu, u statičkoj metodi procjene da se polazi od elemenata iskazanih u bilanci trgovačkog društva na određeni datum i tako izračunati iznos predstavlja knjigovodstvenu vrijednost trgovačkog društva (kapitala, vlasničke glavnice, poslovnog udjela). Nakon toga da se obavlja procjena imovine evidentirane u bilanci, kao i procjena obveza, poštujući temeljno knjigovodstveno načelo opreznosti (imovina se ne smije precijeniti, obveze se ne smiju podcijeniti), čime se dolazi do bilance s korigiranim («realnim») vrijednostima pojedinih pozicija. Korigirana knjigovodstvena vrijednost vlasničke glavnice (kapitala, poslovnih udjela) da se dobiva kao razlika korigiranih vrijednosti imovine i korigiranih vrijednosti obveza i tako utvrđena vrijednost da je puno bliža stvarnoj (fer tržišnoj) vrijednosti neto imovine od obične knjigovodstvene neto imovine (jer su uvažena tržišna kretanja, mogućnosti naplate i dr.).

85. S obzirom da u imovini društva Poklek d.o.o. prevladava dugotrajna materijalna imovina i to nekretnine koje su evidentirane u bilanci društva, a nalaze se u gradu Sveta Nedelja, na adresi [adresa], zemljišnoknjižne oznake zk. č. 59/1, 59/3, 60/1, 60/2, 60/3 i 116/3 k. o. [katastarska općina], a koje su iskazane po vrijednostima u vrijeme nastanka pojedinog poslovnog događaja, to da je potrebno tako iskazanu vrijednost zemljišta svesti na ''realnu'' vrijednost u vrijeme procjene – vrijednost koja što bliže odgovara cijeni koja bi se za određenu vrstu imovine mogla ostvariti na tržišnu (tzv. fer tržišnu cijenu).

86. Financijski vještak je u tu svrhu koristi nalaz i mišljenje kojeg mu je dostavio tužitelj i koji je privatno naručen od strane tužitelja i izrađen po vještaku Branku Preočaninu 30. kolovoza 2024. Taj vještak da je procijenio tržišnu vrijednost nekretnina zk. č. 59/1, 59/3, 60/1, 60/2, 60/3 i 116/3 k. o. [katastarska općina] u iznosu od 15.800,00 EUR, slijedom čega da je vrijednost suvlasničkog dijela društva Poklek d.o.o. (1.719,00 m2) 9.400,00 EUR.

87. Dakle, primjenom statičke metode koje se utvrđuje korigirana (tržišna) vrijednost knjigovodstvene neto imovine, vještak utvrđuje da iz podataka sadržanih u bilanci društva Poklek d.o.o. na dan 30. lipnja 2024. proizlazi da je knjigovodstvena vrijednost njegove ukupne imovine 28.571,09 EUR, da su ukupne obveze 8.710,75 EUR (rezerviranja i odgoda plaćanja troškova su 0,00 EUR), slijedom čega da je knjigovodstvena vrijednost neto imovine društva 19.860,34 EUR, a kako svakoj od stranaka pripada 50% udjela u društvu Poklek d.o.o., to da bi vrijednost tuženikovih poslovnih udjela iznosila 9.930,17 EUR.

88. Kada se knjigovodstvena vrijednost nekretnina društva Poklek d.o.o. korigira na sadašnju tržišnu vrijednost, prema procjeni vještaka Preočanina, tada da je vrijednost ukupne imovine društva Poklek d.o.o. 9.452,08 EUR, vrijednost njegovih obveza 8.710,75 EUR pa je tržišna vrijednost neto imovine na dan izrade nalaza i mišljenja 741,33 EUR, što znači da je vrijednost tuženikovih poslovnih udjela 370,67 EUR.

89. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o., dok je tuženik imao dva osnovna prigovora, prvi koji se je ticao razdoblja koje je bilo predmet analize poslovanja društva Poklek d.o.o. te drugi koji se je ticao procjene vrijednosti tržišne nekretnina u vlasništvu tog društva.

90. Naime, tuženik smatra da vještak nije trebao analizirati isključivo razdoblje poslovanja od 2018. do 30. lipnja 2024., već da je trebao obuhvatiti razdoblje od kad je tužitelj imenovan privremenim upraviteljem društva Poklek d.o.o., u 2013., sve uzimajući da je to društvo u 2015. priskrbilo prihod u iznosu od 144.800,00 EUR/1.091.950,56 kn prodajom nekretnina, od kojeg iznosa da je dio u iznosu od 727.450,00 kn završio na računu društva Arex d.o.o., kojeg je direktor bio upravo tužitelj, a koji iznos društvu Poklek d.o.o. nije nikada vraćen zbog navodnog postojanja duga tog društva prema tužitelju u tom istom iznosu, koji dug da nije nikada ničime dokumentiran. Ističe da je pokrenuo postupak opoziva tužitelja s mjesta privremenog upravitelja društva Poklek d.o.o. pred ovim sudom te da je u tom postupku provedeno financijsko vještačenje te da taj nalaz, kojeg predlaže koristiti u ovom postupku, potvrđuje navode tuženika iz ovog postupka. Osim toga, protivi se da se u svrhu utvrđenja tržišne vrijednosti nekretnina društva Poklek d.o.o. koristi od strane tužitelja privatno naručen nalaz vještaka Preočanina, ukazujući na to da je Poslovni park Zagreb d.o.o. ponudilo društvu Poklek d.o.o. za te iste nekretnine cijenu od čak 71.450,00 EUR te predlaže u ovom postupku provesti građevinsko vještačenje u tu svrhu.

91. Vještak Zrinko Ručević u svom usmenom iskazu navodi da, unatoč prigovorima tuženika, u cijelosti ostaje kod izrađenog nalaza i mišljenja. Napomenuo je da je standard struke da se u svrhu procjene nekadašnjeg poslovanja društva te procjene kako bi društvu u budućnosti moglo poslovati istražuje poslovanje tog društva od 3-5 godina unatrag, upravo iz tog razloga da je procjenjivano razdoblje u konkretnom slučaju bilo od 2018. do 30. lipnja 2024. Što se tiče prigovora tuženika na valjanost procjene građevinskog vještaka nekretnine u vlasništvu društva Poklek d.o.o., izjavio je da ta procjena za financijskog vještaka predstavlja ulazni parametar kojeg on nije ovlašten osporavati, a ako sud smatra da je procjena građevinskog vještaka neadekvatna i naloži novu procjenu, onda će financijski vještak kao ulazni parametar uzeti taj novi iznos. Naveo je da vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja pristupa s povjerenjem u istinitost i točnost financijskih izvještaja društva te da ne može prilikom procjene imovine društva uzeti u obzir neevidentirano potraživanje, a osobito ne potraživanje koje je navodno nastalo u razdoblju nekoliko godina prije početne godine promatranog razdoblja. Kao što je već navedeno u nalazu, već i da potraživanje kao takvo postoji, to još ne znači da je naplativo, a ako nije naplativo, onda niti ne predstavlja realnu imovinu društva.

92. Kao što je već prethodno navedeno, ovom sudu nisu dostavljene isprave iz kojih bi se moglo utvrditi je li tužitelj uistinu imao prema društvu Poklek d.o.o. tražbinu po osnovi povrata pozajmice u iznosu od 727.450,00 kn, a koju bi onda mogao namiriti ustupom tražbine koju je u tom istom iznosu društvo Poklek d.o.o. imalo prema društvu Arex d.o.o. po osnovi povrata pozajmice.

93. Pod pretpostavkom da tužitelj nije imao tražbinu u iznosu od 727.450,00 kn prema društvu Poklek d.o.o., tada bi sklopljeni Ugovor o cesiji umjesto ispunjenja bio bez pravnog učinka/ništetan (zbog nemogućnosti činidbe davanja tražbine umjesto ispunjenja druge tražbine, budući da ta druga tražbina ne postoji) te bi tužitelj bez pravne osnove primio od društva Poklek d.o.o. tražbinu umjesto ispunjenja u tom istom iznosu prema društvu Arex d.o.o. Ako je tužitelj tu ustupljenu mu tražbinu prema društvu Arex d.o.o. naplatio, bio bi dužan predati društvu Poklek d.o.o. taj naplaćeni iznos, a ako tužitelj nije naplatio tu tražbinu, a niti više može, jer je društvo Arex d.o.o. prestalo postojati, tada bi bio odgovoran društvu Poklek d.o.o. za naknadu štete u tom istom iznosu.

94. Međutim, s obzirom da se je sve to događalo tijekom 2015., to je tada imovina društva Poklek d.o.o. umanjena za iznos od 727.450,00 kn pa je tada to društvo eventualno steklo prema tužitelju tražbinu povrata tog novčanog iznosa, u okviru stjecanja bez osnove ili naknade štete, koja tražbina zastarijeva u roku od 5 godina, što znači da je zastara nastupila tijekom 2020., kako to i tužitelj tvrdi na ročištu od 13. siječnja 2025., dakle, ista je nenaplativa.

95. Stoga eventualna tražbina društva Poklek d.o.o. prema tužitelju u iznosu od 727.450,00 kn ne može bit procijenjena kao dio imovine tog društva, jer ista niti je izvjesna (nije uopće evidentirana u poslovnim knjigama tog društva pa tako niti u promatranom razdoblju), niti je naplativa (tužitelj već sada, osnovano, ističe prigovor zastare).

96. Međutim, s obzirom da tuženik osporava pravilnost privatno naručenog nalaza i mišljenja izrađenog po vještaku Branku Preočaninu i ne prihvaća da se vrijednost iz tog nalaza koristi kao ulazni podatak za izradu financijskog nalaza i mišljenja vještaka Ručevića, to sud, s obzirom da nema stručnog znanja samostalno otklanjati prigovore građevinske naravi, nije imao izbora nego odrediti građevinsko vještačenje kojim će se utvrditi vrijednost nekretnina u vlasništvu društva Poklek d.o.o., kako bi nakon toga financijski vještak Ručević vještačenja d.o.o. mogao ponovno dati izračun tržišne vrijednosti poslovnog udjela tuženika u predmetnom društvu.

97. Građevinsko vještačenje povjereno je stalnom sudskom vještaku ČF.

98. Zadatak vještaka bio je utvrditi tržišnu vrijednost nekretnina oznake zk. č. 59/1 i 59/3 upisanih u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo društva Poklek d.o.o., oznake zk. č. 60/1, 60/2 i 60/3 upisanih u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo društva Poklek d.o.o. u 350/1513 dijela i oznake zk. č. 116/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo društva Poklek d.o.o.

99. Građevinski vještak najprije daje pregled stanja predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama te u katastru.

100. Tako su zk č. 59/1 i 59/3 upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao isključivo vlasništvo društva Poklek d.o.o. i to ova prva kao livada površine 603 m2, a ova druga kao livada površine 69 m2. Na svim tim nekretninama upisana je zabilježba spora u korist tuženika.

101. Nekretnine zk č. 60/1, 60/2 i 60/3 upisane su u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo društva Strmec projekt d.o.o u 1163/1513 dijela i društva Poklek d.o.o. u 350/1513 dijela i to ova prva kao livada površine 1290 m2, ova druga kao livada površine 60 m2 te ova treća kao livada površine 163 m2. Na suvlasničkom dijelu društva Poklek d.o.o. na tim nekretninama upisana je zabilježba spora u korist tuženika.

102. Nekretnina zk č. 116/3 upisana je u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao livada površine 697 m2, u isključivom vlasništvu društva Poklek d.o.o. na toj nekretnini nema upisanih tereta niti zabilježbi spora.

103. Vještak navodi da je stanje u katastarskom operatu usklađeno sa stanjem u zemljišnim knjigama.

104. Što se tiče stanja predmetnih nekretnina u prostornim planovima, vještak navodi se prema Prostornom planu uređenja Grada Svete Nedelje i prema kartografskom prikazu Korištenje i namjena površina, nekretnine zk č. 59/1, 59/3, 60/2, 60/3 i 116/3 k. o [katastarska općina] da se nalaze u koridoru prometnice što predstavlja infrastrukturnu, odnosno javnu namjenu. Vrijednost takvih čestica da se utvrđuje prema načelu prethodnog učinka (prema stanju nekretnine u trenutku koji neposredno prethodi isključivanjem zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjuktivnog razvoja). Prema podacima iz prostornog plana Grada Zagreba za područje Grada Samobora i općine Sveta Nedelja iz 1986. godine predmetne čestice da su se nalazile izvan građevinskog područja, što bi odgovaralo današnjoj planskoj namjeni Zaštitne zelene površine (Z), što da je ujedno i uporabno svojstvo tog dijela nekretnine. Vještak navodi da ne postoje transakcije nekretnina namjene ''Zaštitne zelene površine'', ali ta namjena cjenovno odgovara poljoprivrednoj namjeni, za što da je i ishodio zbirku kupoprodajnih cijena od Zagrebačke županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za procjenu vrijednosti nekretnina.

105. S druge strane, nekretnina oznake zk č. 60/1 k. o. [katastarska općina] da se nalazi u području Gospodarsko - proizvodne namjene I1. S obzirom da je prema odredbama PPUG Sveta Nedelja najmanja veličina građevinske čestice 1000 m2 uz uvjet da je najmanja širina čestice 20 m, a predmetna zk č. 60/1 da je širine 15 m, to da će se ista promatrati kao zemljište 2. kategorije.

106. Vještak navodi da se procjena vrijednosti nekretnine izrađuje na temelju općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina na dan vrednovanja i stanja nekretnine na dan kakvoće. Opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina da obuhvaćaju cjelinu okolnosti koje su mjerodavne za oblikovanje cijene nekretnine na dan vrednovanja, pri uobičajenom poslovnom kretanju ponude i potražnje, kao što su opća gospodarska situacija, tržište kapitala te gospodarski i demografski razvoj područja. Na osnovi položaja, zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja te stanja katastarskih čestica, prema vještaku najprikladniji postupak za utvrđivanje tržišne vrijednosti nekretnina, u smisli Zakona o procjeni nekretnina, jest poredbeni postupak. Poredbeni postupak da se, u pravilu, primjenjuje prigodom utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina koje su međusobno slične, iz istoga ili usporedivoga cjenovnog bloka i realizirane unazad četiri godine, a između ostalog da se primjenjuje za utvrđivanje tržišne vrijednosti ovog tipa nekretnine.

107. Tako da je od strane Zagrebačke županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za procjenu vrijednosti nekretnina 8. srpnja 2025. zaprimljen izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena za procjenu tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta oznaka zk č. 59/1, 59/3, 60/2, 60/3, 116/3 k. o. [katastarska općina].

108. Radi se o ugovorima o kupoprodaji usporedivih nekretnina iz 2023. prema kojima su realizirane cijene poljoprivrednog zemljišta iznosile 4,07 EUR/m2, 3,99 EUR/m2, 4,54 EUR/m2 i 5,54 EUR/m2. Kada se te cijene međuvremenski izjednače primjenom indeksa cijena nekretnina (za datum sklapanja ugovora – 396,67 i za dan izrade nalaza – 453,33), tada se dobiju sljedeće međuvremenski izjednačene cijene:

4,65 EUR/m2, 4,56 EUR/m2, 5,19 EUR/m2 i 6,33 EUR/m2, odnosno prosječna međuvremenski izjednačena cijena u iznosu od 5,18 EUR/m2.

109. Osim toga, da je od Zagrebačke županije, Upravnog odijela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za procjenu vrijednosti nekretnina 11. lipnja 2025. zaprimljen izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena za procjenu tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta oznake zk č. 60/1 k. o. [katastarska općina].

110. Radi se o ugovorima o kupoprodaji usporedivih nekretnina sklapanih u razdoblju od 2021. do 2025. prema kojima su realizirane cijene građevinskog zemljišta iznosile 122,91 EUR/m2, 99,29 EUR/m2, 88,42 EUR/m2, 84,82 EUR/m2, 100,00 EUR/m2, 79,22 EUR/m2, 90,91 EUR/m2, 135,00 EUR/m2, 118,09 EUR/m2, 100,00 EUR/m2 i 85,11 EUR/m2. Kada se te cijene međuvremenski izjednače primjenom indeksa cijena nekretnina (za datume sklapanja ugovora i za dan izrade nalaza), tada se dobiju sljedeće međuvremenski izjednačene cijene: 155,43 EUR/m2, 125,56 EUR/m2, 100,32 EUR/m2, 100,32 EUR/m2, 79,22 EUR/m2, 107,52 EUR/m2, 135,00 EUR/m2, 118,09 EUR/m2, 110,07 EUR/m2 i 85,11 EUR/m2. Međutim, kako su to cijene za nekretnine prve kategorije gospodarsko-proizvodne namjene, a predmetna nekretnina zk. č. 60/1 K. o. [katastarska općina] jest nekretnina druge kategorije, to da su međuvremenski izjednačene cijene preračunate u tu drugu kategoriju množenjem s faktorom 65/10=0,65 (jer je vrijednost zemljišta druge kategorije 65% vrijednosti zemljišta prve kategorije). Nakon toga je vještak proveo interkvalitativno izjednačavanje cijena, budući da sve usporedne nekretnine imaju koeficijent iskoristivosti 1,20, dok naša promatrana nekretnina ima koeficijent iskoristivosti 0,6 (koeficijent za preračunavanje iznosi 0,71). Nakon toga je vještak iz procjene isključio one nekretnine čije cijene odstupaju za više od 30% od prosječne kupoprodajne cijene, jer su iste odraz neuobičajenih okolnosti. U konačnici je izračunata prosječna međuvremenski, po kategoriji i interkvalitativno, izjednačena cijena u iznosu od 53,75 EUR/m2.

111. Uzimajući u obzir te podatke (da procijenjena vrijednost poljoprivrednog zemljišta iznosi 5,18 EUR/m2, a građevinskog zemljišta 51,06 EUR/m2), vještak je procijenio da poljoprivredne nekretnine oznake imaju sljedeću tržišnu vrijednost:

- zk. č. 59/1 k. o. [katastarska općina] površine 603 m2 vrijednost u iznosu od 3.123,54 EUR,

- zk. č. 59/3 k. o. [katastarska općina] površine 69 m2 vrijednost u iznosu od 357,42 EUR,

- zk. č. 60/2 k. o. [katastarska općina] površine 60 m2 vrijednost u iznosu od 310,80 EUR, a suvlasnički udio društva Poklek d.o.o. u omjeru od 350/1513 dijela vrijednost u iznosu od 71,90 EUR,

- zk. č. 60/3 k. o. [katastarska općina] površine 163 m2 vrijednost u iznosu od 844,34 EUR, a suvlasnički udio društva Poklek d.o.o. u omjeru od 350/1513 dijela vrijednost u iznosu 195,32 EUR,

- zk. č. 116/3 k. o. [katastarska općina] površine 697 m2 ima vrijednost u iznosu od 3.610,46 EUR,

112. dok građevinska nekretnina oznake zk. č. 60/1 k. o. [katastarska općina] površine 1290 m2 ima vrijednost u iznosu od 65.876,40 EUR, a suvlasnički udio društva Poklek d.o.o. u omjeru od 350/1513 dijela vrijednost u iznosu od 15.237,01 EUR.

113. Stoga da je ukupna vrijednost procjenjivanih nekretnina društva Poklek d.o.o.

22.595,65 EUR odnosno zaokruženo 22.600,00 EUR.

114. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, dok je tuženik prigovorio tome što je vještak nekretnine oznake zk. č. 59/1, 59/3, 60/2, 60/3 i 116/3 k. o. [katastarska općina] tretirao kao poljoprivredna zemljišta, budući da je prostornog plana jasno da te nekretnine ulaze u kategoriju infrastrukture javne namjene, slijeodm čega da su ista građevinska zemljišta. Ponovno ukazuje da je Poslovni park Zagreb d.o.o. ponudio društvu Poklek d.o.o. za te nekretnine iznos od 71.540,00 EUR. Stoga procjenu građevinskog vještaka smatra neprimjereno niskom.

115. U pisanom očitovanju na prigovore tuženika, vještak ČF je naveo da je u nalazu jasno navedeno da većina procjenjivanih nekretnina nisu poljoprivredne namjene, već infrastrukturne, odnosno javne namjene, a da se zemljišta javne namjene procjenjuju prema načelu prethodnog učinka te da je analizom prostorno- planske dokumentacije utvrđeno da bi prethodni učinak, odnosno namjena predmetnih čestica bila zaštitno zelenilo, što da cjenovno odgovara poljoprivrednom zemljištu. S obzirom da je procjenu izvršio u cijelosti prema zadatku suda i važećim propisima te pribavljenim podacima o cijenama usporedivih nekretnina, to da u cijelosti ostaje kod izrađenog nalaza i mišljenja.

116. U svom iskazu vještak ČF je ostao kod izrađenog nalaza i mišljenja i pisanog očitovanja. Na upit suda može li pojasniti što je to načelo prethodnog učinka, odnosno da li to znači da s obzirom da su čestice koje se nalaze u koridoru prometnice predviđene za buduće izvlaštenje pa da se iz tog razloga njihova vrijednost utvrđuje prema stanju prije tog izvlaštenja, a iste su namjene zaštitne zelene površine, vještak je odgovorio potvrdno. Na pitanje punomoćnice tuženika ima li u konkretnom slučaju mjesta primjeni poredbene metode u svrhu utvrđivanja vrijednosti nekretnina te postoje li transakcije nekretnina namjene "zaštitne zelene površine", vještak je odgovorio da je on vrijednost svih nekretnina utvrđivao primjenom poredbene metode, a da ne postoje podaci za transakcije nekretnina namjene zaštitne zelene površine, slijedom čega se primjenom pravilnika koriste podaci o transakcijama nekretnina namjene poljoprivrednih zemljišta.

117. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ČF, jer je isti jasan i logičan te sastavljen u skladu s pravilima građevinske struke, prisilnim propisima o procjeni nekretnina, dobivenim javno dostupnim podacima i ispravama u predmetnom spisu.

118. Nakon toga je stalnom sudskom vještaku za financije Ručević vještačenja d.o.o. naloženo dopuniti nalaz i mišljenje na način da će prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti poslovnih udjela tuženika u društvu Poklek d.o.o., Zagreb, Vrbik II. 4, OIB: 31528387356 (na dan izrade nalaza i mišljenja), u koju svrhu će prethodno utvrditi vrijednost imovine navedenog društva, kao vrijednost nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu navedenog društva (zk. č. 59/1 i 59/3 upisanih u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. č. 60/1, 60/2 i 60/3 upisanih u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo društva Poklek d.o.o. u 350/1513 dijela i zk. č. 116/3 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) uzeti onu vrijednost koja je utvrđena u ovom postupku od strane stalnog sudskog vještaka ČF, dipl. ing. građevine.

119. U dopunskom nalazu i mišljenju financijski vještak Ručević vještačenja d.o.o. ponavlja da je knjigovodstvena vrijednost neto imovine društva Poklek d.o.o. 18.558,26 EUR (ukupna imovina, koja se u cijelosti podudara s dugotrajnom materijalnom imovinom, u iznosu od 28.519,01 EUR umanjena za ukupne obveze u iznosu od 9.960,75 EUR), a da tržišna vrijednost neto imovine tog društva, nakon što se kao vrijednost imovine uvrsti od strane građevinskog vještaka procijenjenih 22.600,00 EUR, iznosi 12.639,25 EUR (ukupna imovina u iznosu od 22.600,00 EUR umanjena za ukupne obveze u iznosu od 9.960,75 EUR), slijedom čega da vrijednost udjela svake od stranaka u tom društvu iznosi 6.319,62 EUR.

120. Dakle, da je vrijednost tuženikovih dvoje poslovnih udjela u društvu Poklek d.o.o., svakog u nominalnom iznosu od 5.000,00 kn/663,61 EUR, primjenom koncepta tržišne vrijednosti neto imovine, 6.319,62 EUR.

121. Tužitelj nije imao prigovora na dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka, dok je tuženik prigovorio u dijelu u kojem je financijski vještak kao ulazni parametar za utvrđenje tržišne vrijednosti imovine društva Poklek d.o.o. uzeo procjenu koju je sačinio građevinski vještak ČF, jer je ostao kod prigovora iznijetih na taj nalaz i mišljenje.

122. U usmenom iskazu vještak Ručević je naveo da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja, s obzirom da se prigovori tuženika odnose na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ČF, u čiju pravilnost da on nije ovlašten ulaziti.

123. Kako se prigovori tuženika na dopunski nalaz i mišljenje financijskog vještaka odnose u biti na pravilnost nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, koje prigovore je sud već prethodno otklonio te kako sud smatra da su nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. jasni, logični i argumentirani te izrađeni u skladu s pravilima financijske struke i ispravama u predmetnom spisu (vještak je jasno obrazložio koju metodu procjene vrijednosti društva i poslovnih udjela je koristio u konkretnom slučaju i iz kojih razloga), to sud nalaz i mišljenje financijskog vještaka, kako osnovni, tako i dopunski, u cijelosti prihvaćeni.

124. Prema odredbi čl. 420. st. 3. ZTD-a sud izriče isključenje člana iz društva pod odgodnim uvjetom da mu društvo isplati u presudi određenu naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela u roku kojeg odredi u presudi. Pri određivanju spomenutog roka sud će uzeti u obzir stanje društva i njegove poslovne potrebe.

125. Stoga je presudom izrečeno da se tuženik isključuje iz društva Poklek d.o.o. s danom isplate tržišne vrijednosti njegovih poslovnih udjela u iznosu od 6.319,62 EUR, koji iznos mu je dužno isplatiti društvo Poklek d.o.o. i to u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, s obzirom da taj rok sud smatra primjerenim s obzirom na relativno nizak iznos otpremnine i na činjenicu da je taj iznos društvu u mogućnosti u cijelosti pozajmiti tužitelj (kao što je on to i sam naveo tijekom ovog postupka).

126. Napominje se da je tuženik pred kraj vođenja ovog postupka pokrenuo protiv tužitelja postupak za isključenje iz istog društva Poklek d.o.o., ali da to ne predstavlja zapreku za donošenje meritorne odluke u ovom postupku.

127. Sud je u ovom postupku utvrđivao postoje li aktualni važni razlozi za isključenje tuženika iz društva Poklek d.o.o. u vidu postupaka kojima tuženik onemogućava ili znatno otežava ostvarenje cilja tog društva, prodaje nekretnina radi stjecanja dobiti, te je utvrđeno da se samo podnošenje tužbe protiv društva radi isplate dobiti kada je jasno da za isplatu dobiti nisu ispunjene osnovne zakonske pretpostavke, a osobito podnošenje tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama tog društva, iako je tuženik svjestan da mu to pravo ne pripada, koje je poduzeto isključivo s ciljem upisa zabilježbe spora na nekretninama društva koja će faktično onemogućiti prodaju tih nekretnina, a time i onemogućiti društvu ostvarivanje dobiti kao njegovog legitimnog cilja, predstavlja važan razlog za isključenje tuženika iz društva, jer se njegov ostanak u društvu za društvo čini nepodnošljivim.

128. Napominje se da tuženi i dalje ustraje na navedenim tužbama podnesenim u veljači 2021. protiv društva Poklek d.o.o. te da je tuženik uspio u svom naumu onemogućavanja prodaje nekretnina društva Poklek d.o.o. društvu Poslovni park Zagreb d.o.o., koje je društvu Poklek d.o.o. ponudilo kupoprodajnu cijenu koja je višestruko veća od njihove tržišne vrijednosti, sve iz razloga jer su tom društvu te nekretnine potrebne radi formiranja pristupnog puta njegovim susjednim nekretninama.

129. Dakle, društvo Poslovni park Zagreb d.o.o. više ne nudi društvu Poklek d.o.o. tu cijenu, jer društvo Poklek d.o.o. nije uspjelo ishoditi brisanje zabilježbe spora koju je tuženik upisao na predmetnim nekretninama.

130. Stoga je bespredmetno tuženikovo pozivanje na cijenu koju je nekada Poslovni park Zagreb d.o.o. bio spreman platiti za te nekretnine, budući da se je radilo o cijeni koja višestruko premašuje tržišnu vrijednost tih nekretnina i koja više nije ponuđena.

131. S obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u predmetnoj parnici, pripada mu naknada troškova parničnog postupka, dok je tuženik svoje troškove dužan sam snositi (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

132. Prema u tužbi naznačenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 14.000,00 EUR i sadržaju postavljenog zahtjeva, tužitelju pripada naknada troškova parničnog postupka za tužbu u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 7/1 i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023, 107/2025., dalje u tekstu: OT/), za podnesak mod 17. travnja 2023. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 18. rujna 2023. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 12. listopada 2023. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 16. listopada 2023. u iznosu od 312,50 EUR (Tbr. 9/2 i Tbr. 46 OT- a), za ročište od 21. studenog 2023. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 17. lipnja 2024. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 29. listopada 2024. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 8/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 13. siječnja 2025. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za podnesak od 22. srpnja 2025. u iznosu od 156,25 EUR (Tbr. 8/4 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 18. rujna 2025. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za ročište od 28. studenog 2025. u iznosu od 625,00 EUR (Tbr. 9/1 i Tbr. 46 OT-a), za sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 93,23 EUR (Tbr. 1/1 Uredbe o tarifi sudskih pristojbi /Narodne novine, broj: 37/2023., dalje u tekstu: Uredba), za sudsku pristojbu za presudu u zahtijevanom iznosu od 93,23 EUR (Tbr. 2/1 Uredbe) i za plaćene troškove financijskog i građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 2.974,68 EUR, dakle, ukupno mu pripada 9.254,89 EUR s zateznim kamatama od dana donošenja predmetne presude do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a) po stopi koja se obračunava sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a u dijelu koji se odnosi na ostale obvezne odnose.

133. Tužitelju ne pripada naknada troška za pristup na ročište za objavu presude, jer taj trošak nije potreban za vođenje parnice, s obzirom da ako stranka koja je uredno pozvana na navedeno ročište na isto ne pristupi, može istog dana preuzeti sadržaj presude s e-oglasne ploče suda i na taj način na vrijeme biti upoznata s istom, kako bi u roku podnijela žalbu, a ukoliko nema namjere podnijeti žalbu, tada ionako ne bi mogla postići ovrhu presude bez otisnute potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, a koja se iskazuje tek nakon proteka žalbenog roka i dostavlja strankama putem e- Komunikacije.

134. Stoga je preko iznosa od 9.254,89 EUR do zahtijevanog iznosa od 10.786,14 EUR, za iznos od 1.531,25 EUR s zateznim kamatama, zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka valjalo odbiti kao neosnovan.

135. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 16. siječnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Manestar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćnici