REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: P-539/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po sucu toga suda Nevenu Kucelju, po prijedlogu sudske savjetnice Božice Jagar, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iz Zagreba, Margaretska 3, OIB:, 02958272670, zastupanog po punomoćniku ĆG, zaposlenici tužitelja, protiv tuženika EUROGRADNJA- ŠKOF d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 18124690288, radi isplate, nakon zaključene glavne rasprave u prisutnosti punomoćnika stranaka te zakonskog zastupnika tuženika osobno, dana 16. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, EUROGRADNJA-ŠKOF d.o.o. iz [adresa], OIB: 18124690288, da isplati tužitelju s osnova potraživanja iz obveznog zdravstvenog osiguranja iznos od 3.345,63 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena do 31.12.2022. godine, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, na iznos od:

- 305,28 EUR od 06. lipnja 2022. godine do isplate,

- 2,14 EUR od 13. listopada 2022. godine do isplate,

- 508,88 EUR od 19. listopada 2022. godine do isplate,

- 11,10 EUR od 09. lipnja 2022. godine do isplate,

- 20,28 EUR od 10. lipnja 2022. godine do isplate,

- 2,20 EUR od 22. listopada 2022. godine do isplate,

- 17,58 EUR od 04. srpnja 2022. godine do isplate,

- 3,95 EUR od 01. listopada 2022. godine do isplate,

- 485,75 EUR od 19. listopada 2022. godine do isplate,

- 20,28 EUR od 15. srpnja 2022. godine do isplate,

- 8,40 EUR od 13. rujna 2022. godine do isplate,

- 100,29 EUR od 13. listopada 2022. godine do isplate,

- 18,89 EUR od 13. kolovoza 2022. godine do isplate,

- 5,99 EUR od 13. kolovoza 2022. godine do isplate,

- 7,66 EUR od 13. kolovoza 2022. godine do isplate,

- 532,01 EUR od 18. studenoga 2022. godine do isplate,

- 69,53 EUR od 12. studenoga 2022. godine do isplate,

- 6,72 EUR od 15. rujna 2022. godine do isplate,

- 508,88 EUR od 19. siječnja 2023. godine do isplate,

- 69,53 EUR od 12. studenoga 2022. godine do isplate,

- 10,18 EUR od 15. studenoga 2022. godine do isplate,

- 69,53 EUR od 14. prosinca 2022. godine do isplate,

- 11,39 EUR od 14. listopada 2022. godine do isplate,

- 485,75 EUR od 19. siječnja 2023. godine do isplate,

- 46,24 EUR od 18. veljače 2023. godine do isplate,

- 9,68 EUR od 14. siječnja 2023. godine do isplate,

- 7,52 EUR od 15. prosinca 2022. godine do isplate.

II. Nalaže se tuženiku, EUROGRADNJA-ŠKOF d.o.o. iz [adresa], OIB: 18124690288, da isplati tužitelju, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, 10000 Zagreb, OIB: 02958272670, nastale troškove ovog postupka u iznosu od 6, 64 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog parničnog postupka u cijelosti kao neosnovan.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranik tužitelja SG zadobio dana 31. svibnja 2022. godine ozljedu na način da je prilikom obavljanja pripremnih radova za postavljanje izolacije na krovu pao kroz ploču stiropora s visine oko 3 metara na betonsku ploču potkrovlja. Za nastanak ozljeda osiguranika odgovoran je tuženik, budući da radni postupak nije razradio na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, sukladno odredbi članka 44. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14., 118/14., 154/114., 94/18., 96/18.). Za liječenje osiguranika, tužitelj je platio ugovornim partnerima trošak po računima priloženim u dokazima. Tužitelj se u tužbi poziva na pravo da traži naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, kako je to propisano odredbom članka 136. stavak 1. i članka 142. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novineˮ broj 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.). Tužiteljevo potraživanje iz tužbe se sastoji od troškova koji obuhvaćaju troškove za zdravstvene i druge usluge, te iznose novčanih naknada i drugih davanja koja plaća Zavod, kako je to propisano odredbom članka 143. Zakona o obveznom osiguranju, sve sa zateznom kamatom od dana nastale štete, odnosno od dana plaćanja svakog pojedinog računa, sukladno odredbi članka 148. stavak 3. spomenutog zakona. Nadalje, tužitelj navodi da je tuženiku više puta postavio zahtjev za namirenje tražbine mirnim putem, međutim tuženik tražbinu nije namirio. Slijedom svega navedenog isti predlaže da se usvoji tužbeni zahtjev i naloži tuženiku plaćanje iznosa od 3.345,63 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom.

2.U odgovoru na tužbu tuženik se protiv tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti te navodi kako tuženik poduzima sve potrebne radnje, osposobljavanja, liječničke preglede kao i zaštitnu opremu za sigurnost i zdravlje radnika, pa tako je i radni postupak bio osiguran za djelatnika SG koji je propao kroz zaštićeni krovni prozor.

3. U postupku je izvršen uvidu u prijavu o ozljedi na radu (str 5-8), izjavu oštećenog radnika (str 9), inspekcijski zapisnik (str 12-15), osobne račune za pružene zdravstvene usluge(str 16- 43), pregled stavaka po broju dokumenta (str 44-47, 49-56, 58-64, 66-68, 70-74, 76, 78-79), doznaku za bolovanje (str 48, 57, 65, 69, 75, 77), izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu ( str 80-102), otpusno pismo (str 103-104), zahtjev za naknadu troškova liječenja (str 105-107), opomenu (str 111,113), očitovanje Državnog inspektorata (str 145). Saslušani su svjedoci CG i TG te je saslušan i direktor tuženika MG.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik nadoknadi sve nastale troškove koje je tužitelj imao prema oštećenome radniku, a koji su nastali kao posljedica ozljede na radu, a proizlaze iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

6. Među strankama je nesporna visina tužbenog zahtjeva te činjenica da se radi o ozljedi na radu. No, međutim sporna je odgovornost tuženika za ozljedu na radu.

6.1 Iz inspekcijskog zapisnika proizlazi da je predmet inspekcijskog nadzora bila kontrola provedbi odredbi Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18 dalje u tekstu ZZR) i propisa donesenih na temelju tog zakona, povodom ozljede na radu radnika SG, zaposlenog EUROGRADNJA ŠKOF d.o.o., ovdje tuženika. Ozljeda se dogodila dana 31.05.2022. godine oko 08 sati i 15 minuta na privremenom gradilištu u Zagrebu. Oštećeni je bio zaposlen kod tuženika na određeno vrijeme od 01.09.2021. do 31.08.2022. te je bio raspoređen na radno mjesto vodoinstalater. Nadalje, u trenutku nastanka ozljede nije bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslove pomoćnog građevinskog radnika (obavljanje pomoćnih i manje složenih radova na radilištu).Osposobljavanje je provedeno naknadno i to u teoretskom dijelu dana 04.11.2022., dok je ocjena praktične osposobljenosti provedena od 04.11.2022 do 11.11.2022. Uvidom u Procjenu rizika tj. popis poslova s posebnim uvjetima rada utvrđeno je da su poslovi pomoćnog građevinskog radnika poslovi s posebnim uvjetima rada na okolnosti iz članak 3. točka 1.11.16.17 priloga Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84) te je za oštećenog radnika SG predočeno uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika za obavljanje građevinskih poslova određene člankom 3. Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, točka I.. 11, 16.17 priloga Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84). od 14.04.2022. broj: 418/22 izdano od Ustanove za zdravstvenu skrb MEDIRAD PRIMUM iz Zlatara, Martinečka 7.

6.2. U odnosu na okolnosti nastanka štetnog događaja iz zapisnika proizlazi da se radnik ozlijedio se dana 31.05.2022. godine oko 08 sati i 15 minuta na privremenom gradilištu u Zagrebu gdje je ukupno 4 radnika poslodavca obavljalo poslove postavljanja izolacije tj. staklene vune na visini od oko 11 m u odnosu na tlo ispred objekta (visoko prizemlje, kat i potkrovlje). Oko objekta je bila postavljena cijevna skela koja je prelazila donju visinu krovišta, te je mjesto rada na visini bilo osigurano od pada radnika s visine izvan objekta. Ozlijeđeni radnik je neposredno prije događaja obavljao poslove pripreme tj. rezanja komada staklene vune u grupi s radnikom CG koji ih je postavljao na krovište. Nadalje, prema izjavi ozlijeđenog radnika nije korišten pojas za vezanje, ali je nosio kacigu za zaštitu glave i radne cipele s ojačanjem na prstima te radno odijelo. Na mjestu pada radnika tj. na betonskoj ploči potkrovlja, nađena je zaštitna kaciga. Sukladno navodima u zapisniku tuženika kao poslodavac nije imenovao ovlaštenike poslodavca za zaštitu na radu, te navedene poslove obavlja osoba odgovorna za zastupanje poslodavca, koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova zaštite na radu.

6.3. U konačnome, iz zapisnika proizlazi da je rad na visini obavljan bez odgovarajuće zaštite odnosno odgovarajuće opreme kao što su košare, platforme, sigurnosne mreže, niti su korišteni sigurnosni pojasevi ili drugi sigurnosni načini vezanja. Također, tijekom obilaska mjesta događaja doneseno je Rješenje kojim se zabranjuje poslodavcu obavljanje radnih postupaka postavljanja izolacije na kosom krovu objekta na predmetnom gradilištu bez uporabe propisane osobne zaštitne opreme za zaštitu radnika od pada s visine, a da radnik nije ni na bilo koji drugi način osiguran od pada s visine. Zapisnik je je potpisao zakonski zastupnik tuženika MG te na njegov sadržaj nije imao primjedbi te ga kao takvog sud smatra u cijelosti vjerodostojnim.

7. Iz dostavljenog dopisa od strane Državnog inspektorata od dana 08.kolovoza 2025. razvidno je da povodom ozljede na radu radnika SG obavljen inspekcijski nadzor, no protiv istog nije vođen prekršajni postupak.

8. Iz iskaza IG, zaposlenika tuženika, proizlazi da je bio na istom gradilištu kao i oštećeni te je vidio kako se sve odvijalo. Svjedok navodi da je tuženik bio samo podizvođač za građevinske radove na gradilištu na kojem se desila nezgoda te da je taj glavni izvođač propustio osigurati gradilište na odgovarajući način. Svjedok navodi da je vidio kako oštećeni staje na gredu, koja je bila mokra od kiše te se isti poskliznuo i propao kroz otvor za prozor. Nadalje, oštećeni je imao kacigu, a na gradilištu su postojali konopci za zaštitu. Sama nezgoda dogodila se čim su došli na gradilište. Svi radnici koji su bili prisutni na gradilištu išli na krov te nije bilo posebnog naloga za konkretnog radnika. U odnosu na ponašanje oštećenika, svjedok je naveo da se oštećeni ponašao uobičajeno kao i svaki drugi dan na gradilištu. Nadalje, svjedok je iskazao da su se radnici baš spremali zakopčati zaštitne pojaseve koji ih štiti od pada sa visine, no to isto nisu stigli jer je prije toga, oštećeni propao. U odnosu na sadržaj zapisnika, svjedok je iskazao da je bio prisutan na gradilištu u vrijeme spornog događaja i da je bilo tako kako navodi, a ne kako je zapisano u zapisniku inspektorata.

9. Iz iskaza CG, sina zakonskog zastupnika tuženika te zaposlenika tuženika proizlazi da je isti bio sa oštećenim na gradilištu. U odnosu na zaštitnu opremu svjedok navodi da su svi radnici na sebi već imali opasače, pojaseve kojima su se mogli pričvrstit za konope koji su bili pričvršćeni za betonske stupove, a koji su im trebali omogućavati nesmetani hod po krovu. Oštećeni je prvi krenuo prema krovu i nije si stigao zakvačiti zaštitni konop za opasač jer je u međuvremenu propao kroz prozor. Štetni događaj desio se kada su on i ostali radnici tek došli na gradilište i zapravo još nisu još započeli sa izvođenjem građevinskih radova. Svjedok navodi da se oštećeni na gradilištu ponašao kao svaki drugi dan na poslu. Također, ukazuje na obvezu glavnog izvođača da osigura gradilište, što je isti propustio učiniti.

10. Zakonski zastupnik tuženika, MG je u svom je iskazu iskazao da nije bio osobno prisutan na gradilištu u trenutku spornog događaja kada je oštećeni ozlijeđen, već je bio prisutan kada je došla policija i inspektorat. Nadalje navodi da je na predmetnom gradilištu tuženik obavljao radove tokom tjedna dok su kroz vikend na navedenom istom gradilištu drugi izvođači obavljali unutarnje radove, odnosno postavljali knauf. Prilikom obavljanja knauferskih radova, taj drugi izvođač je na otvor kroz kojeg je propao oštećeni SG, postavio stiropornu ploču. Svjedok navodi na tužitelj nije bio odgovoran za zaštitu na radu već da je za isto bila odgovorna tvrtka koja je bila nositelj projekta, dok su Eurogradnja Škof i druge firme bile podizvođači. Također navodi da se nije radilo o radu na visini, već su se radovi odvijali na betonskoj ploči, na trećem katu. Oprema je bila na raspolaganju radnicima, a oštećeni je oštećeni radio i prije kod tuženika te je bio osposobljen za rad na visini.

11. Iskaze svjedoka sud smatra djelomično vjerodostojnim i to u dijelu koji se odnosi na vrstu zaštitne opreme koju je radnik koristio u vrijeme štetnog događaja. U preostalom dijelu iskazi svjedoka nisu uzimani u obzir iz razloga jer su proturječni kako međusobno tako i sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru.

12. Sukladno odredbama članka 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 dalje: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Prema čl. 17 st.1. ZZR-a, Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima. Nadalje. Stavak 2. istog članka, propisuje da je poslodavac obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji rada i upravljanju radnim postupcima, pri čemu mora osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu.

13. Nadalje, u odnosu na obvezu naknade prouzročene štete od strane tuženika, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novineˮ broj 80/13., 137/13., 98/19., 33/23, 105/2025). u čl. 136. propisuje da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe. Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz prethodnog stavka počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba - poslodavac.

14. S obzirom da je u predmetu nesporno da se radi o ozljedi radnika na radu te uzevši u obzir činjenicu da tuženik kao poslodavac nije dokazao da je šteta radniku nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu u ovom konkretnom slučaj poslodavac je isključivo odgovoran za štetu nastalu radniku. Šteti koja je nastala radniku poslodavac je pridonio time što nije na odgovarajući način osigurao provođenje zaštite na radu, s obzirom da u trenutku štetnog događaja, radnik SG nije imao odgovarajuću zaštitnu opremu nužnu za rad na visini niti bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslove pomoćnog građevinskog radnika (obavljanje pomoćnih i manje složenih radova na radilištu), već je osposobljavanje provedeno naknadno. Također, u odnosu na tvrdnje svjedoka da je za provođenje zaštite na radu bio odgovoran glavni izvođač, iste su pogrešne jer je u trenutku štetnog događaja oštećeni bio zaposlenik ovdje tuženog, a sukladno odredbama ZZR-a, poslodavac je onaj koji je obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu.

15. Visina tužbenog zahtjeva utvrđena je na temelju dokumentacije u spisu koju je priložio tužitelj te ista od strane tuženika nije ni osporavana.

16. S obzirom da je tužitelj uspio sa tužbenim zahtjevom u potpunosti, trošak postupka određen je sukladno čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.) te je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi odmjereni materijalni trošak preslike i tiskanice u iznosu od 6, 64 EUR-a, dok je zahtjev tuženika za naknadom troška postupka odbijen u cijelosti.

17. Slijedom svega prethodno navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zlataru 16. siječnja 2026.

Sudac

Neven Kucelj

Sudska savjetnica

Božica Jagar

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu u dovoljnom broju primjeraka.