REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Obrtnička 2
Poslovni broj: Ovr-95/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Ines Golešić Plašić, na prijedlog višeg sudskog savjetnika - specijalista Josipa Brekala, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ivani Brdarević, odvjetnici u Samoboru, protiv protivnika osiguranja OV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, 16. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog radi donošenja privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je sudu 15. siječnja 2026., podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine u kojem navodi da je ishodio presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-13/2024 od 24. prosinca 2025., kojom je protivniku osiguranja naloženo da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 65.775,28 EUR te iznosa 7.859,26 EUR na ime parničnih troškova, a koja presuda još nije stekla svojstvo pravomoćnosti. Nadalje navodi da ima saznanja da bi protivnik osiguranja mogao opteretiti ili otuđiti nekretninu koja je bila predmet parničnog postupka i na taj način onemogućiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, a radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete predlaže sudu da odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, 855 m2 ( stambena zgrada br. 10, [adresa], dvorište 600 m2) , sveukupne površine 855 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a neodvojivo povezano s vlasništvom posebnih dijelova: 669/10000 dijela nekretnine, etažno vlasništvo : (E-17) ETAŽNA CJELINA 17 – dvosobni stan u prizemlju oznake S 4 i spremište u podrumu oznake sprem. 04, ukupne neto korisne površine 48,81 m2, 42/10000 etažno vlasništvo ( E-5), parkirališno mjesto oznake PM , ukupne neto korisne površine 3,00 m2 , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predlagatelj osiguranja predlaže odrediti privremenu mjeru do pravomoćnog okončanja ovršnog postupka i naplate potraživanja predlagatelja osiguranja.
2. Prijedlog radi određivanja privremene mjere je neosnovan.
2.1. U skladu s odredbom čl. 7. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu: OZ), vjerojatnost pretpostavaka za određivanje privremene mjere sud utvrđuje na temelju jednostrano dokazno supstanciranog prijedloga predlagatelja osiguranja, pri čemu se odstupa od zahtjeva kontradiktornosti postupka.
3. Članak 341. OZ-a stavak 1. i 2. sadrži osnovna pravila za određivanje privremene mjere te je istim određeno da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
4. Predlagatelj osiguranja je privremenu mjeru predložio nakon završetka parničnog postupka, a prije pokretanja ovršnog postupka radi prisilne naplate svoje tražbine. Predlagatelj osiguranja je istaknuo zahtjev u kojem je točno označio tražbinu čije osiguranje traži (isplata iznosa od 65.775,28 EUR te iznosa 7.859,26 EUR na ime parničnih troškova, sukladno presudi Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P Ob-13/2024 od 24. prosinca 2025.). Predlagatelj osiguranja je odredio i kakvu mjeru traži navevši da predlaže sudu odrediti privremenu mjeru zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada i dvorište, 855 m2 ( stambena zgrada br. 10, [adresa], dvorište 600 m2) , sveukupne površine 855 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a neodvojivo povezano s vlasništvom posebnih dijelova: 669/10000 dijela nekretnine, etažno vlasništvo : (E-17) ETAŽNA CJELINA 17 – dvosobni stan u prizemlju oznake S 4 i spremište u podrumu oznake sprem. 04, ukupne neto korisne površine 48,81 m2, 42/10000 etažno vlasništvo ( E-5), parkirališno mjesto oznake PM , ukupne neto korisne površine 3,00 m2 , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U pogledu trajanja mjere, predlagatelj osiguranja je predložio sudu da se privremena mjera odredi do pravomoćnog okončanja ovršnog postupka i naplate potraživanja predlagatelja osiguranja.
5. Međutim, navedenim člankom 341. stavak 2. OZ-a određeno je i da predlagatelj u prijedlogu radi određivanja privremene mjere mora navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. U pogledu činjenica na kojima temelji zahtjev, predlagatelj je samo naveo da ima saznanja da bi protivnik osiguranja mogao opteretiti ili otuđiti nekretninu koja je bila predmet parničnog postupka među strankama. Predlagatelj nije sudu ponudio niti dostavio nikakav dokaz za svoju tvrdnju kojim bi potkrijepio svoje navode, a temeljem samog navoda da bi protivnik osiguranja mogao opteretiti ili otuđiti svoju nekretninu, sud ne može odrediti privremenu mjeru kojom bi zabranio protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu.
6. Nadalje, člankom 344. stavak 1. i 2. OZ-a uređena je privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine te je određeno da se ista može odrediti ako predlagatelj osiguranja kumulativno učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
7. Predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, međutim prema stavu ovog suda nije učinio vjerojatnim i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U konkretnom slučaju radi se o subjektivnoj opasnosti da će namirenje tražbine predlagatelja osiguranja biti spriječeno ili znatno otežano raspolaganjima protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja je dužan učiniti vjerojatnim subjektivnu opasnost da će protivnik osiguranja raspolagati svojom imovinom ne odredi li se osiguranje privremenom mjerom. To bi značilo da predlagatelj osiguranja mora upozoriti na konkretne radnje, odnosno propuštanja protivnika osiguranja koji moraju biti svjesno poduzeti radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. Navođenjem u prijedlogu da predlagatelj osiguranja ima saznanja da bi protivnik osiguranja mogao opteretiti ili otuđiti nekretninu koja je bila predmet parničnog postupka među strankama, nije ostvarena ni ova zakonska pretpostavka da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja. Nadalje, određivanjem zabrane protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja njegove nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu do pravomoćnog okončanja ovršnog postupka i naplate potraživanja predlagatelju osiguranja, protivniku osiguranja se prema stavu ovog se ne bi učinila samo neznatna šteta.
8. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Samoboru 16. siječnja 2026.
Sudac:
Ines Golešić Plašić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.
DNA :
- Predlagatelju osiguranja po punomoćniku
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik - specijalist:
Josip Brekalo
