REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-235/2025-19

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice ŽČ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika pod1) Republika Hrvatska zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu i tuženika pod 2) KČ iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 4. prosinca 2025.g., u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice i zz tužene pod 1, dana 15. siječnja 2026., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tužene pod 1. Republike Hrvatske i tuženog pod 2. NČ da je tužiteljica ŽČ vlasnica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl.ing.geod. od 31.07.2025.g.br. VJ- 65/2025 omeđen slovima A-M-L-F-G-H-I-J-K-A površine 271m2 za cijelo, kao i točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl.ing.geod. od 31.07.2025.g. br. VJ-65/2025 omeđen slovima A-B-C-D-E-F-L-M-A površine 84m2 za cijelo, koji Nalaz i mišljenje se smatraju sastavnim dijelom izreke ove Presude.

II. Dužni su tuženi trpjeti parcelaciju nekretnina označenih kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedenih nekretnina izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi označeni i precizirani u točki I. izreke ove Presude i od navedenih dijelova formiraju samostalne čestice zemlje s novim brojem, te provede navedena parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Dužni su tuženi trpjeti da se temeljem ove Presude i temeljem prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] opisana u točki I. i II. izreke ove Presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom sve na ime tužiteljice ŽČ za cijelo, sve uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene pod 1. Republika Hrvatska i tuženog pod 2. Brajnov KČ sve za cijelo.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena dana 22. siječnja 2025.g. tužiteljica navodi kako je na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] ZU 4151 k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisan tuženi pod 2. NČ KČ za 57/299 dijela i tužena pod 1. Republika Hrvatska za 242/299 dijela, dok je na č. zem. [katastarska čestica] ZU 4152 k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisan tuženi pod 2. NČ KČ za 57/352 dijela te tužena pod 1. Republika Hrvatska za 295/352 dijela.

1.2. Nadalje, u katastarskom operatu na predmetnim nekretninama evidentirani su također tuženi NČ i [adresa], dok je iz povijesti promjena na kat.čest. od 21.01.2025., KLASA: 930-04/25-05/14, Trogir vidljivo da su predmetne kat.čest. naziva „Krč“ evidentirane od osnutka katastarskogoperata 1952.g. u posjedovne listove br. 11, 13, 14 k. o. [katastarska općina], gdje je uvidom u sumarnik posjedovnih listova KO [katastarska općina] utvrđeno da su u posjedovnom listu br. 14 k. o. [katastarska općina] upisani upravo tužiteljica ŽČ ž. KČ i njezina braća ĆČ. Ž i ĆČ ZČ pok.Mate.

1.3. Iz povijesnog prikaza zk. ul [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] vidljivo je kako su predmetne nekretnine prethodno bile upisane u povijesni vlasnički list 474 k. o. [katastarska općina], tijelo I.

1.4. Nadalje, navodi se kako je tužiteljica ŽČ stvarna vlasnica i posjednica točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici izmjere od lipnja 2024. izrađenoj od stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića omeđen slovima A-M-L-F-G-H-I-J-K-A površine 271m2 za cijelo, kao i točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u skici izmjere od lipnja 2024. izrađenoj od stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića omeđen slovima A-B-C-D-E-F-L-M-A površine 84m2 za cijelo.

1.5. Nadalje, da je tužiteljica ŽČ rođ. ĆČ vlasništvo predmetnih točno određenih realnih dijelova č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem nakon smrti oca ĆČ Ž pok. BČ zajedno s majkom GČ, braćom ĆČ i ZČ te sestrom PČ koji su izvršili diobu u kojoj su upravo predmetne nekretnine pripale tužiteljici ŽČ rođ. ĆČ.

1.6. ĆČ Ž iste je prethodno stekao temeljem Pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od 11. siječnja 1941. nakon smrti oca ĆČ BČ pok. Ž zajedno s braćom JČ i ĐČ koji su također izvršili diobu u kojoj su predmetne nekretnine pripale upravo VČ pok. BČ.

1.7. Nadalje, navodi se kako je BČ pok. Ž prvi upisani težak na predmetnim nekretninama te je isti podigao i agrearnu prijavu Agr. 3685/31 na predmetnim nekretninama zabilježenu u povijesnom vlasničkom listu 474 k. o. [katastarska općina] kojom je odbijeno traženje potraživaća budući je agrarni odnos prestao još 1896. kada je težak otkupio vlasništvo od erara.

1.8. Tužiteljica navodi kako predmetne nekretnine na terenu čine jedinstveni posjed ograđen i jasno odvojen zidom od ostalih nekretnina, dok je tužiteljica osobno i preko svojih prednika u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina više od 150.g. i iste koristi sukladno njihovoj gospodarskoj namjeni.

1.9. Nadalje, tužitelj navodi kako je postupio u skladu s čl. 186-a ZPP-a, u dokaz čega dostavlja dopis ODO-u Split s potvrdom o primitku pošiljke, te dopis ODO br. N-DO- 592/2024 od 27. prosinca 2024.

1.10. Tužiteljica da podnosi ovu tužbu radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

2. Tužena pod 1 je dana 7. ožujka 2025. podnijela odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti, predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i naložiti tužiteljici plaćanje parničnog troška tuženiku ad 1). Navodi kako navodi tužiteljice nisu osnovani, te da uz tužbu nisu priloženi dokazi kojim bi se potvrdili navodi tužiteljice, odnosno iz kojih bi proizlazilo da je tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nadalje, kako suprotno navodima tužiteljice, iz priležeće dokumentacije ne proizlazi da bi sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] bio u vlasništvu njezina pravnog prednika - pok. BČ pok. Ž slijedom čega istu temeljem Pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od 11. siječnja 1941. nije mogao steći pok. CČ pok. BČ, odnosno ista nije mogla biti predmetom diobe iza nasljednika pok. BČ pok. Ž, JČ i CČ. Nastavno, predmetne nekretnine tužiteljica nije mogla steći nasljeđivanjem iza pok. CČ pok. BČ, odnosno iste nisu mogle biti predmetom diobe između nasljednika pok. CČ pok. BČ - tužiteljice, ĆČ, ZČ, PČ rođ. ZČ i GČ. Sve navedeno polazeći od jednog od općih načela prava da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. S tim u vezi, ističe se da je predmet rješenja o nasljeđivanju, broj: O-67/70 od 13. listopada 1970. donesenog iza pok. CČ pok. BČ 1/3 dijela težačkih prava, između ostalih, čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

2.1. Pored navedenog tužena pod 1 istaknula je kako ničim nisu potkrijepljeni navodi tužiteljice o diobi između pok. CČ pok. BČ te njegove braće pok. ĐČ pok. BČ i pok. JČ pok. BČ, kao i navodi o diobi između tužiteljice te njezine majke GČ, sestre PČ rođ. GČ te braće ZČ i ĆČ. Ukazuje se da je iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir, Klasa: 930-04/25-05/14, Urbroj: 541-28-02-05/7-25-2 od 21. siječnja 2025. razvidno da su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] bile upisane u PL 11, 13, i 14, k. o. [katastarska općina] kao i da su u PL 11 i 13, k. o. [katastarska općina] bile upisane treće fizičke osobe - TČ pok. ĐČ i JČ pok. BČ, dok je u PL 14, k. o. [katastarska općina] bila upisana tužiteljica te ĆČ pok. Ž i ZČ pok. Ž. Slijedom navedenoga, razvidno je da tužiteljica nije ostvarila određeni kvalitet posjeda kroz zakonom određeno vrijeme da bi bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. u svezi odredbe čl. 388. ZV-a i paragrafa 1472. austrijskog Općeg građanskog zakonika (OGZ), kao i po bilo kojem drugom pravnom temelju iz čl. 114. ZV-a. Tuženik ad.1. suglasan je s izvođenjem dokaza predloženih od strane tužiteljice te pridržava pravo eventualnog dodatnog očitovanja po izvođenju predloženih dokaza.

3. Sud je u tijeku postupka izveo sljedeće dokaze: pregledan je zk izvadak za ZU 4151 k. o. [katastarska općina], zk izvadak za ZU 4152 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br.5376 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 5379 k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama od DGU, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/25-05/14, URBROJ: 541-2/-02-05/7-25-2 od 21. siječnja 2025., povijesni prikaz za ZU 4151 k. o. [katastarska općina], povijesni prikaz za ZU 4152 k. o. [katastarska općina], povijesni vlasnički list ZU 474 k. o. [katastarska općina], skica izmjere iz lipnja 2024. izrađena od dipl.ing.geod. Daria Blaževića, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZČ Ž pok. BČ pod posl.br. O-67/70 od 13. listopada 1970., Prepis za zbirku isprava, javnobilježnički spis koji sadrži Pogodbu doživotnog doživotnog prihoda odnosno opskrbe od 11. siječnja 1941., Zapisnik Usmene rasprave pred Sreskim sudom u Trogiru IV. odjeljenje dana 15. studenog 1935. posl.br. Agr-3685/31, Prijava Kotarskom sudu od 24. lipnja 1931., zahtjev za mirno rješenje spora s potvrdom primitka pošiljke od 12.12.2024., dopis N-DO-592/2024 od 27. prosinca 2024., proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka mjernika dana 27. lipnja 2025.g., pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića VJ-65/2025 od dana 31. srpnja 2025.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka OČ, HČ i KČ, te tužiteljice na ročištu održanom dana 23. listopada 2025.g.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da je tužiteljica tijekom ovog postupka istaknula nasljeđivanje i diobu odnosno dosjelost kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva označenih nekretnina.

7. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora, posebice što u ovom postupku treba utvrditi je li trenutni upis, odgovara stvarnom stanju nekretnine. Stoga je u predmetnom postupku izveden dokaz uviđajem na licu mjesta dana 27. lipnja 2025., uz pomoć stručnog znanja vještaka Daria Blaževića, ovlaštenog vještaka za geodeziju sa liste Županijskog suda u Splitu, koji je potom dostavio pisani nalaz i mišljenje od dana 31. srpnja 2025. godine.

8. Sudski vještak za geodeziju Dario Blažević u svom nalazu i mišljenju od dana 31.7.2025. godine je identificirao predmet te utvrdio da je predmet spora u postupku očevida nekretnina u [adresa], zvana "Krč guvno", opisana u zapisniku sa licu mjesta u postupku očevida. Predmet spora je prikazan na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi ) likom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, ispunjen crvenom točkastom šrafurom, površine 355 m2 koji se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju sastoji od:

-dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 84 m2 (lik omeđen slovima A-B-C-D-E- F-L-M-A )

- dijela kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 271 m2 (lik omeđen slovima A-M-L-F- G-H-I-J-K-A).

9. Neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da je riječ o nekretnini koja je položena zapadno od kuće anagrafske oznake [adresa], sa zapadne i južne strane je omeđena betonskim zidovima, sa sjeverne strane starim kamenim suhozidom koji pripada susjednoj nekretnini, a sa istočne strane guvnom i fasadom stare kamene kuće, a istoj se nalazi guvno i stara gustirna.

10. Stranke parničnog postupka nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, te ga ovaj sud prihvaća kao stručan, objektivan, argumentiran, koji sadržava sve podatke potrebne za pravilnu identifikaciju predmeta spora.

11. Iz zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] i z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da su na predmetnim nekretninama upisani [adresa] i KČ [adresa] tuženik pod 2.

12. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 5376 proizlazi da su kao posjednici upisani NČ za 57/352 dijela, i Republika Hrvatska za 295/352 dijela.

13. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne Geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, klasa: 930- 04/25-05/14, od dana 21. siječnja 2025. godine, proizlazi da su predmetne kat.čest. naziva „Krč“ evidentirane od osnutka katastarskog operata 1952.g. u posjedovne listove br. 11, 13, 14 k. o. [katastarska općina], gdje je uvidom u sumarnik posjedovnih listova KO [katastarska općina] utvrđeno da su u posjedovnom listu br. 14 k. o. [katastarska općina] upisani upravo tužiteljica ŽČ ž. KČ i njezina braća ĆČ. Ž i ĆČ ZČ pok.Mate.

14. Iz povijesnog izvatka zemljišne knjige za zk. ul [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] vidljivo je kako su predmetne nekretnine prethodno bile upisane u povijesni vlasnički list 474 k. o. [katastarska općina], tijelo I.

15. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĆČ Ž. BČ, Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O- 67/70 -4, proizlazi da su istog naslijedili ĆČ GČ, ĆČ, Brajnov ZČ, Brajnov PČ i FČ (ŽČ).

16. Iz pogodbe doživotnog prihoda odnosno opskrbe od **.**.1941., pok. BČ ustupio je svojim sinovima Ž, JČ i ŽČĆ svakome po jednu 1/3 svoje imovine,a gdje se u točki 3/ navodi i zemlja "Krč" kao i između ostalih nekretnina i čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] (list 29- 32 spisa).

17. Iz Agrarne prijave težaka BČ pok. Ž i odluke po navedenoj prijavi br. Agr- 3685/31 od 29. novembra 1935. godine, proizlazi da je težači odnos na navedenim nekretninama prestao već u godini 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo, a koji je imao da isplati i glavnog težaka i otkada težak drži zemlju kao slobodno neograničeno vlasništvo, iz čega proizlazi da je agrarni odnos prestao već 1896. godine (list 33- 42 spisa).

18. U svom iskazu svjedok HČ navodi da je tužiteljica to stekla od svoga pok. oca Ž nasljeđivanjem, a da je pok. Ž prethodno to stekao od svoga oca BČ, a inače BČ da je njihov zajednički prednik, odnosno to da je njegov pradjeda, a djed od tužiteljice. Inače, pok. BČ da je imao tri sina i jednu kćer. Sinovi da su bili ŽČĆ, Ž i JČ, a kćer K i da su se braća i sestra podijelili, tako da je ova nekretnina baš nekretnina pripala Ž, kao što ona danas pripada tužiteljicu. Na terenu da zna da je ova nekretnina omeđena sa svih strana, da ima jedno stablo murve i gustirna i kao jedno guvno, i otkad da zna za sebe ona da tako izgleda i pripada tužiteljici. Inače Ž da je imao dva sina ZČ i ĆČ i imao je tri kćeri N, ŽČ i PČ, a ŽČ da je upravo tužiteljica. Poslije smrti Ž poznato mu je da su se oni podijelili i zna da je to pripalo tužiteljicu jer da je ona i u posjedu. Također da nije bilo nikakvih sporova u vezi ove nekretnine, niti da bi netko tvrdio da mu pripada posjed na ovoj nekretnini, a da isti i da živi u blizini ove nekretnine.

19. U svim iskazu svjedokinja OČ navodi da je njen djed Ž to ostavio tužiteljici, a sve te činjenice da zna otkad je još bila mala. Inače njiihov pradjed da se zvao BČ i imao je tri sina i kćer. Sinovi da su bili Ž, JČ i ŽČĆ, a kćer K, i da su se oni međusobno podijelili, odnosno cijelo svoje imanje su braća podijelila na tri dijela. U toj diobi predmetna nekretnina da je pripala Ž. Na upit suda je li ima nekakvih saznanja kako bi to pok. BČ stekao, navodi da zna iz određenih pričanja u obitelji da je BČ ustvari bio posvojeno dijete svoje tetke i da su oni imali dosta imanja, tako da je on to naslijedio od njih. Dida Ž da je imao dva sina ĆČ i ZČ, a od kćeri da je bila PČ, N i ŽČ. Inače njen otac je ĆČ. Nekretnina da oduvijek izgleda isto, da je omeđena sa zidovima, na njoj da se nalazi bunar i ima jedno stablo murve. Inače da nije bilo nikad nikakvih sporova, niti da bi neka treća osoba tražila posjed, navodi da je to sve uređeno odavno. Nadalje, majka tužiteljice da se zove GČ, koja da se sa svim slagala po pitanju diobe. Nadalje, OČ TČ i OČ JČ koji da su upisani u posjedovnom listu, da oni nemaju ništa sa ovom nekretninom, kao ni ĆČ pok. Ž i ZČ pok. Ž.

20. U svom iskazu svjedok svjedok KČ navodi da sigurno već 40 godina da ja zna da je tužiteljica u posjedu ove nekretnine, a zna da je ona to stekla od svoga oca pok. Ž, a inače pok. Ž osim tužiteljice da imao je i dva sina i dvije kćeri, sinovi da su bili ĆČ i ZČ, a osim ŽČ da su bile još kćerke N i Ć i može kazati da je upravo ova nekretnina pripala tužiteljicu, jer otkad da je tamo i zna za sebe,da je ona tu u posjedu. Nadalje, Ž da je imao još dva brata ŽČĆ i JČ, a njegov dida je bio upravo JČ i imao je još sestru Z. Oni da su svi bili nasljednici oca BČ, a poznato mu je da su se oni međusobno podijelili, tako da je baš ova predmetna nekretnina pripala Ž. Inače da je pok. BČ to dobio nasljedstvom od svoga tetka koji ga je posvojio, a tetak da se zvao SČ zvani B. Predmetna nekretnina omeđena je sa svih strana, na njoj da se nalazi jedna čatrnja, guvno i murva i otkad da zna za sebe ona da je uvijek takva. Inače, da iz svog vlastitog saznanja, a i po priči njegovog oca da nikad tu nije bilo nikakvih sporova, niti da bi netko tvrdio da je to njegovo.

21. U svom iskazu ŽČ navodi da je predmetne nekrentine dobila od svog oca pok. SČ, a on da je umro 1970-ih godina, a da je još za svoga života podijelio sve svoje nekretnine djeci, tako da već odavno među njima da se zna šta kome pripada i da je ušla u posjed ove nekretnine i da je mislila nešto graditi, ali kako da je u to vrijeme gradila kuću u [adresa], to da nije stigla. SČ da je osim nje imao i dva sina ZČ, ĆČ i dvije kćeri PČ i G, inače da oni svi umrli, jedino da je ona još ostala. SČ da je to stekao od svoga oca BČ, a BČ da je inače imao osim SČ, ŽČĆ i JČ i kćer Z i zna da su se oni međusobno svi podijelili, tako da je upravo ova nekretnina dopala njegovog oca Ž. Nadalje, cijela parcela da je ograđena, da se nalazi odmah blizu javnog puta, da ima gustirna na njoj, murva i guvno. Nadalje, da nije bilo nikad nikakvih sporova, niti da bi netko tvrdio da je to njegovo. Inače, da susjedna nekretnina pripada svjedoku KČ, a on da je to dobio od svoga oca P, a koji da je to dobio od dida JČ, a taj dida JČ da je sin od BČ. Inače ova nekretnina koja da je sad predmet postupka pripadala je jednoj velikoj nekretnini koja je pripadala pok. BČ, a onda da se kasnije ta velika nekretnina dijelila na više dijelova među nasljednicima kako su se događale ove međusobne diobe.

22. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

23. U postupku je valjalo utvrditi je li tužiteljica dosjelošću preko svojih pravnih prednika, ispunila pretpostavke stjecanja prava vlasništva.

24. U konkretnom postupku mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a). Također prema odredbi čl. 388. st.2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO) propisano je da se primjenjuju pravila koja su bila na snazi u vrijeme stjecanja.

25. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja.

26. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, dalje ZOVO), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

27. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

28. Kod činjenice da su predmetne nekretnine prednici tužiteljice držali u vlasničkom posjedu više od 100 godina, da je prethodno prednik tužiteljice pok. BČ pok. SČ (djed tužiteljice) kao težak otkupio od erara 1896. godine vlasništvo predmetnih nekretnina, da su pogodbom doživotnog prihoda predmetne nekretnine naslijedili njegovi sinovi SČ, ŽČĆ i JČ i kćer K koji da su se međusobno podijelili na način da su predmetne nekretnine pripale CČ (ocu tužiteljice), a nakon čije smrti su se njegovi nasljednici (ĆČ, ZČ, PČ, N i tužiteljica) podijelili na način da je ista pripala tužiteljicu, što su potvrdili svi svjedoci postupka, da su predmetni realni dijelovi nekretnine omeđeni suhozidovima i betonskim zidovima, da se na njoj nalazi guvno i stara gustirna, a što je sve vidljivo i iz nalaza sudskog vještaka geodeta, te neposrednim opažanjem suda, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužiteljice, sud smatra kako je tužiteljica u konkretnom slučaju dokazala da su se već kod prednika tužiteljice pok. CČ (koji se rodio 1894., a umro 1970.) ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na označenim nekretninama, koji je potom mogao dalje raspolagati sa nekretninom.

29. U konkretnom slučaju ispunjenja je dakle prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužiteljica kao jedina posjednica kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njezina jednako kao što su to ranije smatrali i prednici tužiteljice (otac CČ pok.BČ, djed BČ pok. SČ). Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

30. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužiteljica i njezini prednici u mirnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnog realnog dijela nekretnine svakako dulje od 100 godina, da su u odnosu na tužiteljicu ispunjene prepostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, da su tuženici samo formalno upisani, te da su prednici tužiteljice posjedovali navedene nekretnine i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te su prednici tužiteljice cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetne nekretnine za cijelo, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

31. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.

32. Tuženik pod 2 je uredno zaprimio tužbu, a u roku ostavljenom za davanje odgovora na tužbu nije podnio odgovor na tužbu i svojom procesnom pasivnošću je priznao gore navedene činjenice na kojima tužiteljica temelji tužbu. Te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate. Također ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da je tuženike spriječio opravdani razlog da podnese odgovor na tužbu, pa je valjalo temeljem čl. 331.b. ZPP-a prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude.

33. Odluka o troškovima je izostala jer tužiteljica nije popisala parnični trošak.

U Trogiru 15. siječnja 2026.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- pun. tuženice pod 1 Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu

- tuženiku pod 2 prema adresi iz uvoda presude

- u spis