REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: P Ob-107/2023-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dijani Juriša, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice MH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draženu Lančiću, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje posebne skrbnice CH, zaposlene u Centru za posebno skrbništvo Zagreb, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi razvoda braka s mlt. djecom, nakon glavne, usmene i tajne rasprave, održane i zaključene 13. studenoga 2025. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu Dijanu Juriša, odvjetnicu, tuženice osobno uz punomoćnicu Svjetlanu Lidmila, odvjetnicu, posebne skrbnice osobno i predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb KH, **.**.2026.

p r e s u d i o  j e

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. LH, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovat će s ocem IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi oca.

II. Osobni odnosi mlt. djeteta stranaka LH, OIB: [osobni identifikacijski broj] s majkom MH, OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se naizmjenice svaki mjesec i to na način da dijete viđa majku

- u jednom mjesecu svaki drugi vikend od četvrtka poslije škole do nedjelje u 20.00 sati te u tjednu u kojem vikend provodi s majkom dva radna dana od završetka škole do 19.30 sati na večer, a u tjednu u kojem vikend provodi s ocem tri radna dana od završetka škole do 19.30 sati na večer;

- dok će u idućem mjesecu dijete s majkom provesti tri vikenda od petka poslije škole do nedjelje u 20,00 sati, a s ocem jedan vikend, prema dogovoru roditelja, time da će u tjednu kad je dijete vikendom kod majke, mlt. EH ostvarivati susret s majkom utorkom od završetka škole do 19,30 sati, a kad je vikend kod oca, ostvarivat će susret s majkom, utorkom i četvrtkom od završetka škole do 19,30 sati. Mlt. EH će s majkom provoditi naizmjence svaki drugi državni i vjerski praznik po dogovoru roditelja te će polovicu školskih praznika provoditi s ocem, a polovicu s majkom.

III. Roditelji će zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete.

IV Nalaže se majci MH, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime uzdržavanja mlt. LH platiti iznos od:

- 160,90 eura za travanj 2023.;

- 172,67 eura za svibanj 2023.;

- 203,15 eura mjesečno za mjesece od lipnja 2023. do kolovoza 2023.;

- 156,65 eura mjesečno za mjesece od rujna 2023. do travnja 2024.;

- 183,10 eura mjesečno za mjesece svibanj i lipanj 2024.:

- 229,60 eura mjesečno za mjesece srpanj i kolovoz 2024.;

- 183,10 eura mjesečno za mjesece od rujna 2024. do travnja 2025.;

- 217,15 eura mjesečno za mjesece svibanj i lipanj 2025.;

- 264,00 eura mjesečno za mjesece srpanj i kolovoz 2025.;

- 217,15 eura mjesečno za mjesece od rujna do prosinca 2025.; te iznos od 264,00 eura mjesečno počev od siječnja 2026. pa nadalje sve dok za navedeno budu postojali zakonski uvjeti, najkasnije do 15. -og u mjesecu za tekući mjesec, s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje do 31. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, time da dospjele iznose plati u roku od 15 dana, a preostale kako budu dospijevali na tekući račun oca IH.

V. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i daljnjem tijeku postupka navodi da su stranke sklopile brak 19.05.2016. te je u braku stranaka rođeno jedno dijete, mlt. LH. U međusobnim bračnim odnosima stranaka došlo je do teških i trajnih poremećaja bračnih odnosa tako da zajednički život više nije moguć, a bračna zajednica stranaka je prestala u siječnju 2019. Nadalje navodi da je ovaj sud, po prijedlogu tužitelja, 24.01.2023., donio privremenu mjeru kojom je odlučio da će mlt. dijete stranaka stanovati s ocem dok će se osobni odnosi mlt. djeteta s majkom ostvarivati dva puta tjedno po dva sata u prisutnosti stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad te jednom tjedno subotom u trajanju od dva sata u prisutnosti oca. Stoga tužitelj podnosi predmetnu tužbu radi opravdanja privremene mjere te istom predlaže da sud razvede brak stranaka, da donese odluku kojom će odrediti da mlt. dijete stranaka stanuje s ocem, da s majkom održava osobne odnose, da majka doprinosi minimalni iznos uzdržavanja za dijete.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je suglasna da se brak stranaka razvede. Međutim, tuženica ističe kako je od rođenja brinula o kćeri koja je rođena kao neonošće i trebala je povećanu majčinsku skrb. Navodi da je kćer naučila velika i mala slova, zbrajanje i oduzimanje, razvijala je djetetov likovni, plesni i glazbeni izričaj. Iz iskustva zna da tužitelj često odlazi na službene putove i ne zna tko će brinuti za dijete dok je tužitelj na putu. Osim toga, tuženica ima kuću u [adresa] s dva odvojena stana, stan u [adresa] i kuću za odmor na dvije etaže na otoku Pagu. Naglašava da se tužitelj prema njoj ponaša nametljivo na način da ju kontinuirano zove po pet šest puta dnevno. Smatra da tužitelj paušalno navodi kako tuženica nije sposobna brinuti za dijete zbog svog psihičkog stanja, dok tuženica normalno funkcionira i nema nikakvih problema osim s tužiteljem. Osim toga tuženica je po zanimanju magistra prava, na doktoratu na Pravnom fakultetu u Zagrebu, objavljuje znanstvene i stručne članke te radi odgovoran posao u Ministarstvu rada. Smatra da je sud donio privremenu mjeru kojom je povrijedio pravo tuženice i mlt. djeteta, jer tuženicu u tom postupku nije saslušao.

2.1. U daljnjem tijeku postupka tuženica navodi da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka, mlt. EH provodila približno polovicu vremena sa svakim roditeljem i to na temelju dogovora stranaka postignutog u medijaciji. U tom periodu koji je trajao gotovo tri godine, stranke su funkcionirale bez poteškoća. Jedini razlog zbog kojeg je došlo do problema i zbog kojih je sud donio privremenu mjeru jest pogoršanje psihičkog zdravlja majke, nakon čega je ista hospitalizirana. Kako je navedeni razlog u međuvremenu otpao, a odluke suda se ne mogu temeljiti isključivo na dijagnozi roditelja, već na procjeni obiteljske dinamike svakog pojedinog slučaja, uzimajući da brojna istraživanja pokazuju kako je život djeteta na dvije adrese najbolje rješenje za dijete, kad dijete nema poteškoća u razvoju i emocionalnih problema i kad postoji visoki stupanj suradnje roditelja, to majka smatra da su ostvarene sve pretpostavke da dijete provodi jednako vremena sa svakim od roditelja. Ističe da je tuženica svjesna svog stanja te redovito koristi terapiju, a svoju dijagnozu nije tajila niti od tužitelja ni od nadležnih tijela. Stoga tuženica u podnesku od 17. siječnja 2024. predlaže donijeti presudu kojom će se odrediti da zajedničko dijete stranaka mlt. EH stanuje naizmjenično kod roditelja, i to jedan tjedan, od petka poslije škole do sljedećeg petka poslije škole kod oca, a jedan tjedan od petka poslije škole do sljedećeg petka poslije škole kod majke, uz zajedničku i ravnopravnu roditeljsku skrb i zajedničko uzdržavanje mlt. EH.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u izvješće o obveznom savjetovanju prije razvoda braka (str. 4-5 spisa), elektronički zapis iz matice vjenčanih (str. 6 spisa), elektronički zapis iz matice rođenih (str. 7 spisa), rješenje ovog sud poslovni broj R1 Ob-845/2022 od 24. siječnja 2023. (str. 8-12 spisa), rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (str. 33-34 spisa), potvrdu VI. Policijske postaje od 15. ožujka 2023. (str. 36 spisa), obračunske liste za tuženicu (str. 37-42 spisa), zahtjev za pristupanje obveznom savjetovanju prije razvoda braka (str. 45-46, 48-49 spisa), medicinska dokumentacija za tuženicu (str. 50-52, fotografije (str. 53 spisa), mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb (str. 61-64, 76 spisa), mjesečno izvješće voditelja mjere ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom izrečene MH u odnosu na mlt. dijete LH (str. 84-88 spisa), nalaz i mišljenje vještaka od 20. siječnja 2025. (str. 124-145 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

4. Kako su stranke bile suglasne da se njihov brak razvede, sud je djelomičnom presudom od 15. rujna 2025. razveo brak stranaka i pravomoćnu presudu dostavio nadležnom matičnom uredu.

5. Stranke nisu uspjele postići suglasnost u pogledu sadržaja roditeljske skrbi te je između njih sporno pitanje s kojim će roditeljem dijete stanovati, kako će se odvijati osobni odnosi s drugim roditeljem te pitanje uzdržavanja djeteta. Suglasni su da roditeljsku skrb u odnosu na dijete ostvaruju oba roditelja zajednički i sporazumno.

6. Uvidom u rješenje ovog suda poslovni broj R1 Ob-845/22 od 24. siječnja 2023. utvrđeno je da je sud donio privremenu mjeru kojom je određeno da će mlt. dijete stranaka EH stanovati s ocem, a da će se osobni odnosi djeteta s majkom ostvarivati dva puta tjedno po dva sata u prisutnosti stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad te jednom tjedno subotom u trajanju od dva sata u prisutnosti oca.

7. U predmetnom postupku Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb izradio je 8. prosinca 2023. mišljenje i prijedlog iz kojeg proizlazi da se mjera nadzora nad susretima majke i mlt. EH provodi od ožujka 2023. te da voditeljica mjere u izvješćima opisuje suradljivost, spremnost na dogovor te dostupnost za komunikaciju oba roditelja. Također proizlazi da majka primjereno prepoznaje Dorine potrebe i emotivne reakcije te je jasno vidljiva povezanost majke i djeteta. Majka EH iskazuje toplinu i nježnost, ali i primjereno postavlja odgojne granice. Također se dobivaju podaci da je kod majke došlo do stabilizacije psihičkog stanja te da je majka aktualno pod redovnom psihijatrijskom kontrolom.

7.1. Tijekom razgovora s roditeljima u Zavodu oba roditelja su načelno izrazila slaganje da se mjera nadzora nad susretima majke i djeteta ukine, da mlt. EH stanuje s ocem, a s majkom ostvaruje susrete i druženja.

7.2. Proveden je i razgovor s mlt. EH koja se pozitivno izjasnila o životu s ocem te je opisala da s majkom ostvaruje susrete i različite aktivnosti pri čemu je vrijeme s majkom opisala kao lijepo i navela da bi s njom htjela provoditi više vremena.

7.3. Zavod tada predlaže ukinuti raniju privremenu mjeru te predlaže da mlt. EH stanuje s ocem, a da s majkom ostvaruje osobne odnose. Zaključno Zavod naglašava, a obzirom na prisutne poteškoće u sferi mentalnog zdravlja majke, i ranije zapažanja o posljedicama napuštanja propisanog liječenja, važnost redovitih psihijatrijskih pregleda za majku i uzimanja propisane farmakoterapije. Majka boluje od kroničnog duševnog oboljenja koje nije izlječivo, ali se može dovesti u stanje stabilne remisije i održati u istom, uz praćenje smjernica liječnika i potrebnu suradnju sa zdravstvenim sustavom. Stoga Zavod poziva majku na daljnju suradnju, uz svijest da kao roditelj, u pitanju liječenja, nema odgovornost samo prema sebi samoj, već i prema mlt. kćeri, na koju nedostupnost majke kao posljedica (ranije evidentiranog) izbjegavanja liječenja, ima snažan negativan razvojni utjecaj.

7.4. Posebna skrbnica djeteta je tada predložila saslušati stranke te apelirala na roditelje da postignu sporazum u pogledu donošenja nove privremene mjere, imajući u vidu da više nema potrebe za provođenjem nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djeteta i majke te da je EH izrazila želju da što više vremena provodi s majkom.

4. Sud je rješenjem od 12. ožujka 2024. izmijenio privremenu mjeru od 24. siječnja 2023. i odredio održavanje osobnih odnosa majke i djeteta svaki drugi vikend od petka poslije škole do nedjelje u 20,00 sati te u tjednu u kojem provodi vikend s majkom dva radna dana od završetka škole do 19,30 sati navečer, a u tjednu u kojem vikend provodi s ocem tri radna dana od završetka škole do 19,30 sati navečer. Također je određeno da će mlt. EH s majkom provoditi naizmjence svaki drugi državni i vjerski praznik po dogovoru roditelja te trećinu svih praznika, ali ne u trajanju duljem od 10 dana u komadu.

5. U daljnjem tijeku postupka izveden je dokaz vještačenjem roditeljskih kapaciteta stranaka što ga je predložila tuženica, a s čime se suglasila posebna skrbnica djeteta. Iz mišljenja vještaka proizlaze rezultati psihologijske obrade oca koji ukazuju na natprosječno intelektualno funkcioniranje, moguće teškoće psihološke prilagodbe i nesigurnost uz defanzivni način odgovaranja, dok se s psihijatrijske strane ne nalaze odstupanja, osim što način funkcioniranja ukazuje na rigidniju osobu.

5.1. Rezultati za majku ukazuju na natprosječno intelektualno funkcioniranje; uz prisutnost tendencije prikazivanja u socijalno poželjnijem svijetlu, bilježi se nesigurnost i nezadovoljstvo nekim aspektima života, no aktualno bez psihopatoloških odstupanja. Klinički su vidljive ambivalencije oko vlastite bolesti i opravdanosti njezinih hospitalizacija te prihvaćanja istog.

5.2. Analiza odnosa roditelja s djetetom ukazuje na nezadovoljstva s obje strane, s majčine strane se ističe osjećaj uskraćenosti vezano uz odnose s mlt. EH, ali i brojni nezavršeni procesi vezani uz zajednički partnerski odnos. S očeve strane je naglašeno nepovjerenje u majku i njezino uzimanje terapije. Vještaci navode da su za razumjeti i očevi strahovi i majčino nezadovoljstvo. Prema analizi ispitivanja i priloženoj dokumentaciji, psihičko stanje majke je aktualno stabilno i u remisiji, ali se naglašava obveza uzimanja medicinske terapije i kontrola psihijatra, što vještaci podržavaju i smatraju neizostavnim.

5.3. Mlt. EH je privržena i jednom i drugom roditelju, a oba roditelja imaju pozitivan odnos s EH. Ali djevojčica je opterećena obiteljskom dinamikom i željom da roditelji budu zajedno, iako je svjesna da to nije moguće. Verbalizira da je zadovoljna postojećom organizacijom viđanja roditelja i da ju ne bi željela mijenjati; verbalizira kako ne bi željela promijeniti školu. U cjelokupnoj situaciji treba uzeti u obzir i važnost vršnjačke mreže Dorinih odnosa i okruženje u kojem je dosad uglavnom/većinom boravila, što vještaci preporučuju zadržati.

5.4. S obzirom na rezultate ispitivanja vještaci predlažu da EH i nadalje treba živjeti s ocem, ali uz obvezno proširenje kontakata sa majkom na tri vikenda u mjesecu, a vikend kada je kod oca jedan dan u tjednu uz pola praznika i blagdana. Majka mora obvezno biti pod kontrolom psihijatra, redovito uzimati propisanu farmakoterapiju. Roditelji trebaju biti uključeni u savjetovanje i proradu zajedničkih nezavršenih procesa u cilju što bolje suradnje i komunikacije, a što je u najboljem interesu djeteta. Potrebno je organizirati kontrolu uzimanja propisane farmakoterapije majke (redovito dostavljanje nalaza liječnika stručnoj službi nadležnog Zavoda).

6. Tuženica je prigovarala nalazu i mišljenju vještaka navodeći kao vještaci nisu ocijenili roditeljske kompetencije stranaka; da iz nalaza i mišljenja ne proizlazi da bi otac imao bilo kakvu prednost pred majkom pa tuženica zaključuje da se nju diskriminira s obzirom na njezino psihičko stanje, iako je ono stabilno i u remisiji; nema argumenata zašto dijete ne bi jednako vremena provodilo s oba roditelja. tuženica smatra kako je Dorina izjava da ne bi mijenjala trenutno stanje dana pod utjecajem oca i da je rezultat njegovog pritiska na dijete, a da vještaci nisu uzeli u obzir da je dijete spontano navelo da joj ponekad nedostaje mama, da bi željela svaki vikend provoditi s mamom; opisuje da se boji reći roditeljima što želi da se ne bi naljutili. Također u zaključku je navedeno da roditeljska dinamika dovodi dijete u situacije da ne pokazuje emocije prema jednom roditelju u prisutnosti drugog, iako je isto bilo vidljivo nasamo s jednim roditeljem, posebice prema mami. Stoga tuženica predlaže da se vještaci očituju jesu li obje stranke primjerenih roditeljskih kapaciteta, ima li majčino psihičko stanje utjecaj na njezine roditeljske kapacitete; kako na kompetencije oca utječe okolnost da pred mlt. EH konstantno naglašava majčino psihičko stanje i bojazan za sigurnost djeteta; kako očeva rigidnost utječe na njegove kompetencije; postoje li bilo kakve objektivne zapreke da oba roditelja ravnopravno izvršavaju sve elemente roditeljske skrbi u odnosu na dijete, odnosno da dijete boravi tjedan dana kod oca, a tjedan dana kod majke.

7. Na ročištu 15. rujna 2025. vještaci su se očitovali na prigovore tuženika i tom smislu naveli da iz zaključka nalaza i mišljenja iz kojeg proizlazi da bi dijete trebalo stanovati s ocem zapravo proizlazi zaključak da su roditeljske kompetencije na strani oca veće. U ispitivanju vještaka je utvrđeno da je dijete podjednako privrženo i ocu i majci. Ocjenjeno je da oba roditelja imaju sposobnosti stvoriti pozitivan odnos s djetetom i na razini fizičke skrbi, da oba roditelja razumijevaju potrebe i osobne karakteristike djeteta, da oba roditelja razumiju dob djeteta i potrebe djeteta u razumnom kontekstu što između ostalog sve skupa doprinosi privrženosti djeteta kod oba roditelja. Ono što ugrožava majčine kompetencije je prisutnost duševne bolesti pod nazivom bipolarni afektivni poremećaj. To je naime kronična duševna bolest koja se epizodično ponavlja, dakle ona je recidivirajuća i njezina obilježja se očituju u velikim promjenama raspoloženja, energiji, jasnoći jasnog razmišljanja u takvim fazama. Dakle, dolazi do stanja velikih uspona i velikih padova koje možemo nazivati terminima manija i depresija. Kod osoba koje boluju od takve duševne bolesti, a čije roditeljske kompetencijske se procjenjuju gleda se njezina funkcionalna stabilnost, njihova dosljednost, emocionalne regulacije, njihovo prihvaćanje i suradnju u liječenju i uzimanju lijekova, te prisutnost socijalne i psihosocijalne podrške. Iz spisa je bilo dostupno vidjeti da je stanje majke u trenutku ispitivanja vještaka u siječnju 2025. bilo u remisiji. Vještaci nadalje podataka nemaju, no ukoliko se radi o tome da je stanje i dalje u remisiji, onda je sve ovo prethodno zadovoljeno te su se stoga vještaci izjasnili o proširenju viđanja s majkom u smislu prespavljivanja još jednog vikenda djeteta kod majke.

7.1. Vještaci navode da je majčina bolest kronična, recidivirajuća i da je stoga bitno da dijete ima mjesto života uz roditelja koji je stabilan i ne boluje od psihičkih bolesti. U odnosu na to kakav je utjecaj na roditeljske kompetencije oca, to što otac naglašava mamino psihičko stanje, vještaci navode da je pred djetetom bilo neprimjerenih ponašanja od strane roditelja i jednog i drugog. Što ste tiče utjecaja očevih crta ličnosti u smislu rigidnosti, navode da su obilježja ličnosti dugotrajan model percepcije, odnosa i razmišljanja o okolini i samom sebi, a koji se ispoljava u širokom rasponu socijalnih i osobnih situacija. Dakle, svi imaju specifična obilježja ličnosti i sve dok oni ne postanu toliko neprilagođeni da uzrokuju funkcionalno oštećenje ili subjektivne smetnje, sve do tada ne čine nikakvu psihijatrijsku dijagnozu ili stanje duševne bolesti. Samo kao primjer kako je kod oca uočena rigidnost, tako je kod majke uočena nesigurnost i neodlučnost i to upravo na razini obilježja ličnosti. U odnosu na zadnje pitanje da li postoje bilo kakve objektivne zapreke da oba roditelja ravnopravno izvršavaju roditeljsku skrb u smislu 7 plus 7, vještaci navode da su već prethodno odgovorili, a isto se odnosi na prisutnost duševne bolesti kod majke kao objektivne zapreke.

7.2. Na poseban upit punomoćnice tuženice jesu li roditeljske kompetencije roditelja jednake u vrijeme kad je majčina bolest u remisiji, vještaci odgovaraju da čak ni tada navedene kompetencije nisu jednake i to stoga što se radi o bolesti čija je specifičnost epizodno ponavljanje. U takvim situacijama nije praksa da bi dijete bilo kod roditelja s takvom dijagnozom u slučaju ako postoji drugi stabilan i zdrav roditelj s kojim dijete može živjeti. Vještaci navode da, u slučaju dijagnoze bipolarnog afektivnog poremećaja od kojeg boluje majka, treba reći kako ista neće cijelo vrijeme uzimati jednaku terapiju, već da se terapija prilagođava prema potrebama pacijenta, zbog čega je potrebno redovito odlaziti na kontrole. Osim toga, poznato je da je svaka stresna situacija za ovakvog pacijenta rizična, a nije moguće kontrolirati sve vanjske faktore koji mogu utjecati na bolest, pa tako npr. stres na poslu, stres u obiteljskim odnosima i sl. Vještakinja Kocijan Hercigonja (koja je ispričala izostanak s ročišta 15. rujna 2025. zbog oporavka nakon operativnog zahvata) se pisanim putem očitovala na upit pun. tuženice da li bi u situaciji da majka redovito uzima terapiju došlo do epizodnog ponavljanja bolesti, navodeći kako bi redovito uzimanje lijekova značajno pridonijelo stabilnosti, ali da se ne može sa sigurnošću reći da se ne bi dogodilo epizodno ponavljanje. Radi navedenog je važno redovito uzimati terapiju i kontinuirano se pratiti kod psihijatra kako bi se smanjila mogućnost epizodnog ponavljanja bolesti.

7.3. Na poseban upit pun. tužitelja jesu li vještaci prilikom izrade nalaza i mišljenja iz podataka o tuženici utvrdili da bi bilo perioda kad je ona prestala uzimati terapiju, odgovaraju da je povremeno bilo takvih situacija zbog čega je tuženica bila i hospitalizirana.

8. U članku 96. stavak 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje ObZ) propisano je da, u slučaju kad roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

8. U predmetnom slučaju je Zavod predložio da mlt. EH stanuje s ocem, a takav prijedlog su dali i vještaci koji su proveli vještačenje roditeljskih kapaciteta roditelja. Sud prihvaća ovakav nalaz i mišljenje vještaka, koje je sačinjeno sveobuhvatno, na temelju uvida u sudski spis, psihijatrijsko psihologijske obrade roditelja, psihijatrijske obrade djeteta, opservacije djeteta s roditeljima te opservacije roditelja bez djeteta. Osim toga, vještaci su detaljno usmeno obrazložili svoj nalaz i mišljenje i otklonili prigovore. Na temelju navedenog, sud zaključuje da je u interesu mlt. EH da stanuje kod oca, uzimajući u obzir da je utvrđeno kako su kompetencije majke ipak sužene obzirom da ista boluje od bolesti čija je specifičnost epizodno ponavljanje te da u takvim situacijama nije praksa da bi dijete bilo kod roditelja s takvom dijagnozom u slučaju ako postoji drugi stabilan i zdrav roditelj s kojim dijete može živjeti. Sud smatra kako se ovdje ne radi o diskriminiranju majke zbog bolesti, već se vodi računa o najboljem interesu mlt. djeteta, kao primarnom imperativu prilikom donošenja odluka vezanih za dijete te o činjenici da je ranije bilo perioda kad je majka prestala uzimati terapiju, zbog čega je bila i hospitalizirana. Slijedom navedenog, sud je primjenom članka 96. stavak 2. ObZ odlučio kao pod točkom I. izreke.

8.1. U odnosu na prijedlog tuženice da dijete stanuje po principu pola/pola vještaci su naveli da je postojanje psihičke bolesti kod majke objektivna zapreka za navedeni način stanovanja.

8.2. Osim toga, dijete trenutno stanuje kod oca u [adresa] i pohađa školu u Dugavama, dok majka stanuje u [adresa]. Predstavnica Zavoda KH na ročištu 13. studenog 2025. navodi kako smatra da nije u interesu mlt. EH da svakodnevno putuje do škole i nazad (oko 40 minuta vožnje), uzimajući u obzir udaljenost oca i majke te predlaže da se odredi veći obujam susreta s majkom, ali na drugačiji način, a ne po principu pola/pola.

8.3. Sud smatra da u konkretnom slučaju zbog opisanih razloga nisu ispunjeni uvjeti da mlt. EH stanuje po principu pola/pola, već da je potrebno osigurati da dijete više vremena provodi s majkom, što su uostalom predložili i vještaci, a što je u skladu sa željom mlt. djeteta. Pritom se ističe da sud uvažava činjenicu da je dijete jedno vrijeme zaista stanovalo s roditeljima na način kako to predlaže tuženica (pola/pola), međutim u to vrijeme su okolnosti bile drugačije, oba roditelja su živjela u [adresa], a mlt. EH je tamo pohađala vrtić. Osim toga, činjenica je da je prije pokretanja ovog postupka došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja majke (kada je njezina hospitalizacija trajala dva i pol mjeseca). O navedenom pogoršanju stranke su različito iskazivale, odnosno otac je naveo kako je do istog došlo u vrijeme kad je dijete bilo s majkom, a da tada postoji životna opasnost kako za majku tako i za dijete i da se to više nikada ne smije dogoditi. Majka pak tvrdi da dijete s njom nikada nije bilo ugroženo, naglašavajući da ona radi odgovoran posao u Ministarstvu rada, aktivno govori engleski, njemački i francuski te joj njezino zdravstveno stanje nikada nije prouzročilo probleme na poslu.

8.4. Neovisno o navedenom, vještaci su jasno naveli da je majčina bolest kronična, recidivirajuća i da je stoga bitno da dijete ima mjesto života uz roditelja koji je stabilan i ne boluje od psihičkih bolesti te da je prisutnost duševne bolesti kod majke objektivna zapreka za režim pola/pola.

8.5. Tuženica predlagala da se s mlt. EH ponovno provede razgovor i utvrdi njezino mišljenje, jer dijete koje je treći razred je dovoljno odraslo da može izraziti mišljenje s kim želi živjeti. Međutim, s EH je tijekom postupka proveden razgovor pred Zavodom, kao i prilikom vještačenja (kad je navela da ne želi nikoga povrijediti pa tako niti reći s kim bi živjela; najradije bi da se roditelji pomire i da su zajedno, ali je svjesna da to nije moguće, str. 140 spisa). Prema mišljenju suda, smisao razgovora s djetetom u sporovima vezanim za roditeljsku skrb jest da se dijete informira o postupku koji je u tijeku i da izrazi svoje mišljenje o tome ukoliko želi, a ne da se na dijete stavlja teret odluke u sporovima o roditeljskoj skrbi. Zbog navedenog, sud nije prihvatio prijedlog tuženik za ponovnim provođenjem razgovora s djetetom.

8.6. Sud je odredio održavanje osobnih odnosa mlt. EH i majke na način kako su stranke suglasno predložile na ročištu 13. studenog 2025. (u slučaju da se ne prihvati prijedlog pola/pola) - da se susreti s majkom u jednom mjesecu odvijaju tri vikenda, time da je jedan vikend dijete kod oca. U tjednu kad je dijete vikendom kod majke ostvaruje susret s majkom utorkom poslije škole, a kad je vikend kod oca utorkom i četvrtkom poslije škole. Idući mjesec se susreti i druženja s majkom odvijaju u skladu s privremenom mjerom od 12. ožujka 2024., time da dijete vikend kod majke provodi od četvrtka poslije škole do nedjelje. Suglasni su da dijete polovicu praznika provodi s ocem, a polovicu s majkom. Slijedom navedenog, primjenom članka 119. stavak 1. ObZ odlučeno je kao pod točkom II. Izreke.

9. Stranke su suglasne da zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku skrb u odnosu na mlt. EH, slijedom čega je primjenom 104. stavak 1. ObZ odlučeno kao pod točkom III. izreke.

10. U odnosu na iznos uzdržavanja valja reći da je odredbom članka 288. stavak 2. ObZ propisano da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.

10.1. Odredbom članka 307. stavak 1. ObZ određeno je da će sud u sporu o uzdržavanju utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje, time da je člankom 311. ObZ propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta, dok je člankom 313. ObZ propisano da se ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja odnose na prihode i imovinsko stanje, kao i mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.

10.2. Odredbom članka 309. ObZ određeno je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu.

11. Mlt. EH je zdravo dijete, koje ima redovne potrebe za prehranu, odjeću, obuću, higijenu. Dijete stanuje s ocem u stanu u kojem režije iznose 150,00 do 160,00 eura mjesečno. Sud ocjenjuje njezine potrebe u visini zakonom propisanog minimuma.

12. Mogućnosti majke su utvrđene iz njezinog iskaza, koji u navedenom dijelu tužitelj nije osporavao. U tom smislu je utvrđeno da je majka zaposlena s plaćom od 1.500,00 eura te ostvaruje prihod od iznajmljivana stana u iznosu od 500,00 eura. Vlasnica je kuće u [adresa] i kuće na Pagu, time da navodi kako ima velika davanja za porez, komunalna davanja, vodnu naknadu. Nije korisnica kredita. Režije za kuću iznose oko 200,00 eura, time da je plin za pola godine platila 650,00 eura. Iz navedenog proizlazi da je tužiteljica radno sposobna, s redovnim prihodima, što znači u obvezi doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta barem zakonom propisan minimalni iznosi.

13. Tužitelj predlaže da se tuženici naloži plaćati uzdržavanja od podnošenja tužbe (travanj 2023.) pa nadalje te je sud u proteklom vremenskom razdoblju, kod određivanja visine uzdržavanja, uzeo u obzir važeće Odluke o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta (dalje Odluka). Tako je za razdoblje travanj 2023. bila na snazi Odluka/22 (Narodne novine broj 37/22) i minimalni iznos uzdržavanja za Dorinu dob u visini od 160,90 eura. Od svibnja 2023. na snazi je Odluka/23 (Narodne novine broj: 48/23) koja za svibanj 2023. propisuje iznos od 172,63 eura, a od lipnja 2023. (kad je EH navršila 7 godina) iznos od 203,15 eura. Od svibnja 2024. (Odluka/24, Narodne novine 49/24) propisan je iznos od 229,60 eura, a od svibnja 2025. (Odluka/25, Narodne novine broj 75/25) iznos od 264,00 eura.

13. Navedeno znači da je tužiteljica dužna doprinositi za travanj 2023. iznos od 160,90 eura, za svibanj 2023. iznos od 172,67 eura, za razdoblje lipnja 2023. do travnja 2024. iznos od 203,15 eura; za razdoblje od svibnja 2024. do travnja 2025. iznos od 229,60 eura; za razdoblje od svibnja 2025. nadalje iznos od 264,00 eura.

14. Pritom je sud, od trenutka kad je dijete krenulo u školu u rujnu 2023, u mjesecima u kojima traje školska godina (od rujna do lipnja), od iznosa uzdržavanja oduzeo iznos od 46,50 eura, za što je tužitelj u svom iskazu izjavio da ga majka plaća za prehranu i dnevni boravak djeteta. Zbog toga je sud, u razdoblju od rujna 2023. do travnja 2024. odredio iznos od 156,65 eura (203,15 eura - 46,50 eura), a za svibanj i lipanj 2024. iznos od 183,10 eura (229,60 eura - 46,50 eura), zatim od rujna 2024. do travnja 2025. iznos od 183,10 eura (229,60 eura - 46,50 eura), a za svibanj i lipanj 2025. te rujan 2025. do siječnja 2025. iznos od 217,15 eura (264,00 eura - 46,50 eura). U ljetnim mjesecima (srpanj i kolovoz), kao i od donošenja presude nadalje, su određeni puni iznosi uzdržavanja koji su propisani tada važećom Odlukom. Zbog svega je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

15. Zatezne kamate su određene primjenom članka 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 78/15 – dalje ZOO), dok je stopa zateznih kamata određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

16. U odnosu na troškove postupka, tužitelj je predložio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, dok je tuženica predložila da joj tužitelj naknadi polovicu troškova vještačenja. Primjenom članka 366. ObZ, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, činjenicu da su stranke bile suglasne u pogledu razvoda braka i ostvarivanja roditeljske skrbi, a da je tuženica predlagala da dijete stanuje po principu pola/pola, dok se tužitelj tome protivio te sud na kraju nije usvojio prijedlog tuženice, kao i da je tuženica predložila provođenje vještačenja u predmetnom postupku, sud smatra da nisu ispunjeni uvjeti da se tužitelju naloži nadoknaditi tuženici polovicu troškova vještačenja. Slijedom navedenog odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, odnosno kao pod točkom V. izreke.

U Zagrebu, 15. siječnja 2026.

S u d a c:

Marina Nikolić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude odnosno, ako stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici po pun.

3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb

4. Posebnoj skrbnici CH