Posl. br. P-369/2024-52

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljice ad 2/ i 3/ kao preuzimateljice postupka iza smrti tužitelja LN iz [adresa], 4. NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 10. UN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 11. CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Slavenu Šoši, odvjetniku u Dubrovniku, protiv tužene GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno i kao preuzimateljice postupka iza smrti RN iz [adresa], koju kao punomoćnik zastupa Mladen Klaiću, odvjetnik u odvjetničkom društvu Klaić i Klaić iz Kutine, pisarnica Zagreb, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 1. prosinca 2025., u prisustvu punomoćnika stranaka, na ročištu održanom radi objave odluke, dana 15. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljici vlasnici cjeline prava vlasništva nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuhinja, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to u slijedećim omjerima: ZN rođ. NN za 90/720 dijela prava vlasništva, ON za 45/720 dijela prava vlasništva, ŠN za 45/720 dijela prava vlasništva, NN za 90/720 dijela prava vlasništva, VN za 90/720 dijela prava vlasništva, DN za 30/720 dijela prava vlasništva, TN za 30/720 dijela prava vlasništva, Alkor Kolačko za 30/720 dijela prava vlasništva, FN za 90/720 dijela prava vlasništva, UN za 90/720 dijela prava vlasništva i CN za 90/720 dijela prava vlasništva navedene nekretnine.

II. Nalaže se brisanje prava vlasništva nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuhinja upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena tužene ZNŠ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sa imena pravne prednice tužene RN rođ. Z.

III. Dužna je tužena trpjeti da se tužitelji uknjiže kao vlasnici cjeline prava vlasništva nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuhinja, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] u slijedećim omjerima: ZN rođ. NN za 90/720 dijela prava vlasništva, ON za 45/720 dijela prava vlasništva, ŠN za 45/720 dijela prava vlasništva, NN za 90/720 dijela prava vlasništva, VN za 90/720 dijela prava vlasništva, DN za 30/720 dijela prava vlasništva, TN za 30/720 dijela prava vlasništva, JN za 30/720 dijela prava vlasništva, FN za 90/720 dijela prava vlasništva, UN za 90/720 dijela prava vlasništva i CN za 90/720 dijela prava vlasništva navedene nekretnine.

IV. Nalaže se tuženoj GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da nadoknadi tužiteljima ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], UN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 4.078,76 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu (u iznosu od 466,44 €) zahtjev za naknadu parničnog troška odbija.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je zaprimljena pred ovim sudom 28. veljače 2020., tada pod posl. br. P-157/2020, tužitelji navode da su u zemljišnim knjigama suda upisani kao vlasnici više nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su stekli u vlasništvo nasljeđivanjem od svojih prednika koji su ove nekretnine kupili po Pogodbi kupnje i prodaje od 8. ožujka 1965. od obitelji O. Međutim, a kao odraz nepotpuno uređenog zemljišno knjižnog stanja, između obitelji NN (koja je nekretnine kupila od O) i obitelji ŽN koji su vlasnici susjede parcele, došlo je do spora u pogledu prava vlasništva nekretnine koja je označena kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], a u kojem sporu je sklopljena sudska nagodba po kojoj se pravnim prednicima tužitelja priznaje da su upravo oni vlasnici prostora koji se nalazi van zidova sada srušene kuće ŽN, a prema čestici zgrade [katastarska čestica], pri čemu se prema tvrdnji tužitelja radi upravo o nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina]. Međutim, ova sudska nagodba, a koja potječe iz parnice vođene pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl. br. P-86/1969, nikada nije provedena u zemljišnoj knjizi, a iz kojeg razloga su kao vlasnici utužene nekretnine još uvijek upisani tuženi kao pravni slijednici ŽN. Nadalje, u tužbi se ističe kako je među strankama već vođen niz parničnih postupaka predmetom kojih su bile nekretnine baš u ovom području, a u kojim postupcima je zapravo već utvrđeno kako kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zemljište koje je pripalo u vlasništvo pravnim prednicima tužitelja koji su u posjedu ove nekretnine još od 1965. Tako se posebno ukazuje i na sadržaj presude ovog suda od 25. siječnja 2018. posl. br. P-2251/2015, a koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stalna služba u Požegi od 10. travnja 2018. posl. br. Gž-230/2018, a kojom je pravomoćno utvrđeno da tuženima ne pripada pravo na zaštitu od uznemiravanja vlasništva predmetne nekretnine budući da je ova nekretnina u vlasništvu i posjedu tužitelja. Stoga tužitelji smatraju kako su sve ključne činjenice na kojima se temelji tužba već utvrđene pravomoćnim sudskim odlukama, a kako su tužitelji u zakonitom, istinitom, poštenom, samostalnom i neprekinutom posjedu predmetne nekretnine preko 60 godina, to smatraju kako su pravo vlasništva nad ovom nekretninom stekli dosjelošću.

1.1. Kako se tužitelji što osobno, a što putem svojih pravnih prednika, nalaze u kvalificiranom posjedu utužene nekretnine dovoljno vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a u zemljišnim knjigama su kao vlasnici ovih nekretnina upisani tužena i njena pravna prednica, a tužitelji imaju pravni interes uskladiti zemljišno knjižno stanje sa stvarnim stanjem, pri čemu nemaju ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva u zemljišnim knjigama suda, to ustaju predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U svom odgovoru na tužbu od 22. svibnja 2020., tada tužene ad 1/ i 2/, putem svog punomoćnika, jednim dijelom priznaju činjenične navode tužbe, pa se tako između ostalog čini nespornim da je pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl. br. P-86/1969 vođen postupak radi uređenja zemljišno knjižnog stanja, a iz kojeg postupka potječe i nagodba na koju se u svojoj tužbi pozivaju tužitelji. Međutim, osporava se kako bi u tom sudskom postupku tužbom bila obuhvaćena i nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, a iz kojeg razloga ova nekretnina nije bila niti predmetom sudske nagodbe, a ovo iz razloga što se u tom postupku raspravljalo isključivo o nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Upravo iz tog razloga sudska nagodba na koju se pozivaju tužitelji nije niti mogla biti provedena u zemljišnim knjigama u odnosu na sada spornu nekretninu, a tuženi ad 1/ i 2/ ističu kako su suvlasnici i suposjednici svih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], pa tako i nekretnine koja je predmetom tužbe, a i nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, 74 zgr i 75/1 zgr, a koje nekretnine su i evidentirane kao njihov posjed u PL 346 za k. o. [katastarska općina]. Stoga tužene smatraju kako tužitelji nisu mogli steći pravo vlasništva nad utuženom nekretninom dosjelošću, pa predlažu da nakon provedenog dokaznog postupka tužbeni zahtjev bude odbijen.

2.1. U ovakvim navodima stranke su u bitnom ustrajale tijekom čitavog postupka.

3. Tijekom postupka umrla je ranije tužena ad 1/ RN iz [adresa], pa je rješenjem suda od 20. siječnja 2022. pod posl. br. 34 P-157/2020 ovaj parnični postupak prekinut. Postupajući po službenoj dužnosti, a nakon što je prethodno od Općinskog suda u Velikoj Gorici pribavljeno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza njene smrti, sud je rješenjem od 18. srpnja 2022., pod posl. br. 34 P-157/2020, odredio nastavak ovog postupka, a ovo iz razloga što je uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti RN utvrđeno da je za njenu isključivu nasljednicu kao jedina zakonska nasljednica prvog nasljednog reda proglašena kći GN koja u ovom parničnom postupku već od ranije sudjeluje kao tužena ad 2/. Po pravomoćnosti ovog rješenja postupak je i nastavljen, sada pod posl. br. P-629/2022, time da je GN preostala kao jedina tuženica u ovom postupku. Također, tijekom postupka umro je ranije tužitelj ad 2/ LN iz [adresa], pa je rješenjem suda od 20. ožujka 2023. pod posl. br. 34 P-629/2022 ovaj parnični postupak ponovno prekinut. Postupajući po službenoj dužnosti, a nakon što je prethodno od Općinskog građanskog suda u Zagrebu pribavljeno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti, sud je rješenjem od 9. veljače 2024. pod posl. br. 34 P-629/2022 pozvao ON i ŠN da kao nasljednice LN preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari. Po pravomoćnosti ovog rješenja parnični postupak je nastavljen, sada pod posl. br. P-369/2024, time da su ON i ŠN sada evidentirane kao tužitelji ad 2/ i 3/, a raniji tužitelj ad 3/ sada je postao tužitelj ad 4/ i tako redom.

3. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvatka za utuženu nekretninu, zk izvatka za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Pogodbu kupnje i prodaje od 8. ožujka 1965., Sudske nagodbe od 14. ožujka 1969. pod posl. br. P-86/69, izjave AN od 6. kolovoza 2006., presude ovog suda od 25. siječnja 2018. posl. br. P-2251/2015, presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stalna služba u Požegi od 10. travnja 2018. posl. br. Gž-230/2018, Nalaza i mišljenja mjernika vještaka u predmetu pod posl. br. P-2251/2015 od 12. rujna 2016., zapisnika od 21. travnja 2016. posl. br. P-2251/2015, Izvoda iz katastarskog plana od 31. ožujka 2019., PL 346 za k. o. [katastarska općina] od 17. lipnja 2020., Povijesti promjena na katastarskim česticama od 30. studenog 2018., Kupoprodajnog ugovora od 17. prosinca 1982., rješenja zk odjela Općinskog suda u Dubrovniku od 11. lipnja 1985. posl. br. Z- 937/83, Kupoprodajnog ugovora od 20. rujna 1999. i njegovog Aneksa od 29. kolovoza 2001., izjave PN od 26. ožujka 2018., dopisa RN i BN od 5. siječnja 2001. upućenog članovima obitelji ŠN, dopisa obitelji ŠN od 16. siječnja 2001. upućenog RN i BN, održan je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka, pregledan je cjelokupan spis Općinskog suda u Dubrovniku pod posl. br. P-86/1969 i cjelokupan spis ovog suda pod posl. br. P-2251/2015, u svojstvu svjedoka saslušani su HN i MN te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljica ad 3/, 7/ i 11/ i saslušanje tužene. Tijekom dokaznog postupka nije proveden dokaz saslušanjem preostalih tužitelja, a ovo iz razloga što su isti bili uredno pozvani na ročište predviđeno za saslušanje parničnih stranaka kojem se nisu odazvali, a svoj izostanak nisu ni opravdali (čl. 265. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP)). Također, tijekom dokaznog postupka nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka ĆN, IN i AN, a ovo iz razloga što je tužiteljska strana odustala od njihova saslušanja. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Među strankama u ovom postupku nesporno je da je tužena upisana kao vlasnica za 1/2 dijela nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, 72 zgr, 74 zgr i 75/1 zgr, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], dok je na preostalom dijelu kao vlasnica upisana njena majka RN, koja je tijekom postupka umrla, pa je postupak iza njene smrti preuzela sada tužena, a iz čega proizlazi pasivna legitimacija tužene u ovom postupku. Isto tako nesporno je da su baš tužitelji upisani kao suvlasnici nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, 65 zgr, 68 zgr, 69 zgr, 73 zgr, 88 zgr, 985/1 i 66 zgr, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. Sve navedene nekretnine u naravi predstavljaju kuće u vlasništvu parničnih stranaka i okolno zemljište odnosno dvorište, a što je sve utvrđeno prilikom uviđaja na licu mjesta. Također među strankama je nesporno da su sada tužena i njena pok. majka u katastarskim operatima evidentirane kao posjednice nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je zapravo predmetom ovog postupka. Nadalje, među strankama je nesporno da je sada tužena pravna slijednica ŽN, iako tijekom postupka u spis nije priložena isprava iz koje bi to moglo biti utvrđeno. Naime, punomoćnik tužene je uz svoj odgovor na tužbu priložio kupoprodajni ugovor sklopljen 17. prosinca 1982. između kupca SN i prodavatelja ĐN i kupoprodajni ugovor sklopljen između prodavatelja SN i ĐN te kupaca RN i BN, a čiji je pravni slijednik (kći) sigurno tužena. Stoga sud zaključuje kako je prethodno ŽN nekretnine iz navedenih kupoprodajnih ugovora prodao ĐN. Također tijekom postupka nema spora niti o tome da su svi tužitelji članovi obitelji ŠN, a koja je nekretnine u ovom predjelu kupila od članova obitelji O i to po Pogodbi kupanje i prodaje od 14. ožujka 1965. Među strankama nema spora niti o tome da je među njihovim pravnim prednicima vođen postupak pred Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl. br. P-86/1969, a koji postupak je okončan sklapanjem sudske nagodbe od 14. ožujka 1969., a na koju nagodbu se tijekom postupka pozivaju i tužitelji i tužena, i to na način da tužitelji smatraju kako je nekretnina koja je predmetom ove tužbe zapravo obuhvaćena ovom sudskom nagodbom, a kojom je dodijeljena njihovim pravnim prednicima, dok tužena smatra kako predmetna nekretnina ovom sudskom nagodbom nije obuhvaćena, niti se o njoj raspravljalo u tom postupku, slijedom čega smatra kako je upravo ona stvarna vlasnica sporne nekretnine, budući je zajedno sa majkom i upisana u zemljišnim knjigama i katastarskim operatima, a isto tako sporna nekretnina navedena je u kupoprodajnim ugovorima koje su sklapali njeni pravni prednici kao predmet kupoprodaje. Dakle, među parničnim strankama zapravo je sporno tumačenje Sudske nagodbe posl. br. P-86/1969 od 14. ožujka 1969.

4.1. Prilikom uviđaja na licu mjesta utvrđeno je da su nekretnine u vlasništvu parničnih stranaka zapravo susjedne nekretnine, odnosno da iste međusobno graniče, a sam položaj i izgled predmetnih nekretnina jasno je vidljiv u Pisanom nalazu i mišljenju mjernika vještaka od 28. ožujka 2025. na kojeg stranke nisu imale prigovora. Sporna nekretnina u naravi predstavlja ruševnu građevinu bez krova, prema nalazu mjernika vještaka površine 23 m2, za koju se po načinu izgradnje može zaključiti da je stara najmanje 100-ak godina, a ista je očito ranije služila ili za stanovanje ili kao štala. Po visini ruševnih zidova ove zgrade zaključuje se da je u njenu unutrašnjost naknadno nanesen zemljani materijal, a sama zgrada opremljena je izgradnjom kružnog oblika koji je ranije očito služio kao krušna peć. Sa sjeverozapadne strane sporna nekretnina graniči sa dvorištem popločanim starim kamenim pločama koja se identificira kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i u suvlasništvu je tužitelja, a od kojeg dvorišta je jasno odvojena starim kamenim zidom. Sa sjeveroistočne i jugoistočne strane sporna nekretnina graniči sa nekretninama koje su u naravi kuće i u vlasništvu su trećih osoba, a sa jugozapadne strane sporna nekretnina graniči sa kućom koja je u nespornom vlasništvu tužene.

4.2. Pregledom parničnog spisa Općinskog suda u Dubrovniku pod posl. br. P- 86/1969 utvrđeno je da se radi o tužbi ŽN pok. Š, dakle nesporno pravnog prednika sada tužene, protiv tuženika iz obitelji ŠN i UN, dakle nespornih pravnih prednika sada tužitelja, a predmetom kojeg postupka je bilo utvrđivanje prava vlasništva tužitelja na nekretnini koja je u tužbi označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina]. U svojoj tužbi tužitelj tvrdi da je predmetna nekretnina upisana kao suvlasništvo tuženika svakog za po 1/12 dijela, a koji upis ne odgovara stvarnom stanju budući da se radi o nekretnini koja je u isključivo njegovom vlasništvu. Tuženici su u ovom postupku podnijeli odgovor na tužbu u kojem navode da su doista upisani kao vlasnici kat. čest. [katastarska čestica], ali da je predmetna nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a iz kojeg razloga tuženi smatraju kako je tužitelj pogrešno podnio tužbu protiv njih odnosno istakli su prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, istaknuli su da ukoliko se zaista radi o čestici koju u naravi uživa tužitelj da se u nastavku postupka neće protiviti tužbi. U ovom parničnom postupku održano je ročište dana 21. veljače 1969. na kojem je odlučeno da će se u nastavku postupka izvesti dokaz pregledom zk izvadaka, prijepisa katastarske mape i prijepisa posjedovnog lista, pa je nakon toga održano još jedno ročište na kojem je sklopljena Sudska nagodba od 14. ožujka 1969., kojom je doslovno u točki 1. utvrđeno kako tužitelj ŽN priznaje tuženima da su oni vlasnici sa pravom uknjižbe prostora koji se nalazi van zidova sada srušene njegove stojne kuće, kako stoji u naravi, a prema čestici 69. zgrade. Točkom 2. ove sudske nagodbe tuženi su priznali tužitelju vlasništvo onoga što se nalazi unutar zidova sa zidovima njegove stojne kuće koja je opisana pod točkom 1. ove sudske nagodbe. Ujedno stranke su se dogovorile kako će svaka od njih snositi svoje troškove postupka, a troškove za sklapanje sudske nagodbe platile su na jednake dijelove. Time je ovaj parnični postupak okončan. Pregledom Pogodbe kupnje i prodaje od 14. ožujka 1965., a na koju se u svojoj tužbi pozivaju tužitelji, utvrđeno je kako pravni prednici sadašnjih tužitelja od prodavatelja iz obitelji O nisu kupili nekretninu koja je predmetom ove tužbe, međutim kupili su druge nekretnine na području k. o. [katastarska općina], a koje su u samoj Pogodbi označene svojim katastarskim oznakama kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zgr. [katastarska čestica]. S druge pak strane, a pregledom priloženih kupoprodajnih ugovora na koje se u svom odgovoru na tužbu poziva tužena, utvrđeno je kako su pravni prednici tužene kupili nekretnine koje su u ovim kupoprodajnim ugovorima označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] sve položene u k. o. [katastarska općina], te nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] položene u k. o. [katastarska općina]. Kada se sadržaj navedenih isprava dovede u vezu sa stvarnim stanjem na terenu, a koje je između ostalog opisano i u nalazu i mišljenju mjernika vještaka od 28. ožujka 2025., iz kojeg proizlazi da je kuća koja je u nespornom vlasništvu tužene u svojoj površini od 7 m2 položena na dijelu nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, koji dio je na skici mjernika vještaka obilježen točkama 10, 11, 12, 13 i 10, u svojoj površini od 30 m2 položena je na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, koji je na istoj skici obilježen točkama 11, 12, 17, 18, 19, 29 i 11, te da je u svojoj površini od 15 m2 položena na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr, a koji dio je na istoj skici omeđen točkama 12, 13, 16, 17 i 12, ovaj sud nalazi kako je nesporni pravni prednik tužene ŽN, radi utvrđenja svog prava vlasništva upravo na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] zgr, na kojem je i tada postojala njegova ruševna kuća, pred Općinskim sudom u Dubrovniku i podnio tužbu protiv nespornih pravnih prednika sada tužitelja pod posl. br. P-86/1969, a koji postupak je, kako je to već ranije rečeno, okončan sklapanjem sudske nagodbe. Kada se opis nekretnina koji su po toj sudskoj nagodbi pripale nespornom pravnom predniku sada tužene, odnosno nespornim pravnim prednicima sada tužitelja, usporedi sa stvarnim izgledom lica mjesta koji je prikazan na skici mjernika vještaka iz mjeseca ožujka 2025., tada ovaj sud dolazi do zaključka kako je pravni prednik tužene ŽN sklapanjem predmetne sudske nagodbe pravnim prednicima sada tužitelja priznao pravo vlasništva prostora koji se nalazi izvan zidova njegove tada srušene kuće prema kat. čest. [katastarska čestica] zgr, odnosno upravo nekretnine koja je predmetom ove tužbe, odnosno nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr sve k. o. [katastarska općina]. Istom sudskom nagodbom nesporni pravni prednici sada tužitelja su pravnom predniku sada tužene priznali pravo vlasništva onoga što se nalazi unutar zidova zajedno sa zidovima njegove tada porušene stojne kuće, a radi se upravo o dijelu kuće u nespornom vlasništvu sada tužene koji je položen na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], a na kojoj su kao suvlasnici za različite suvlasničke dijelove upisani sada tužitelj. Dakle, ovaj sud nalazi kako je još 1969. zapravo među pravnim prednicima parničnih stranaka riješena očita pogreška prilikom navođenja katarskih oznaka nekretnina koje su kupljene od prodavatelja iz obitelji O, odnosno obitelji ŽN. Sve da do pogreške prilikom navođenja katastarskih oznaka nekretnina u kupoprodajnim ugovorima nije ni došlo, ovaj sud smatra kako su sklapanjem Sudske nagodbe od 14. ožujka 1969. pravomoćno riješena sva pitanja među pravnim prednicima parničnih stranaka vezana za nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr i 73 zgr, sve k. o. [katastarska općina], i to na način da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr u cijelosti pripala u vlasništvo i posjed pravnim prednicima sada tužitelja, a dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr na kojem je u tom trenutku bila izgrađena ruševna kuća pripao je pravnom predniku sada tužene, odnosno ŽN. Sigurno je da ovako sastavljena sudska nagodba nije mogla biti provedena u zemljišne knjige suda, a ovo iz jednostavnog razloga što u sudskoj nagodbi nisu navedene precizne katastarske oznake nekretnina koje su pripale strankama iz nagodbe, a što je sve rezultiralo nesređenim zemljišno knjižnim stanjem i to na način da je danas u zemljišnim knjigama kao vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] i dalje upisana tužena zajedno sa svojom pok. majkom, a na cijeloj nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] i dalje su kao suvlasnici upisani tužitelj, iako je očito da im u vlasništvo ne pripada cijela ova nekretnina. Da je tome tako zapravo potvrđuje i cjelokupna raspravna građa iz ovosudnog postupka pod posl. br. P-2251/2015.

5. Dakle, tužitelji tvrde da su vlasništvo nad utuženom nekretninom stekli dosjelošću, odnosno kvalificiranim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, a u koji posjed su pravni prednici tužitelja stupili nakon sklapanja sudske nagodbe od 14. ožujka 1969. Nadovezujući se na ovako utvrđeno činjenično stanje, za navesti je da je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV) i to čl. 388 st. 1. propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, odnosno prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ZV-a. Do stupanja na snagu ZV-a (1. siječnja 1997.) treba razlikovati razdoblje od 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (SL 6/80, 36/90 i NN 53/91, dalje ZOVO), a prije čije primjene se za stjecanje, promjenu i prestanak stvarnih prava primjenjuju pravna pravila OGZ-a, te razdoblje od 1. listopada 1991. kada je stupila na snagu Odluka o državno pravnom osamostaljenju Republike Hrvatske i kada je ZOVO preuzet u pravni sustav Republike Hrvatske i to Zakonom o preuzimanju ZOVO-a.

5.1. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno vrijeme od 30 godina. Dovodeći u vezu ovako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje da su pravni prednici današnjih tužitelja kvalificirano posjedovali predmetnu nekretnino, zasigurno od 1969., dakle, u vrijeme primjene pravnih pravila iz OGZ-a, pri čemu su ovakav posjed tužitelji nastavili temeljem nasljedstva do današnjeg dana, a što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i parničnih stranaka. Dakle, ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je da su tužitelji stekli pravo vlasništva utužene nekretnine, i to dosjelošću, odnosno kvalificiranim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, a u koji posjed su tužitelji stupili nasljeđivanjem. Naime, prema čl. 159. st. 1. ZV- a (odnosno čl. 28. ZOVO-a) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Tko stvar posjeduje kao da je njen vlasnik samostalan je posjednik. Prema st. 2. istog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Prema čl. 18. st. 1., 2. i 3. ZV-a posjed je zakonit, ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, istinit je ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dok je posjed pošten, ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Potrebno je napomenuti kako se poštenje posjeda presumira, a onaj koji tvrdi suprotno, odnosno da je posjed nepošten dužan je to dokazati. Iz navedenog nedvojbeno slijedi da su tužitelji stekli vlasništvo utužene nekretnine dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe čl. 159. i 160. ZV-a, odnosno odredbe ZOVO-a, kada se u vidu ima posjed njihovih prednika do dana primjene ZV-a, pa je stoga upis prava vlasništva tužene i njene pravne prednice u zemljišnim knjigama irelevantan, budući da je njihovo pravo vlasništva prestalo i to temeljem odredbi samog zakona.

6. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tužena dužna naknaditi tužitelju troškove ove parnice koji se sastoje od izdataka tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, i to: za sastav tužbe od 28. veljače 2020. u iznosu od 200,00 €, a sve temeljem zatraženog troška i naznačene vrijednosti spora te Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, dalje Tarifa), za zastupanje tužitelja na ročištima održanim 29. listopada 2020., 11. studenog 2022., 20. ožujka 2025. (uviđaj), 27. listopada 2025. i 1. prosinca 2025., svako ročište po 200,00 €, temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife, za sastav obrazloženih podnesaka od 11. studenog 2020. i 12. siječnja 2023., svaki po 200,00 €, temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife, dakle u iznosu od 1.600,00 €. Ovaj iznos punomoćnik odvjetnik je temeljem Tbr. 40. Tarife ovlašten uvećati za zastupanje više tužitelja za maksimalno 50%, što u ovom slučaju predstavlja daljnji iznos od 800,00 €, što sada čini troškove tužitelja u iznosu od 2.400,00 €. Na ovaj iznos punomoćnik odvjetnik je temeljem Tbr. 46. Tarife ovlašten obračunati i pripadajući PDV, koji u konkretnom slučaju iznosi daljnjih 600,00 €, a što sada čini troškove tužitelja u iznosu od 3.000,00 €. Osim ovoga tužiteljima je priznat i zatraženi trošak provedbe dokaza uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka u iznosu od 972,58 € te pristojbe za tužbu i presudu od daljnjih 106,18 €, što dakle čini troškove tužitelja u ukupnom iznosu od 4.078,76 €. U preostalom dijelu, dakle u iznosu od 466,44 € zahtjev za naknadu parničnih troškova tužitelja trebalo je odbiti i to iz slijedećeg razloga. U svom troškovniku kojeg je popisao na ročištu neposredno pred zaključenje glavne rasprave, pozivajući se na popis troška kojeg je ranije predao u spis, punomoćnik tužitelja zatražio je da se naknadi trošak za provođenje uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka u iznosu od 1.000,00 €, koji mu ne pripada, već mu pripada u dosuđenom iznosu od 972,58 €, koji predstavlja stvarni trošak ove radnje, dok je ostatak uplaćenog predujma u iznosu od 27,42 € vraćen tužiteljici ad 3/ rješenjem računovodstva ovog suda od 3. srpnja 2025. Također, punomoćnik tužitelja zatražio je da su tužiteljima naknade troškovi za plaćanje sudske pristojbe od 600,00 € koji tužiteljima u zatraženom iznosu ne pripada, već im pripada u dosuđenom iznosu od 106,18 €, budući da obzirom na vrijednost predmeta spora pristojba na tužbu u ovom postupku iznosi 53,09 € jednako kao i pristojba na presudu. Slijedom navedenog, zahtjev za naknadu parničnog troška tužitelja valjalo je dijelom prihvatiti a dijelom odbiti, pa je i riješeno kao u točki IV. izreke ove presude.

U Korčuli, 15. siječnja 2026.

S u d a c :

Dario Farčić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).