Posl. broj P-4257/2022.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu toga suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 2. DP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 3. NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika: ad 1. KPŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Utvrđuje se da su tužitelji Split, zastupana po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, ad 2. ŽP, OIB: [osobni identifikacijski broj], Barrio Alta Cordoba, Cordoba, Avellaneda 1883, Argentina, zastupan po UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a ovaj po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, nakon zaključene javne glavne rasprave, dana 4. prosinca 2025. godine u prisutnosti tužitelja ad 2. DP osobno uz punomoćnika tužitelja ad 1. -3. odvjetnika Zorana Vulovića te zamjenika punomoćnika tuženika SP, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika Vlahe Duplančića, dana 15. siječnja 2026. godine, donio je i objavio
p r e s u d u
Utvrđuje se da su tužitelji u odnosu na tuženike vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 279, k. o. [katastarska općina], za cijelo i na jednake dijelove, odnosno svaki za po 1/3 idealnog dijela, cjeline istih, pa se ovlašćuju temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za cijelo i na jednake dijelove, uz istodobni izbris tog prava sa imena tuženika odnosno uknjižene GP pok. JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje su isključivi nasljednici tuženici, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi se navodi da je prednica tuženika uknjižena kao vlasnica predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, no da je navedena uknjižba pogrešna jer su stvarni suvlasnici navedenog zemljišta tužitelji koji su istu stekli nasljeđivanjem iza pok. OP, supruga i oca tužitelja a ovaj dosjelošću, po osnovi dugogodišnjeg mirnog, poštenog i nesmetanog posjeda. navedeno zemljište da je prednik tužitelja koristio više od 50 godina, sve do svoje smrti, za obradu maslina, ispašu stoke i za sječu drva za paljenje "japnenki", koje su se na tom zemljištu palile za proizvodnju vapna. Uslijed velikog požara da je navedeno zemljište u potpunosti izgorjelo, tako da se na istom sada nalazi mlada borova šuma. Obzirom na sve navedeno predlaže se kao u izreci presude.
2. U odgovoru na tužbu prednica sada označenih tuženika, GP, lišena poslovne sposobnosti te zastupana po starateljima, usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, navodi da su netočni navodi iz tužbe da bi tužitelji naslijedili predmetnu nekretninu iza smrti pok. OP, jer da je iz rješenja o nasljeđivanju O-285/10 razvidno da ista nije ušla u sastav ostavinske imovine. Nadalje, da pok. OP nije koristio predmetnu nekretninu već je možda nekada preko iste prošao, možda i sa stokom ali da je to bilo bez znanja i dopuštenja tužene i njenih prednika. Predlaže odbiti tužbu.
3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu i to: Z.K. Izvadak ZU 279, ZU 740, ZU 2273 k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju O-285/10. od 16. studenog 2010. godine, posjedovni list za k.o. Nerežišća br. 321, Potvrda od 24. siječnja 1956. godine, spis ureda za katastar Ispostave Supetar Klasa: 932-07/01-02- 2101 ( u kojem su priloženi: molba od 20.12.2001.g., rješenje o nasljeđivanju O- 797/97. od 5.11.1999.g., rješenje Ureda za katastar, ispostave Supetar od 28.2.2002.g., dostavnice ), povijesni izvadak iz katastra zemljišta, Geodetsko vještačenje metodom aerofotogrametrije Geodetskog zavoda d.d. Split – zračni snimci u vremenu od II Svjetskog rata do 2010.g., fotodokumentacija ( list 65-104 spisa ), povijesne tečajne liste, rješenje o nasljeđivanju O -1097/21. od 27.6.2022.g., geodetski elaborat Geoprojekt d.d. za geodetske poslove građevinsko projektiranje i nadzor od 2.11.2023.g., priznanice doprinosa i poreza građana, Zapisnik o evidenciji uporabe zemljišta od 8.9.2023.g., Kupoprodajna pogodba od 13.8.1951.g., fotografije ( list 244- 247 spisa ), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je svoj pisani nalaz dostavio u spis dana 8. ožujka 2025. godine, pregledan je spis ovog suda P-34/04, rješenje o nasljeđivanju O – 128/23. od 12. rujna 1984.g., dopunsko rješenje o nasljeđivanju O – 159/02. od 10. srpnja 2009.g., saslušani su svjedoci HP, DPŽ, ĆP, BP, IP, ĐP, MP.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
5. Tužbenim zahtjevom traži se da se utvrdi da su tužitelji predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem iza pok. OP, supruga i oca tužitelja, a ovaj dosjelošću, po osnovi dugogodišnjeg mirnog, poštenog i nesmetanog posjeda.
6. U zemljišnoj knjizi kao vlasnica predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u trenutku podnošenja tužbe bila je uknjižena GP za cijelo, s tim da je u međuvremenu kao vlasnica za cijelo uknjižena PP, temeljem Ugovora o darovanju od 5. listopada 2022.g. i Ugovora o kupoprodaji nekretnine od …, dok su kao posjednice predmetne nekretnine "Grška" površine 89345 m2, upisane LP i GP, prednice tuženika, svaka za ½ dijela.
7. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza smrti OP posl. broj O – 285/10 od 16. studenog 2010. godine utvrđeno je da su nasljednicima ostavitelja utvrđeni tužitelji ad 1.-3. supruga KP, te sinovi DP i NP, te je također utvrđeno da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ušla u sastav ostavinske mase, niti kao izvanknjižno vlasništvo.
8. Na pripremnom ročištu održanom dana 25. veljače 2020. godine tužitelji su u spis predali ispravu "Split, dne 24. januar 1956", navodeći da su se prednici tužitelja sa prednicom tuženika ŠP sporazumjeli o kupnji predmetne nekretnine još 1956.g., no da je u navedenoj ispravi došlo do pogrešne numeracije katastarske čestice, što da je očito obzirom da su čestice koje su u ispravi označne kao predmet kupoprodaje bile vlasništvo trećih osoba.
8.1. U preslici isprave "Split, dne 24. januar 1956", potpisnica ŠP rođ. EP potvrđuje RP pok. OP iz [adresa], da mu je na taj dan predala svoje zemljište zvano "Griška" označene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijenu od 20.000 dinara, koju joj RP mora isplatiti u dva obroka i to prvi "ove subote" a drugi najkasnije do "konca marta 1956".
8.2. Pregledani su zk izvadci za čest. zem. [katastarska čestica] te je utvrđeno da su kao vlasnici navedenih nekretnina uknjižene treće osobe.
8.3. Tuženici su uz podnesak od 10. ožujka 2020.g. dostavili Povijesnu tečajnu listu za razdoblje 1945-1965 iz koje je razvidno da je iznos od 20.000 dinara u vrijeme potpisivanja sporazuma odgovarao vrijednost od 50 dolara.
8.4. U navedenoj ispravi "Split, dne 24. januar 1956" navodi se da RP mora prodavateljici isplatiti ugovoreni kupoprodajni iznos u dva obroka i to prvi "ove subote" a drugi najkasnije do "konca marta 1956“. Tužitelji nisu dostavili dokaz odnosno potvrde iz kojih bi bilo razvidno da je kupac isplatio makar i dio ugovorenog iznosa.
8.5. U navedenoj ispravi "Split, dne **.**.1956." ŠP rođ. EP potvrđuje da je RP pok. OP iz [adresa] predala čest zem. 555/7/17 k. o. [katastarska općina]. Tužitelji nisu dostavili dokaz iz kojeg bi proizlazio pravni slijed između RP pok. OP iz [adresa] i tužitelja. Moguće je da su tužitelji pravni sljednici RP, isto kao što je moguće da su RP naslijedili osim OP, supruga i oca tužitelja, i drugi nasljednici, što u postupku nije bilo moguće utvrditi obzirom da na te okolnosti tužitelji nisu dostavili dokaze.
9. U rješenju o nasljeđivanju iza pok. OP pok. RP iz [adresa], umrlog dana **.**.2008., predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ušla sastav ostavine niti kao izvanknjižno vlasništvo, niti je od pokretnina u ostavinu ostavitelja unesena aktivna legitimacija u parničnom postupku koji se pred ovim sudom vodio pod posl. brojem P-34/04 po tužbi tužitelja OP pok. RP iz [adresa] protiv tuženica NPŽ, i GP, prednica ovdje označenih tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
10. Pregledan je spis ovog suda P- P-34/04 po tužbi tužitelja OP pok. RP iz [adresa], prednika tužitelja, protiv tuženica NPŽ, i GP, prednica ovdje označenih tuženika. U tužbi se navodi da je prednik tužitelja RP pok. OP kupio predmetnu nekretninu od ŠP rođ. EP te da je postao vlasnikom darovanjem u obitelji. U navedenom predmetu, kao niti u ovom postupku tužitelji nisu dostavili dokaz na okolnost izvršenog darovanja predmetne nekretnine unutar obitelji RP. U istom spisu priloženo je pismo JP, prednika tuženika iz 1994. godine u kojoj isti navodi da je „on jedini nasljednik ŠP rođ. EP, iza koje je doneseno rješenje o nasljeđivanju O – 228/73 od 9. svibnja 1974.g., i dopunsko rješenje O – 104/74 od 5. lipnja 1974. godine temeljem kojih je uknjižen kao vlasnik imovne ostaviteljice, između ostalog i čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, međutim da iz katastra proizlazi da je ista u posjedu nekog K iz [adresa] koji je dio tog zemljišta parcelirao te se pita na temelju čega je to napravio“. Zabrinutost JP, prednika tuženika, koju izražava u svom pismu i koja se odnosi na predmetnu čest. zem. [katastarska čestica], sugerira da je smatra da mu pripada vlasništvo na predmetnoj nekretnini te da niti u to vrijeme 1994. godine nije imao nikakvih saznanja o tome da bi prednici tužitelja polagali nekakva prava na predmetnoj nekretnini.
10.1. Postupak P-34/2004 prekinut je zbog smrti tužitelja OP te tužene ad 1. CP, koja je bila skrbnica tužene ad 2. ZP, rješenjem od 22. srpnja 2015. godine te je istim i nastavljen u odnosu na nasljednike tužitelja i tuženica. Navedeno rješenje o prekidu i nastavku postupka doneseno je temeljem rješenja o nasljeđivanju P-298/08 od 13. prosinca 2010.godine iza smrti pok. OP pok. RP iz [adresa], kojim su rješenjem nasljednicima ostavitelja proglašene osobe različite od tužitelja označenih u ovom predmetu, a koje nisu preuzele postupak zbog čega je rješenjem od 6. srpnja 2016. godine odbačena tužba u tom predmetu.
11. Izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju koji je u svom nalazu i mišljenju od 8. ožujka 2025. godine naveo da je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identificirana poviše uvale Vela Grška, definirana je vidljivim međnim oznakama, površine prema upisu u katastru 88956 m2, u naravi pašnjak, u manjem dijelu šuma i kamenjar.
11.1. Stranke nisu imale prigovora na nalaz vještaka, sud je ocijenio da je isti izrađen korektno u skladu sa pravilima struke te ga je kao takvog u cijelosti i prihvatio.
12. S obzirom na navod tužitelja da bi početak tijeka dosjelosti bio 1956. godine, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prva i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).
13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine). Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ). Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.
14. Na okolnost svih navoda iz tužbe izveden je dokaz saslušanjem svjedoka. tako je svjedok HP, pok. D, iz [adresa], star 75 godina u svom iskazu naveo da mu je predmetna nekretnina poznata jer je pored iste prolazio do parcele u vlasništvu ĆP, u koju obitelj se udala sestra njegovog oca VP, do koje se dolazilo se iz Podhuma starim putem, konjima. Ova parcela VP se nalazi u blizini predmetne nekretnine tako da mu je poznato da je na predmetnoj nekretnini otac tužitelja izgradio nekoliko japnenica jer je tamo bilo puno šume, te da ju je otac tužitelja upravo radi šume i kupio. Otac tužitelja je prodavao vapno koje je dobivao iz tih vapnenica. Dodaje da se predmetna nekretnina nalazi na području "Grška" kako se zove i uvala koja se nalazi ispod nje, a do iste se može doći cestom, a ona se nalazi poviše ceste. Ispod predmetne nekretnine nalazi se kuća u gradnji i neka stara „mirina“. Ističe kako na taj predio odlazi gotovo svakodnevno budući je lovac pa su mu područja poznata, a također i drugi lovci s kojima odlazi u lov su mu potvrdili da je predmetna parcela u vlasništvu OP, s tim mu je njegov otac rekao da su prednici tužitelja istu od nekoga kupili. Predmetnu nekretninu početkom 90-ih poharao je požar, sva je šuma izgorjela, tako da su tužitelji nastavili koristiti predmetnu nekretninu na način da na istoj vrše ispašu ovaca. Poznato mu je da tužitelji imaju oko 150 ovaca. Navodi da nije čuo za JP ili LP. Nije nikada čuo da bi itko N osporavao pravo na predmetnoj nekretnini. Na poseban upit pun. tuženika navodi kako su na predmetnoj nekretnini vidljivi ostaci starih japnenica. Svjedok precizira da se na predmetnoj nekretnini nalazi jedna japnenica koja je više puta građena, a posljednji put je paljena pred 35, 40 godina. Japnenice su okruglog oblika promjera 3,4 metra. Makadamski put do predmetne nekretnine probijen je pred nekih 40-ak godina. ( znači 80tih a kupljena je navodno 56.
14.1. Svjedok FP pok. Ž, iz [adresa], star 56 godina, nesrodan, naveo je da mu je predmetna nekretnina poznata jer mu je tužitelj ad. 2 DP dobar prijatelj, poznaju se cijeli život, u [adresa] su susjedi tako da je sa tužiteljem i njegovim ocem još kao dječak odlazio na taj predio gdje je otac tužitelja kontrolirao gdje se nalaze njegove ovce i da ne bi pobjegle jer su se u ono vrijeme parcele zagrađivale granama. Kasnije je također s tužiteljem odlazio na predmetnu nekretninu i to 1987., 1988. godine, kada bi tužitelju pomogao ukrcavati drva koja su se brala na predmetnoj nekretnini. Poznato mu je da je otac tužitelja većinu drva prodavao pekaru u [adresa] koji je u to vrijeme pekao kruh na drva dok se krajem 80-ih nije zapalio dimnjak pekare pa je prešao na lož ulje. Sjeća se da je u vrijeme gradnje vojnih objekata, na putu prema predmetnoj nekretnini postojala rampa koju je kontrolirala vojska JNA, a kako se radilo većinom o lokalnim ljudima oni su znali tko na tom predjelu ima svoje parcele pa bi njih propuštali pa su tako propuštali i oca tužitelja pok. OP. Upitan je li mu poznato što se u današnje vrijeme događa na predmetnoj nekretnini navodi da nema saznanja o tome, jer tamo već davno nije bio. Upitan za EP i JP navodi da mu te osobe nisu poznate. Dodaje da u vrijeme kada je sa tužiteljima odlazio na predmetnu nekretninu, nikada nitko nije branio tužiteljima da na predmetnoj nekretnini beru šumu. Poznato mu je da se tužitelj bavi uzgojem ovaca i da ima veliku ograđenu površinu prema uvali [adresa] na kojoj drži ovce. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi kako je bio zapovjednik vatrogasne postrojbe zbog čega mu je poznato da je predmetno područje opožareno više puta i to 1993. godine, s tim da nije sudjelovao u gašenju požara jer je u to vrijeme sudjelovao u ratnoj akciji „Maslenica“. Na daljnje pitanje navodi da tužiteljima nitko nikada nije osporavao pravo na predmetnu nekretninu, jer da je to bi se u [adresa] sigurno znalo. Na poseban upit pun. tuženika navodi da predmetna nekretnina velike površine, možda 80.000 – 100.000 m2 , a poznato mu je da su U na tom cijelom području bili vlasnici velikih parcela pa sve do S.
14.2. Svjedokinja IP pok. Ž, iz [adresa], stara 93 godine, navela je da je u [adresa] odnosno u [adresa], što je uvala s južne strane Brače, živjela od 1957. godine kada se udala za svoga supruga, sada pok. G. Upitana je li poznavala ŠP rođ. EP navodi da je nije poznavala osobno, no " po mjestu" se pričalo da je ona prije nego što je odselila u Split prodala sve svoje nekretnine na Braču između ostalog i jednu veliku kuću u [adresa] koju je prodala TP, a također je čula da je ŠP u zadnje vrijeme negirala da bi bilo što prodala s obzirom da se u ono vrijeme prodala većinom vršila usmeno, bez odlaska na sud. Njena obitelj J i obitelj OP živjeli su u [adresa], a u Gršku su odlazili po vodu. Navodi da je njen pok. suprug G, a majka mu je bračka, pa su njega na Braču angažirali za gradnju japnenica, između ostalih i ove japanenice u uvali Grška, za što su ga angažirali Jerkovići. Japnenice su se gradile uvijek u blizini šume, jer je za dobivanje vapna iz kamena bilo potrebno da isto gori najmanje osam dana. Također joj je poznato da su se njen suprug G i U bili posvadili, jer mu U nisu dali avans za gradnju japnenice, a on je morao platiti radnika koji mu je pomagao. U su mu govorili da će mu platiti kada se vapno proda, jer su u to vrijeme trebali isplatiti cijenu za zemljište koje su kupili od neke AP. Upitana je li joj poznato da bi nekretnina na kojoj se gradila japnenica i na kojoj je šuma bila vlasništvo ŠP navodi da to ne može sa sigurnošću reći, no poznato joj je da su U u to vrijeme od nekog kupili zemljište i za to im isplatili cijenu. Na daljnje pitanje navodi da nije nikada čula da bi N itko osporavao pravo na predmetnoj nekretnini, a oni na toj nekretnini drže svoje ovce. Na pitanje zam. pun. tuženika je li ikada bila na predmetnoj nekretnini navodi da je odlazila na japnenku nositi mužu marendu, ali je li se ista nalazi na predmetnoj nekretnini ne može sa sigurnošću potvrditi. Dodaje kako o svemu o čemu je iskazala nije sastavljena nikakva isprava, već se dogovaralo usmeno.
14.3. Svjedok ČP pok. RP, iz [adresa], star 75 godina, nesrodan, naveo je da su mu poznate okolnosti vezane za predmetnu nekretninu jer je vlasnik nekretnine koja sa istom graniči sa njene južne strane, a koje je zemljište kupio 2007. ili 2008. godine, s tim da je s izgradnjom objekata započeo 2014. godine, a na teren je dolazio redovito od trenutka kada ga je kupio, tako da je 2010. godine, kada je započeo sa gradnjom gustirne, koja se nalazi poviše njegove parcele i poviše pristupnog puta, za gradnju koje je morao probiti put, s tim da je prilikom izgradnje puta do gustirne nehotice ušao nekih 10 – 15 m2 u predmetnu nekretninu, pa ga je UP upozorio na to da je zašao u njegovu nekretninu. Napominje kako je već ranije postojao put do vrha njegove parcele, širine 2 – 2,5 m, međutim kako njime nije mogao proći bagerom morao ga je proširiti na 3m. Osim UP i njegove obitelji na predmetnoj nekretnini nije nikada nikog vidio. Posebno upitan od strane tužitelja da li poznaje OP navodi da ga ne poznaje po imenu, ali da ga vidi možda bi ga prepoznao, niti ne poznaje ovdje nazočnog DP. Posebno upitan od strane zam. pun. tuženika koliko često viđa UP zajedno sa obitelji, navodi da ih na predmetnoj nekretnini viđa dosta često, možda svakih desetak dana kada je lijepo vrijeme. Poznato mu je da je UP, pred godinu dana ogradio predmetnu nekretninu. Posebno upitan navodi da je gustirnu za njega gradio KŠ iz [adresa].
14.4. Svjedok MP sin O, iz [adresa], star 36 godina, naveo je da je član DVD Milna od 2006. godine do danas, tako da mu je o predmetnoj nekretnini poznato da je na njoj bio izbio veliki požar kojeg su gasili četiri - pet dana. Osim vatrogasaca na terenu su bili i vlasnici nekretnina, odnosno tom je prigodom na istoj vidio DP i njegovog brata NP koji su spašavali svoje životinje, a s tužiteljem ad 2. DP se družio dok nije odselio u Split, tako da su zajedno znali otići na predmetnu nekretninu gdje je DP čuvao ovce, s tim da nisu pričali o tome na koji način su tužitelji stekli predmetnu nekretninu. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi kako može identificirati predmetnu nekretninu upravo kao onu na kojoj je bio zbog požara, ista je ograđena suhozidom i mrežom, a nalazi se iznad novog kompleksa izgrađenog uz more. Ne može se očitovati o tome gdje se nalazi ulaz u predmetnu parcelu.
14.5. Svjedok UP, zet tužene ad 1. i u tazbinskom srodstvu sa tuženikom ad 2., u svom je iskazu naveo da je još od 1988. godine, sa DŠ, koji je otac ranije tužene sada pok. NŠ, odlazio na sve njihove nekretnine na Braču, a ranije je sa DŠ na Brač odlazio njegov punac ŽŠ, otac njegove supruge H, koji je umro 1991. godine. Svi su oni živjeli u [adresa] s tim što su redovno dolazili u [adresa]. Kuću nisu imali jer je kuću prodala majka JP, ŽPŽ koja je umrla 1945. godine. Posebno upitan navodi da mu je poznato da je ŽPŽ prodala neke nekretnine u [adresa] s time da je o istima sastavljen ugovor koji je je ovjeren u općini. ŽPŽ se na svim svojim ispravama potpisivala ŽPŽ rođ. EP. Svjedoku je predočena preslika potvrde od 24. siječnja 1956. ( list 29 spisa ) na kojoj se nalazi potpis ŠP rođ. EP, o kojoj je svjedok ponovio raniju tvrdnju da je ŠP ugovore o kupoprodaji zaključivala u pismenom obliku te ih je ovjeravala, dodaje da je moguće da je potpisala i ovakvu ispravu koja nije u formi kupoprodajnog ugovora, niti je ovjerena, s time da sumnja da se na toj ispravi nalazi njen potpis. Nakon smrti JP istog su naslijedili supruga Ć i kći ZP svaka za po ½ dijela. Poznato mu je da je predmetna nekretnina nekoliko puta bila opožarena, a upitan jesu li nešto poduzeli kako bi zaštitili imovinu navodi da se nije imalo što zaštititi jer se radi o makiji i kamenjaru. Isto tako na predmetnoj nekretnini postoji pastirska kućica od kamena četvrtastog oblika u kojoj bi se pastiri za lošeg vremena sakrili, a tu su kućicu izgradili stari B. Navodi da na predmetnu nekretninu odlazi sigurno zadnjih dvadeset godina i nikada na njima nije nikoga zatekao, pa tako niti tužitelje, isto tako nije zatekao ikakve životinje, ovce i sl.
15. Svjedoci saslušani po prijedlogu tužitelja iskazivali su općenito, neprecizno, i neuvjerljivo, svjedokinja IP pok. Ž navela je da je njen pok. suprug G na predmetnoj nekretnini izgradio „japnenicu“ u kojoj je neki od DP radio vapno, a istina je da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da na predmetnoj nekretnini ne postoje ostaci stare japnenice. Također je ista svjedokinja navela da je čula da je ŠP u zadnje vrijeme negirala da bi bilo što prodala s obzirom da se u ono vrijeme prodaja većinom vršila usmeno, bez odlaska na sud, dok su tuženici na okolnost načina na koji je ŽPŽ rođ. EP prodavala svoje nekretnine, dostavili u spis Kupoprodajni ugovor od 08. rujna 1951. godine na kojemu je ista ovjerila svoj potpis kod Kotarskog suda iz čega je razvidno da je ista poznavala i poštivala proceduru sklapanja pisanog ugovora kod prodaje nekretnine. I svjedok HP, pok. D, iz [adresa], naveo je da mu je poznato „da je na predmetnoj nekretnini otac tužitelja izgradio nekoliko japnenica jer je tamo bilo puno šume“, no kako je ranije rečeno, na predmetnoj nekretnini nije uočena niti jedna „japnenica“. Svjedok DPŽ naveo je da je odlazio na taj predio ( na predjelu Grška ne nalazi se samo predmetna nekretnina već i brojne druge op.a. ) gdje je otac tužitelja kontrolirao gdje se nalaze njegove ovce i da ne bi pobjegle jer su se u ono vrijeme parcele zagrađivale granama. Treba napomenuti da površina predmetne parcele iznosi gotovo 90000 m2, zbog čega realno nije moguće niti zamisliti da bi se istu, u svrhu onemogućavanja ovaca da pobjegnu, moglo „zagrađivati granama“. Također je isti svjedok naveo da se sjeća se da je u vrijeme gradnje vojnih objekata, na putu prema predmetnoj nekretnini postojala rampa koju je kontrolirala vojska JNA, a kako se radilo većinom o lokalnim ljudima oni su znali tko na tom predjelu ima svoje parcele pa bi njih propuštali pa su tako propuštali i oca tužitelja pok. OP. Nadalje, da „su U na tom cijelom području bili vlasnici velikih parcela pa sve do Smrke“ i da „se tužitelj bavi uzgojem ovaca i da ima veliku ograđenu površinu prema uvali [adresa] na kojoj drži ovce“. Do uvale Smrka dolazi se istim putem koji je ranije u vrijeme izgradnje vojnih objekata kontrolirala JNA, pa je moguće da su oca tužitelja propuštali iz tog razloga. Svjedok HP naveo je da je „makadamski put do predmetne nekretnine probijen pred nekih 40-ak godina. Pred 40-tak godina bile su osamdesete, prednik tužitelja (?) je navodno posjedovao predmetne nekretnine od 1956. godine, pa nije jasno na koji je način prednik tužitelja dolazio do istih.
16. Cijeneći rezultate dokaznog postupka svakog posebno i u njihovoj ukupnosti, posebno rješenja o nasljeđivanju koja su donesena iza prednika tužitelja u kojem u sastav imovine nije unesena predmetna nekretnina, činjenicu da tužitelji nisu dokazali pravni slijed između navodnog kupca predmetne nekretnine, pok. RP i tužitelja, obzirom na to da se isprava na koju se tužitelji pozivaju, iz 1956. ne odnosi na predmetnu nekretninu, a niti iz iskaza saslušanih svjedoka koji su iskazivali općenito, te iz kojih nije bilo moguće utvrditi jesu li i kada prednici tužitelja bili u posjedu predmetne nekretnini, zbog čega tužitelji nisu dokazali kada je započeo i završio posjed njihovih prednika na predmetnoj nekretnini, sud je mišljenja da se na strani tužitelja nisu ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, zbog čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti, te je odlučeno kao u izreci presude pod točkom I.
17. Odluka o parničnom trošku donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove, pa je tuženicima odobren parnični trošak kako slijedi: zastupanje na ročištima: 25.2.2020.g., 20.4.2023.g., 11.6.2024.g., 23.10.2024.g., 15.10.2025.g., 4.12.2025.g., sastav podnesaka od 10.3.2020.g., 28.4.2020.g., 2.7.2020.g., 8.2.2021.g., 9.8.2022.g., 18.3.2024.g., 23.2.2024.g., 22.4.2024.g., 3.10.2024.g., 21.102024.g., 7.1.2025.g., 7.4.2025.g., 7.10.2025.g., sve po 100 bodova, ukupno 2000 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR iznosi 4.000,00 EUR, plus ( 10% ) 400,00 EUR za zastupanje više osoba, te 1.100,00 EUR-a na ime 25% PDV-a, iznosi ukupno 5.500,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.
U Supetru, dana 15. siječnja 2026. godine
S U D A C
Katarina Heinrich
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Odluka kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
Dostaviti
1. odvj. Zoran Vulović, Supetar
2. odvj. Vlaho Duplančić, Split
