REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Povrv-501/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Karin Šipek, u pravnoj stvari tužitelja HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 1. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika po zaposlenju tuženika, s danom objave 15. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jedinstveni identifikator prijedloga: 185943-2022, sudski broj: Ovrv-43115/2022, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-642/2022 koje je dana 19. svibnja 2022. donio javni bilježnik Vladimir Marčinko iz Zagreba, Palmotićeva 43a u dijelu kojim je naloženo tuženiku u roku od 8 (osam) dana isplatiti tužitelju iznos od 8.466,42 kn/1.123,69 EUR sa zateznom kamatom od 17. lipnja 2020. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, kao i naknaditi mu troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.125,00 kn/149,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 19. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 8 (osam) dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.635,54 EUR sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III. Odbija se kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 234,37 EUR sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Na prijedlog tužitelja (tada ovrhovoditelja) javni bilježnik Vladimir Marčinko iz Zagreba donio je dana 19. svibnja 2022. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave jedinstveni identifikator prijedloga: 185943-2022, sudski broj: Ovrv- 43115/2022, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-642/2022, radi naplate novčane tražbine tužitelja u iznosu od 8.466,42 kuna / 1.123,69 EUR i nastalog troška ovršnog postupka u iznosu od 1.125,00 kn/149,31 EUR, sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2.1. Tuženik (tada ovršenik) je izjavio pravodoban prigovor slijedom čega je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1601/2022-2 od dana 9. kolovoza 2022. navedeno rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha i u tom dijelu se ukidaju provedene radnje te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

2.2. Općinski građanski sud u Zagrebu se rješenjem od dana 15. ožujka 2024. oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari te je po pravomoćnosti tog rješenja spis ustupio ovom sudu kao stvarno nadležnom sudu za postupanje u ovoj pravnoj stvari.

3. Tuženik prigovorom u cijelosti pobija ranije navedeno rješenje o ovrsi te ističe kako nema nikakvih saznanja o predmetnom štetnom događaju pa da se u konkretnom slučaju ne može presumirati njegova nadležnost niti odgovornost pa ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Ističe i prigovor neurednosti prijedloga za ovrhu navodeći da isti ne sadrži podatke propisane odredbom čl. 41. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje u tekstu OZ) osobito u pogledu naznake tražbine koja se ostvaruje kao i drugih podataka potrebnih za provedbu ovrhe.

4. Tužitelj se na prigovor tuženika očitovao podneskom od 4. listopada 2022. Ističe da je prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi podnio temeljem vjerodostojne isprave- kartice regresa broj 2000185 te tvrdi da ima pravo temeljem takve vjerodostojne isprave svoje potraživanje ostvarivati i u ovršnom postupku. Nadalje ističe da je potraživanje tužitelja proizašlo iz prometne nezgode koja se dogodila dana 07. srpnja 2019. u 17:20 sati u Zagrebu, Mlinovi 83, na način da se SČ, vozač vozila Volkswagen Polo, reg. oznaka [registarska oznaka], kasko osiguranog kod tužitelja, kretao ulicom Mlinovi te tom prilikom naletio na šaht koji je bio u neispravnom stanju. Naime, tužitelj tvrdi da je u konkretnom slučaju metalni poklopac šahta izbačen iz ležišta, a na što je naletio osiguranik tužitelja te mu je uslijed siline naleta na vozilu nastala materijalna šteta. Nadalje tvrdi da je po predmetnoj prometnoj nezgodi zaprimio zahtjev za naknadu imovinske štete nastale na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka], osiguranom kod tužitelja policom kasko osiguranja broj 03-0000156621, da je povodom predmetne prijave po polici automobilskog kaska obradio štetu te je temeljem izvida štete, police automobilskog kaska, pripadajućih uvjeta i računa društva ŠTASNI d.o.o., svom osiguraniku naknadio štetu uplatom od dana 24. siječnja 2020. u iznosu od 8.466,42 kuna/1.123,69 EUR. Tužitelj tvrdi da je za samu prometnu nezgodu, kao i za posljedice koje su iz iste proizašle, isključivo odgovoran tuženik pa da je sukladno čl. 963. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) stekao pravo od tuženika zahtijevati naknadu isplaćenog iznosa zajedno sa kamatama.

5. Tuženik je podneskom od 2. studenog 2022. opreza radi u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev, odnosno nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost, pa tako i osnov i visinu tužbenog zahtjeva, a ostao je i kod istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije budući tvrdi da održavanje poklopaca kanalskih instalacija i slivničkih rešetki na kolniku obavlja Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, Donje Svetice 48, sukladno odredbi članka 16. Ugovora o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovnog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. godini, KLASA: 026-01/19-001/286, od 01. veljače 2019., a koje trgovačko društvo je tuženik osnovao upravo radi obavljanja takvih delegiranih poslova. Opreza radi, ističe i prigovor zastare potraživanja.

6. Tužitelj se nastavno očitovao podneskom od 15. studenog 2022. da je neosnovan tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije budući povjeravanje poslova pojedinim trgovačkim društvima, u konkretnom slučaju trgovačkim društvima čiji je osnivač upravo tuženik, ili drugim komunalnim organizacijama ne oslobađa Grad Zagreb odgovornosti. Naime, tvrdi da sklopljeni ugovori između tuženika i pravnih osoba kojima isti povjerava određene poslove mogu eventualno predstavljat osnovu za regresno potraživanje tuženika prema pravnoj osobi s kojom je ugovorio obavljanje pojedinih poslova, za štete koje bi mogle nastati obavljanjem ugovorenih radova, dok ni na koji način ne oslobađaju tuženika od odgovornosti za štetu u konkretnom slučaju. Također tvrdi da je istaknuti prigovor zastare neosnovan budući je riječ o potraživanju proizašlom iz štetnog događaja od 07. srpnja 2019., dok je prijedlog za ovrhu podnesen 21. travnja 2022.

7. Stranke su tijekom postupka učinile nespornom visinu tužbenog zahtjeva te činjenicu plaćanja utuženog iznosa osiguraniku tužitelja.

8. Ovaj sud je na prijedlog tuženika o otpočetoj parnici obavijestio društvo zagrebački holding d.o.o. radi eventualnog miješanja, koju obavijest je navedeno društvo zaprimilo 23. listopada 2024.

9.1. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u sadržaj isprava priloženih spisu predmeta, i to u Kartica regresa broj 2000185 (list 8. spisa), sudska praksa (list 34. do 38. i list 85. do 86. spisa), dopis MUP-a, PU Zagrebačka, I. PPP Zagreb od 14. siječnja 2020. (list 39. spisa), Potvrda o prometnoj nezgodi od 27. studenog 2019. (list 40. do 41. spisa), osiguranje automobilskog kaska, polica broj [broj police]-0000156621 (list 42. spisa), osiguranje automobilskog kaska, ponuda broj 53-0000156621 (list 43. spisa), prijava štete iz osiguranja automobilskog kaska od 16. srpnja 2019. (list 44. do 45. spisa), preslika vozačke dozvole (list 46. do 47. spisa), preslika prometne dozvole (list 48. do 49. spisa), Izvid štete od 29. srpnja 2019. (list 50. i 60. spisa), fotografije vozila (list 51. do 56. spisa), račun broj 2584/11553/3 od 23. kolovoza 2019. (list 57. do 58. spisa), narudžba za popravak objekta leasinga (list 59. spisa), potvrda o uplati (list 61. spisa), Uvjeti za kasko osiguranje motornih vozila (list 62. do 69. spisa), Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovnog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. godini, KLASA: 026-01/19-001/286, od 01. veljače 2019. (list 76. do 80. spisa), izvršen je uvid u spis policije broj 511-19-44/6-8- 2888/2019 (list 120. do 125. spisa), izvršen je uvid u CD s fotografijama (list 126. spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka SČ (iskaz na listu 143. spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka i EČ (iskaz na listu 146. spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka PČ (iskaz na listu 172. spisa te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i procjenu motornih vozila dipl. ing. Berislava Šimunovića (nalaz i mišljenje na listu 155. do 158. spisa), a koji vještak je usmeno iznio svoj nalaz i mišljenje na ročištu održanom 1. prosinca 2025. (iskaz na listu 173. spisa).

9.2. Sud nije provodio dokaz saslušanjem svjedokinje ŠČ iz razloga što je ista preminula.

10. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

11.1. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 8.466,42 kn/1.123,69 EUR koji iznos je tužitelj isplatio svom kasko osiguraniku na ime naknade imovinske štete na vozilu reg. oznaka [registarska oznaka] nastale u prometnoj nezgodi koja se dogodila 7. srpnja 2019. u Zagrebu, Mlinovi 83, tvrdeći da je tuženik odgovoran za nastanak predmetne nezgode i za posljedice proizašle iz iste.

11.2. Tužitelj tako traži od tuženika da mu vrati ono što je platio na ime naknade štete svom osiguraniku, ostvarujući time svoje pravo regresa u smislu odredbe članka 963. ZOO-a. Naime, odredbom članka 963. ZOO-a određeno je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravatelja, u konkretnom predmetu tužitelja, po samom zakonu do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

12. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva niti je sporna činjenica plaćanja utuženog iznosa osiguraniku tužitelja.

13. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva te je sporna pasivna legitimacija tuženika.

14.1. Tuženik je u prigovoru osporio da rješenje o ovrsi sadrži podatke propisane odredbom članka 41. Ovršnog zakona (''Narodne novine'' broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje u tekstu: OZ) osobito u pogledu naznake tražbine i drugih podataka za provedbu ovrhe te je istaknuo da vjerodostojna isprava na sadrži sve potrebne podatke propisane odredbom članka 31. OZ-a.

14.2. Odredbom članka 31. stavak 1. OZ-a propisano je da je vjerodostojna isprava prema ovom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom, dok je stavkom 2. istog članka propisano da je vjerodostojna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. U konkretnom slučaju Izvod iz poslovnih knjiga

– Kartica regresa broj 2000185 temeljem kojeg je tužitelj pokrenuo ovaj postupak udovoljava svim pretpostavkama za vjerodostojnu ispravu u smislu ranije citirane odredbe članka 31. OZ-a.

14.3. Iz spisa proizlazi kako prijedlog za ovrhu sadržava zahtjev za ovrhu u kojemu je naznačena vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha traži u skladu s odredbom članka 39. st. 2. t. 1. i 2. OZ-a, a konkretno rješenje o ovrsi pravilno je doneseno na temelju vjerodostojne isprave-Kartica regresa po naznačenom datumu dospijeća tražbine koja se ostvaruje i u skladu s odredbom članka 41. st. 2. t. 1. i 2. OZ-a, dok je tuženik po izjavljenom prigovoru pravilno upućen u parnicu. Tužiteljeva vjerodostojna isprava-Kartica regresa udovoljava svim pretpostavkama za vjerodostojnu ispravu, kako je to već ranije navedeno. Osim toga, tužitelj je u parnici, nakon što je povodom prigovora ovršenika doneseno rješenje na temelju odredbe članka 58. OZ-a, naveo osnovu potraživanja, iznio je činjenice na kojima temelji svoj zahtjev, te je predložio dokaze radi dokazivanja osnovanosti zahtjeva (članak 7. st. 1., članak 219. st. 1. i članak 299. ZPP-a).

14.4. Stoga iz navedenog proizlazi da su neosnovani prigovori tuženika istaknuti u odnosu na neurednost prijedloga za ovrhu i donesenog rješenja o ovrsi, kao i u pogledu same vjerodostojne isprave temeljem koje je postupak pokrenut.

15. Tuženik je prvotno osporio činjenicu nastanka predmetnog štetnog događaja, međutim, navedena činjenica proizlazi iz dokumentacije koju je dostavila I. postaja prometne policije Policijske uprave zagrebačke povodom predmetne nezgode (list 120. do 126. spisa) te iz iskaza saslušanog svjedoka RČ koji je tom prilikom upravljao vozilom kasko osiguranom kod tužitelja. Policijski službenici koji su vršili očevid na licu mjesta EČ i PČ nisu se mogli sjetiti samog konkretnog događaja, ali su u svakom slučaju potvrdili sadržaj od policije dostavljene dokumentacije i fotografija sačinjenih povodom istoga.

16. Tužitelj tvrdi da je do predmetne nezgode došlo na način da se SČ, upravljajući vozilom kasko osiguranim kod tužitelja, kretao ulicom Mlinovi kojom prilikom je naletio na šaht u neispravnom stanju, odnosno tvrdi da je u konkretnom slučaju metalni poklopac šahta izbačen iz ležišta te je na isti njegov osiguranik naletio.

17. Iz sadržaja Zapisnika o očevidu proizlazi da se nezgoda dogodila uslijed naleta vozila na metalni poklopac šahta koji je uslijed jake kiše i poplavljenog kolnika izbačen iz ležišta. Spisu prileže fotografije koje su od strane nadležne postaje prometne policije dostavljene na CD-u (list 126. spisa), međutim, navedene fotografije prikazuju stanje kolnika nakon štetnog događaja te se na istima vidi da je kolnik mokar nakon kiše, ali sam šaht je vraćen u ležište jer u trenutku snimanja fotografija više nije bilo obilne kiše niti bujice. Iz fotografija samog šahta razvidno je kako isti ima vidljiva oštećenja, kao i da je asfalt oko njega također parcijalno oštećen.

18. Sud je kao svjedoka saslušao SČ, koji je tom prilikom upravljao vozilom kasko osiguranom kod tužitelja. Iz njegovog iskaza u bitnome proizlazi da se kretao ulicom Mlinovi od svoje kuće stanovanja prema gradu, da je padala jako kiša, da se stvorila bujica uslijed iste, kao i da je vozio brzinom od negdje 40 km/h. Iz iskaza nadalje proizlazi da je svjedok u jednom trenutku osjetio udarac te da se nakon nekih 5 metara zaustavio i vidio da mu je presječena i prednja i stražnja guma s desne strane vozila nakon čega se pješice vratio na mjesto gdje je osjetio udarac te je utvrdio i vidio da se uslijed bujice šaht s jedne strane izdignuo s nivoa kolnika, kao i da je sam asfalt oko šahta bio vrlo oštećen. Svjedok je također iskazivao da nije ništa dirao već da je pozvao policiju koja je, koliko se sjeća, i fotografirala lice mjesta, a da je on na licu mjesta čekao policiju negdje oko 2 sata te da se kiša u međuvremenu smanjila. Svjedok je potvrdio, nakon što su mu predočene fotografije policije koje prileže spisu na CD-u na listu 126. spisa, da fotografije kolnika na kojem se nalazi šaht predočavaju stanje u trenutku dolaska policije koje je izmijenjeno utoliko što je šaht prethodno za vrijeme velike kiše bio izdignut dok je na fotografijama ponovo ulegnut, ali se na fotografijama vidi oštećenje šahta uslijed naleta vozila kojim je upravljao te oštećenja na asfaltu. Svjedok je iskazivao kako uslijed vode koja se nalazila na kolniku u trenutku naleta nije niti mogao vidjeti šaht jer je bio prikriven smeđom vodom koja je tekla kolnikom, a da na samom kolniku nije bilo nikakvih znakova upozorenja ili opasnosti.

19. Sud je tijekom postupka proveo i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl.ing. Berislavu Šimunoviću na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja pri čemu je vještaku u zadatak dano i očitovati se o brzini kretanja vozila kasko osiguranog kod tužitelja u trenutku naleta na predmetni šaht.

20. Vještak je u okviru izrade nalaza i mišljenja analizirao opće podatke o nezgodi, oštećenja na vozilu, mjesto štetnog događaja, brzinu kojom se kretao osiguranik tužitelja, dinamiku same nezgode te mogućnost izbjegavanja štetnog događaja.

21. Temeljem analize navedenih elemenata vještak je iznio mišljenje da je u ovom štetnom događaju, uslijed velike količine vode na kolniku, poklopac šahta bio izbačen iz ležišta pri čemu je djelomično bio izdignut od kolnika te da je vozilo osiguranika tužitelja s desnim kotačima naletio na rub ovog izdignutog poklopca šahta, pri čemu je oštetio pneumatike i naplatke oba desna kotača. Vještak se očitovao da za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku štetnog događaja nema elemenata, ali da je tehnički moguće da se cijelo vrijeme kretao iskazanom brzinom od oko 40 km/h, a kako je u trenutku štetnog događaja kolnik bio poplavljen te je zbog jake kiše vidljivost bila ograničena, vještak se očitovao i da je tehnički moguće da vozač vozila osiguranog kod tužitelja prilikom vožnje nije vidio da je poklopac šahta bio djelomično izdignut pa da stoga nije niti poduzeo neku radnju kojom bi izbjegao predmetni štetni događaj.

22. Tužitelj na nalaz i mišljenje vještaka nije imao prigovora (podnesak od 21. studenog 2025.), dok je tuženik prigovorio nalazu i mišljenju podneskom od 24. listopada 2025. Tuženik nije imao primjedbi na matematički izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja, ali ističe da je sam vještak naveo da nema elemenata za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta pri čemu ističe i da nema nikakvih dokaza za to da je došlo do oštećenja oba desna pneumatika s naplatcima, nakon čega se poziva na Zapisnik o očevidu iz kojeg proizlazi da je oštećen prednji i zadnji desni kotač, a kako je u Zapisniku o očevidu navedeno da nisu nastala oštećenja na metalnom poklopcu šahta, tvrdi da se ne može uopće tvrditi da se radi o naletu na metalni poklopac šahta. Isto tako, navodi da se vještak nije očitovao o postojanju prometnog znaka kojim se propisuje dopuštena brzina kretanja na tom dijelu ceste.

23. Vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje na ročištu održanom 1. prosinca 2025., na kojem ročištu se očitovao i na istaknute prigovore tuženika. Tom prilikom je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 8. listopada 2025. te se očitovao da prema Zapisniku o očevidu (list 121. spisa) na mjestu štetnog događaja nema znaka ograničenja brzine, pa da je brzina kretanja vozilima ograničena prometnim pravilom na 50 km/h. Nadalje se očitovao da je u nalazu i mišljenju iskazana brzina kretanja od 40 km/h primjerena vremenskim uvjetima te oštećenjima nastalim na vozilu osiguranika tužitelja. Naime, kako je došlo do oštećenja vanjske strane pneumatika, a čija čvrstoća je znatno manja od gazne površine, ovakovo oštećenje na pneumaticima i AL felgama su mogle nastati i pri brzinama od 20 km/h. Kako je u ovom štetnom događaju došlo do trenutnog ispuštanja zraka iz pneumatika vozila, da je brzina vozila bila viša od dozvoljene koja iznosi 50 km/h, bilo bi za očekivati da dođe do zanošenja vozila i mogućih nekih drugih oštećenja, a do kojih u ovom slučaju nije došlo. Nastavno iskazuje, a kao što je i naveo u nalazu i mišljenju, da je do ovakvog oštećenja pneumatika moglo doći uslijed naleta desnih kotača na izdignuti poklopac šahta koju je bujica kiše izdignula iz ležišta. S obzirom na karakteristike oštećenja pneumatika (vidljive na slikama 1. i 2. pisanog nalaza i mišljenja) nakon oštećivanja pneumatika došlo je do skoro trenutnog pada tlaka u pneumaticima pa pri ovakvim oštećenjima nije za očekivati da vozač vozila dugo vozi (jer bi u tom slučaju znatnije oštetio naplatke vozila), naročito jer se radi o oštećenju dvije gume na istoj strani vozila. Stoga je vještak brzinu od 40 km/h utvrdio na temelju iskaza osiguranika tužitelja, a koja brzina bi bila primjerena brzini kretanja s obzirom na vremenske uvjete i nastala oštećenja na vozilu.

24. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka iz razloga što je vještak prema ocjeni ovog suda brižljivo razmotrio predmet vještačenja, točno je naveo sve što je opazio i našao te je svoje mišljenje je iznio savjesno i u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Osim toga vještak se logično i dosljedno očitovao i na podnesak tuženika kojim je ovaj istaknuo prigovore na dio iznijetog mišljenja.

25. Ovaj sud je tako temeljem provedenih dokaza, a posebice provedenog prometnog vještačenja, utvrdio da je u ovom štetnom događaju, uslijed velike količine vode na kolniku, poklopac šahta bio izbačen iz ležišta pri čemu je djelomično bio izdignut iz kolnika uslijed čega je vozilo osigurano kod tužitelja desnim kotačima naletjelo na rub tako izdignutog poklopca šahta te pritom oštetio pneumatike i naplatke oba desna kotača. Temeljem provedenog vještačenja je utvrđeno da je u mišljenju iskazana brzina kretanja od 40 km/h, koja brzina proizlazi i iz iskaza svjedoka SČ, primjerena vremenskim uvjetima i nastalim oštećenjima pri čemu je utvrđeno da bi ovakva oštećenja mogla nastati i pri brzinama od 20 km/h, a da je brzina vozila bila viša od dozvoljene (50 km/h) za očekivati je da bi došlo do zanošenja vozila i mogućih drugih oštećenja, a do čega u ovom konkretnom slučaju nije došlo. Stoga je temeljem provedenog vještačenja utvrđeno da je do ovakvog oštećenja pneumatika moglo doći, kako to tužitelj tvrdi i kako proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka SČ, uslijed naleta desnih kotača na izdignuti poklopac šahta koji je bujica kiše izdignula iz ležišta. Iz navedenih utvrđenja i provedenog vještačenja također proizlazi da je tehnički moguće da vozač vozila osiguranog kod tužitelja prilikom vožnje nije vidio da je poklopac šahta bio djelomično izdignut pa da stoga nije poduzeo neku radnju kojom bi izbjegnuo predmetni štetni događaj.

26. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva, odnosno da je visina štete nastale na vozilu osiguranom kod tužitelja u iznosu od 1.123,69 EUR. Među strankama nije sporno niti da je navedeni iznos tužitelj platio svom osiguraniku, a iz naloga na listu 61. spisa proizlazi da je navedeni iznos plaćen 24. siječnja 2020.

27. Odredbom članka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24, dalje u tekstu: ZKG) propisano je da je komunalno gospodarstvo cjelovit sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave). Komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave (članak 21. ZKG-a), a u komunalne djelatnosti kojim se osigurava održavanje komunalne infrastrukture s u između ostalog i održavanje nerazvrstanih cesta (članak 22. ZKG-a). Članak 23. navedenog Zakona propisuje da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Odredbom članka 48. navedenog Zakona određeno je da jedinica lokane samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi na temelju pisanog ugovora.

28. Tuženik je povjerio obavljanje komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. društvu Zagrebački holding d.o.o. Podružnica ZAGREBAČKE CESTE (list 76. do 80. spisa), međutim, ovdje tuženik je bio dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštite građani i njihova imovina i spriječi eventualno nanošenje štete pa povjeravanje poslova drugim komunalnim organizacijama, u konkretnom slučaju društvu Zagrebački holding d.o.o. Podružnica ZAGREBAČKE CESTE, ne oslobađa tuženika od odgovornosti jer je on bio dužan preko inspekcijskih i drugih tijela nadzirati rad pojedinih službi i poduzimati konkretne mjere kojima se osigurava njihovo djelovanje pa iz navedenog proizlazi i njegova odgovornost za štetu koja nastane zbog neizvršavanja tih obveza. Stoga je od tuženika istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije ocijenjen neosnovanim.

29. Kako je iz provedenih dokaza utvrđeno da je uzrok nastanka štete upravo neispravan šaht, poklopac kojeg šahta je uslijed velike količine vode na kolniku izbačen iz ležišta, pri čemu je djelomično bio izdignut od kolnika, zbog čega je prilikom naleta vozila osiguranika tužitelja na rub istoga došlo do trenutnih oštećenja pneumatika i naplataka oba desna kotača, a imajući u vidu odgovornost tuženika za štetu koja nastane zbog neizvršavanja obveza djelovanja komunalnih i drugih služba od općeg interesa u svrhu zaštite građana i njihove imovine i sprječavanja nanošenja štete, ovaj sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim, pri čemu visina istoga nije među strankama sporna u skladu s odredbom čl. 963. ZOO-a te odredbom čl. 451. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

30. Odredbom članka 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a kako je iz naloga na listu 61. spisa utvrđeno je da je tužitelj štetu svom osiguraniku platio 24. siječnja 2020. osnovan je tužiteljev zahtjev za isplatom zatezne kamate na utuženi iznos od 17. lipnja 2020. pa do isplate, i to uz primjenu čl. 2. ZPP uzimajući u obzir postavljeni tužbeni zahtjev. Visinu stope zatezne kamate sud je odredio na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a imajući u vidu predmet konkretnog spora i stopu zatezne kamate kako ju je tužitelj naznačio podneskom od 21. studenog 2025.

31. Valja istaknuti kako istaknuti prigovor zastare nije osnovan. Tužitelj je izvršio isplatu naknade svom osiguraniku temeljem odredbi ugovora o osiguranju slijedom čega je došao u istu pravnu situaciju kao i njegov osiguranik pa i zastarijevanje koje mu s te osnove pripada prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastarijevanje potraživanja osiguranika prema toj osobi i navršava se u istom roku, kako je to propisano odredbom članka 234. ZOO-a. Naime, u slučaju kad regresno potraživanje proizlazi iz ugovora o osiguranju (odnosno kad je osnova za isplatu naknade šteta bila u ugovoru o osiguranju), potraživanje zastarijeva u roku iz čl. 234. st. 6., u vezi čl. 230. st. 1. ZOO. Potraživanje tužitelja koje je predmet ovog spora je derivativno pravo izvedeno iz činjenice isplate naknade štete oštećeniku kao kasko osiguranoj osobi. Isplatom naknade iz osiguranja ostvarena je subrogacija odnosno zamjena jedne osobe drugom u određenom pravnom odnosu, čime je ostvaren i prijelaz svih prava oštećenika prema osobi odgovornoj za štetu na tužitelja kao osiguratelja, po samom zakonu i do visine isplaćene naknade. Dakle, isplatom je tužitelj ušao u pravnu poziciju oštećenika (svog osiguranika), s početkom tijeka zastarijevanja i u zastarnom roku koji vrijede za oštećenika. Kako je u konkretnom predmetu postupak pokrenut predajom prijedloga za ovrhu 19. svibnja 2022., a tužitelj je svom osiguraniku isplatio štetu 24. siječnja 2020. jasno je da nije protekao zastarni rok propisan odredbom članka 230. stavak 1. ZOO-a.

32. Odluka o troškovima ovršnog postupka temelji na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i st. 2. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje u tekstu: Tarifa).

33. Tužitelju je na ime troškova ovršnog postupka tako priznat trošak sastava prijedloga za ovrhu sukladno Tbr. 11.1. Tarife u iznosu od 750,00 kuna što uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi 937,50 kuna/124,43 EUR te mu je priznat trošak predujma naknade javnog bilježnika u iznosu od 93,75 kuna/12,44 EUR i ostatka naknade u iznosu od 93,75 kuna/12,44 EUR, u skladu s Pravilnikom o nagradama i naknadi troškova za rad javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine" broj 8/11, 112/12, 114/12, 131/20 i 9/21), odnosno ukupno mu je priznat nastali trošak ovršnog postupka u iznosu od 1.125,00 kuna/149,31 EUR slijedom čega je u skladu s odredbom čl. 451. st. 3. ZPP-a odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

34. O kamatama na trošak ovršnog postupka odlučeno je primjenom odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona i čl. 29. st. 2. ZOO-a imajući u vidu predmet konkretnog spora.

35. Odluka o tužiteljevom zahtjevu za naknadom troškova parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. ZPP, Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12, 157/13 i 118/18, dalje u tekstu: ZSP) u skladu s Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa) prema zahtjevu za naknadu troškova (list 175. spisa) uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i vrijednost boda u iznosu od 2,00 EUR.

36. Tužitelju je slijedom toga u trošak parničnog postupka kao potreban priznat slijedeći trošak:

- trošak sastava podneska od 15. studenog 2022. (Tbr. 8.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 15. ožujka 2024. (Tbr. 9.2. Tarife) u iznosu od 75,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 18,75 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 16. listopada 2024. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 14. siječnja 2025. (Tbr. 9.5. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 9,38 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 7. travnja 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 9. srpnja 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak sastava podneska od 21. studenog 2025. (Tbr. 8.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak zastupanja po odvjetniku na ročištu održanom 1. prosinca 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) u iznosu od 150,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) u iznosu od 37,50 EUR,

- trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 350,00 EUR,

- trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 19,91 EUR, odnosno ukupno mu je kao potreban priznat trošak parničnog postupka u iznosu od 1.635,54 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

37. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove postupka određena je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koja se primjenjuje na ostale odnose imajući u vidu predmet konkretnog spora.

38. Tužiteljev zahtjev odbijen je u odnosu na neosnovano prekomjerno zatraženi trošak pristupa na ročište 15. ožujka 2024. iz razloga što se na tom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari već se Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio stvarno nenadležnim za postupanje pa tužitelju za pristup na navedeno ročište pripada po Tbr. 9.2. Tarife, a ne Tbr. 9.1. Tarife kako je to tužitelj zatražio. Tužiteljev zahtjev odbijen je i u odnosu na neosnovano prekomjerno zatraženi trošak pristupa na ročište održanog 14. siječnja 2025. iz razloga što je to ročište odgođeno prije upuštanja u raspravljanje pa tužitelju za pristup na to ročište pripada nagrada prema Tbr. 9.5. Tarife, a ne 9.1. Tarife kako je to tužitelj zatražio. Slijedom navedenoga tužiteljev zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka odbijen za ukupni iznos od 234,37 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

U Zagrebu 15. siječnja 2026.

S U D A C

Iva Karin Šipek

POUKA O REDOVITOM PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka.

U sporu male vrijednosti (do 6.636,14 EUR) presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Odluka se može pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.