REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] J 5

Poslovni broj: UsI-82/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu 1. tužiteljice JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. tužiteljice ĆT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje osobno i kao nasljednice pok. UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i, sve zastupane po opunomoćenicima Suzani Afrić Medić, odvjetnici u Opatiji, Dr. I. Poščića 2 i Marijanu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje 1. zainteresirane osobe ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Boženko Lozo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lozo&Partneri, odvjetnici u Zagrebu, Varšavska 16, i 2. zainteresirane osobe Grada Opatije, OIB: [osobni identifikacijski broj], Opatija, Maršala Tita 3 radi katastarske izmjere, 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-04/24-06/46, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 4. lipnja 2024. i rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/24-03/5, URBROJ: 541-19-01/3-24-2 od 30. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova ovog spora.

III. Nalaže se 1. tužiteljici JT, 2. tužiteljici ĆT i 3. tužiteljici PT nadoknaditi 1. zainteresiranoj osobi ST troškove upravnog spora u iznosu od u iznosu od 2.500,00 Eur (dvije tisuće pet stotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-04/24-03/5, URBROJ: 541-19-01/3-24-2 od 30. travnja 2024. odbijen je prigovor broj 646 uložen na podatke katastarske izmjere katastarske općine [katastarska općina] koji se odnosi na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljice su izjavile žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-04/24-06/46, URBROJ: 541-11/5-24-2 od 4. lipnja 2024. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljice su protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijele tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja tuženika, kao i njime potvrđenog prvostupanjskog rješenja, zbog svih žalbenih razloga. Ističu kako tuženik u obrazloženju pobijanog rješenja više puta navodi kako su tužiteljice tražile od izvoditelja geodetskih radova korekciju prikazane međe i to prema njihovu pokazivanju koje prati lomne međe u naravi. Tuženik nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja, navodi kako su tužiteljice tražile spajanje čestica,, međutim tuženik pri tom nigdje ne precizira da je korekcija međe prema pokazanom od strane tužiteljica posredno spajanje čestica, a to stoga što su međe višestambene zgrade odnosno čestice na kojoj je ista izgrađena nesporno oplakane upravo pokazanim lomnim točkama, suhozidom, kamenim obrubom i kamenim pragom, te da se unutar tih (pokazanih) međa nalaze i druge građevine, pomoćni i drugi objekti, uređeno zemljište u isključivom i samostalnom posjedu upravo ovdje tužiteljica. Upravno tijelo, prvostupanjsko, odnosno potom i drugostupanjsko, smatra kako ni jedan od prigovora tužiteljica nije od važnosti za rješenje ove upravne stvari jer je odredbom čl. 27. Zakona katastarska izmjera određena kao prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojima je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, pri čemu se granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je stranaka da dogovorno obilježe granice između svojih posjeda. Tuženik, nadalje, navodi kako izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati, odnosno iskolčavati među po zahtjevu stranaka za potrebe nove katastarske izmjere, već je dužan tako obilježenu među od strane nositelja prava na nekretninama, geodetski snimiti. S obzirom na izneseno tužiteljice smatraju da je upravno tijelo kontradiktorno samo sebi, a što se nesporno proizlazi iz istaknutih navoda i tvrdnji upravnog tijela.

4. Upravno tijelo ne osporava da su tužiteljice pokazale, štoviše, i obilježile postojeće lomne točke nekretnine u izlaganju pa je utoliko nesporno kako je upravno tijelo postupilo protivno zakonu te osobito odredbi čl. 27 na koji se poziva u pobijanom rješenju. Tužiteljice su pokazale lomne točke koje su i dodatno obilježile, no, izvoditelj geodetskih radova iste nije evidentirao prema pokazanom, a što je bio dužan. Nije sporno niti da su stranke u postupku pokazivale različiti tijek međe te je izvoditelj geodetskih radova bio dužan prikazati oba tijeka pokazane međe, a pri tom je izvoditelj geodetskih poslova prikazao samo tijek međe pokazan od strane [adresa] i ST, ali ne i one pokazane od strane ovdje tužiteljica. Nastavno na djelomično i samo od pojedinih stranaka pokazan tijek međe, koji je različit i od stvarnog stanja i od linije međe prema tada važećem katastarskom operatu, izvoditelj geodetskih radova ne samo da je prikazao i evidentirao tijek međe pokazan od strane tih pojedinih stranaka u postupku, kao navedeno [adresa] i ST, već je prvostupanjsko tijelo tako djelomično (nepotpuno) pokazanu među i evidentiranu među prihvatilo kao kao punopravnu među u novo predloženom katastarskom operatu. Tuženik se u obrazloženju pobijane odluke poziva na presudu ovog suda poslovni broj UsI-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. u kojoj je izražen stav da objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevinske čestice ili eventualne sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje, međutim nije sporno da su tužiteljice pokazivale tijek međe koji je različito pokazan od drugih stranaka u postupku, slijedom čega je upravno tijelo bilo dužno pokazati tako pokazan različit tijek međe od različitih stranaka te, eventualno, istovremeno odbiti tužiteljice sa zahtjevom za spajanje čestica. Drugim riječima, upravni postupak katastarske izmjere je postupak u kojem se prikupljaju sve činjenice, podaci, koji su mjerodavni za sastav novog posjedovnog lista i katastarskog operata, novopredloženih katastarskih čestica na kojima će pravo vlasništva te druga prava utvrđivati nadležni sud. Upravno tijelo dužno je evidentirati pokazane međe od stranaka bez da daje svoj sud o tzv. jačem pravu bilo koje stranke u postupku. Kada već upravno tijelo nije našlo za potrebnim evidentirati međe pokazane po strankama u postupku, pa tako i ovdje tužiteljica, tada je moralo preuzeti postojeće, još uvijek važeće, katastarske podatke. Primjerice, iako nadasve protivno životnom i logičnom uvjerenju, a ne samo pravnom, upravno tijelo udovoljava zahtjevu za korekciju međe čestica k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] NI i to na način da istu oblikuje, u dijelu, po vanjskom rubu zida (više)stambene zgrade. Nije sporno da je takvim postupanjem odnosno udovoljenjem zahtjevu ST i [adresa] doslovno onemogućen pristup, ne samo vrtu već i pomoćnim objektima koji se nalaze na pripadnom zemljištu (više)stambene zgrade, objektima sagrađenim na k. č. br. [katastarska čestica], kao i pripatku

– drvarnici koji čini sastavni dio čestice k. č. br. [katastarska čestica], sve u suvlasništvu ovdje tužiteljica. Nadalje, i ne manje važno, stepenište kao konstruktivni dio građevine (višestambene zgrade) kao i podest sa stepeništem koje vodi u pripadnu drvarnicu (lisceru) stanu u višestambenoj zgradi ostao je tako izvan granica predložene novoformirane čestice k. č. br. [katastarska čestica], što ne samo da nije logično niti životno već je, prije svega, protivno pravilima pravne i druge struke i to kako geodetske tako i građevinske. Zaključno, tužiteljice ističu kako prema ustaljenoj sudskoj praksi u postupcima preoblikovanja, nove izmjere, kada između stranaka nema suglasnosti u odnosu na tijek međe određene čestice odnosno kada dvije ili više stranaka u postupku različito pokazuju tijek međe tada se ista prikazuje na način kako su to pokazale obje strane, a do razrješenja odnosa, imovinsko-pravnih odnosa, među strankama kao međa će se uzeti aritmetička sredina između oba tijeka pokazane međe.

5. Stoga tužiteljice predlažu da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se poništava pobijano rješenje tuženika te se u cijelosti usvaja prigovor tužiteljica na način da upravno tijelo prikaže i evidentira oba tijeka pokazane međe nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], grč. 225, k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno podredno, u cijelosti poništi rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela uz vraćanje premeta potonjem tijelu na ponovno odlučivanje.

Ujedno je zatražena naknada troškova spora.

6. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

7. Branka Lozo 1. zainteresirana osoba u bitnom se pridružila navodima tuženika iz odgovora na tužbu te je predložila odbiti tužbeni zahtjev uz dosudu troškova upravnog spora.

8. Grad Opatija 2. zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu ističe kako tužiteljice koriste postupak nove katastarske izmjere kako bi prisvojile nekretnine u tuđem vlasništvu, bez pravne osnove i protivno zakonskim propisima. Spajanje k. č. br. [katastarska čestica] s k. č. br. [katastarska čestica] i dijelom k. č. br. [katastarska čestica] u jedinstvenu česticu, sukladno prigovoru tužiteljica, posljedično bi dovelo do toga da se na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] vlasništvo Grada Opatije briše ili da se Grad Opatiju, protivno volji istog, utvrdi suvlasnikom na novoformiranoj jedinstvenoj čestici. Ukoliko pak tužiteljice smatraju da su stekle pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica], trebaju to i dokazati u odgovarajućem postupku, odnosno, dokazati da su stekle pravo vlasništva dosjelošću, na temelju posjeda odgovarajuće kvalitete i kroz odgovarajuće razdoblje. Nadalje, Grad osporava navode tužiteljica da u postupku nove katastarske izmjere nije evidentirano stvarno stanje na terenu, obzirom da su međe k. č. br. [katastarska čestica] formirane po rubu objekta i zidu, a što je u skladu i s ranijim katastarskim planom. U odnosu na navode tužiteljica da tuženik, protivno životnom, logičnom i pravnom uvjerenju, udovoljava zahtjevu za korekciju međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] na način da istu oblikuje po vanjskom rubu zida stambene zgrade, čime da je onemogućen pristup vrtu i pomoćnim objektima sagrađenim na k. č. br. [katastarska čestica], ističe se da je međa između novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] identična ranijoj međi između k. č. br. [katastarska čestica] i grč. 223/1 odnosno, u skladu je s navodima tužiteljica da bi među trebalo formirati na način da se preuzmu postojeći katastarski podaci. Isto tako, Grad Opatija smatra da je protivno životnom, logičnom i pravnom uvjerenju koristiti postupak nove katastarske izmjere kako bi se omogućio pristup čestici u tuđem vlasništvu. Nadalje, u odnosu na navode tužiteljica da će se, prema ustaljenoj sudskoj praksi, u slučajevima pokazivanja različitog tijeka međe, međa prikazati kao aritmetička sredina između oba tijeka pokazane međe, navodi se da u ovoj konkretnoj situaciji tužiteljice ne osporavaju među već pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], tražeći njihovo pripajanje i brisanje upisa dosadašnjih vlasnika u zemljišnim knjigama. Prema praksi ovog suda izraženoj u presudama poslovni broj UsI-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i poslovni broj UsI-725/18 od 6. lipnja 2019., u postupku nove katastarske izmjere granice k.č.br. određuju se prvenstveno prema stanju na terenu, ali pri tome treba voditi računa i o postojećoj katastarskoj dokumentaciji i postojećim vlasničkim odnosima jer katastarska izmjera nije uzurpacija zemljišta u kojem svatko označava granice svog zemljišta kako želi, bez obzira na prijašnje vlasništvo. Isto tako, prema praksi ovog suda izraženoj u presudama poslovni broj UsI-69/2019-15 od 15. srpnja 2020. i poslovni broj UsI-1464/19 od 29. siječnja 2020., objedinjavanje zgrade i dvorišta u jednu jedinstvenu katastarsku česticu u postupku katastarske izmjere nije moguće ako nema suglasnosti svih stranaka ili upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda vezano za to pitanje. Dakle, sukladno navedenoj sudskoj praksi, za određivanje granica između katastarskih čestica nije odlučno samo stanje na terenu, već i postojeće katastarsko stanje i vlasnički odnosi. Osporavaju se i navodi da bi stepenište i podest sa stepeništem činili konstruktivni dio stambene zgrade, a da je ostao izvan granica k. č. br. [katastarska čestica], što da nije logično niti životno te protivno pravilima pravne, geodetske i građevinske struke. Naime, stepenište i podest nalaze se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja, u naravi predstavlja komunalnu infrastrukturu – javno stepenište. Predmetna čestica formirana je u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, Evidencijom komunalne infrastrukture Grada [adresa] i uz suglasnost nositelja prava na navedenoj čestici. Imajući u vidu svu materijalnu dokumentaciju, dosadašnju sudsku praksu u pogledu formiranja katastarskih čestica različitih vlasnika, podatke iz službenih katastarskih i zemljišnoknjižnih evidencija, kao i stvarno stanje na terenu, razvidno je da je tužbeni zahtjev neosnovan. Stoga je predloženo odbiti tužbeni zahtjev.

9. U ovom sporu provedena je rasprava 17. prosinca 2025. čime je strankama, u smislu odredbe čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora. Na navedeno ročište pristupili su opunomoćenici tužiteljica te opunomoćenici 1. zainteresirane osobe i 2. zainteresirane osobe, dok na isto nije pristupio uredno pozvani tuženik.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

12. Prvenstveno valja reći, u odnosu na prigovor 1. zainteresirane osobe ST istaknut na ročištu u ovom sporu, da u času podnošenja tužbe 1. tužiteljica JT i 2. tužiteljica ĆT nisu imale legitimaciju pokrenuti ovaj postupak, kako sud smatra da 1. tužiteljica JT i 2. tužiteljica ĆT imaju legitimno pravo podnijeti tužbe, o čemu su pravilno dobile uputu o pravnom lijeku u pobijanom rješenju tuženika, da pred sudom mogu pokrenuti upravni spor radi ocjene zakonitosti navedene odluke. Stoga je od strane suda ocijenjeno neosnovanim osporavanje 1. zainteresirane osobe ST pravnog interesa 1. tužiteljice JT i 2. tužiteljice ĆT na upravnosudsku zaštitu poradi odluke tuženika o njihovim žalbama kojom iste nisu zadovoljne.

13. Nadalje, u odnosu na prigovor 1. zainteresirane osobe ST glede istinitosti i valjanosti punomoći 4. tužiteljice pok. UT, valja reći kako sud nije našao razloga do trenutka isticanja navedenog prigovora na ročištu posumnjati u istinitost punomoći te postupanja po odredbi čl. 33. st. 3. ZUS-a. Kako je UT u tijeku ovog postupka preminula, navodi o navodnoj nesposobnosti iste upravljati svojim postupcima postali su bespredmetni, a podredno i iz razloga jer su postupak iza iste preuzele 1. i 2. tužiteljica.

14. Nastavno, vezano za činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku valja reći kako je prema izvješću geodetskog izvoditelja za prigovor broj 646 od 15. siječnja 2024. utvrđeno kako nije potreban ponovni terenski uviđaj jer je isti obavljan za prigovore broj 589, 590 i 591 dana 21 . srpnja 2023., kada je snimljeno stvarno stanje na terenu, te budući se sve stranke u postupku nisu usuglasile oko traženog spajanja predmetnih čestica 653, 649, 657 i dijela 658, sve k. o. [katastarska općina], u jedinstvenu česticu, izvoditelj je prigovor broj 646 ocijenio neosnovanim. Sukladno Izvješću geodetskog izvoditelja za prigovor broj 646 za k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i podacima iz ranijih prigovora broj 590 i 591, povjerenstvo je utvrdilo da nema potrebe za obavljanje novog terenskog uviđaja po prigovoru broj 646, te budući da između stranaka nije postignut dogovor niti oko promjene podataka o međi između k. č. br. [katastarska čestica] te k. č. br. [katastarska čestica] prema k. č. br. [katastarska čestica], kao niti oko spajanja predmetnih čestica k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica] u jedinstvenu česticu, jer iste ne pripadaju istim vlasnicima, prigovor je ocijenjen neosnovanim. Pri tome upravno tijelo navodi kako je utvrđivanje prava vlasništva na novoformiranim katastarskim česticama, čiji su podaci prikupljeni katastarskom izmjerom, u isključivoj nadležnosti Općinskog suda koji provodi istovremeni i povezani postupak osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige. U elaboratu katastarske izmjere k. o. [katastarska općina], stanje podataka za novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], ostaje nepromijenjeno te prvostupanjsko tijelo prigovor broj 646 odbija kao neosnovan što tuženik na temelju spisu predmeta priložene dokumentacije i važećih zakonskih propisa, ocjenjuje pravilnim.

15. Čl. 20. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 124/10, 121/16, 9/17, dalje: ZDIKN) granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

16. Čl. 30. ZDIKN-a propisano je da se u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju i obrađuju sljedeći podaci: 1. podaci o međama i drugim granicama, 2. podatak o adresi katastarske čestice [katastarska čestica]. podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova, 4. podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način te 5. podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.

17. Čl. 31. st. 1. ZDIKN-a propisano je da se podacima o međama i drugim granicama (podaci o lomnim točkama međa i drugih granica) te podatkom o adresi katastarske čestice opisuje njezin položaj i oblik. U st. 2. istog članka propisano je da se podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama. U st. 3. istog članka propisano je da su za obilježivanje granica katastarskih čestica koje ne obilježe vlasnici i drugi ovlaštenici odlučni postojeći katastarski podaci.

18. Čl. 40. ZDIKN-a propisano je da se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju podaci o nositeljima prava na nekretninama na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.), kao i izjava zainteresiranih stranaka.

19. Čl. 45. st. 3. ZDIKN-a propisano je da su nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni u roku koji je određen odlukom iz st. 1. tog članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara). St. 5. istog članka propisano je da se nositelji prava na zemljištu pismenim putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta. U st. 6. istog članka propisano je da se nositeljima prava na zemljištu osigurava stručna pomoć pri obilježivanju granica zemljišta bez naknade. U st. 7. istog članka propisano je da ako nositelji prava na zemljištu ne obilježe granice svog zemljišta, da će se obilježivanje izvršiti na njihov trošak.

20. Čl. 46. st. 4. ZDIKN-a propisano je da se pri izlaganju na javni uvid vodi knjiga prigovora. U st. 5. istog članka propisano je da se na temelju prigovora obvezatno obavljaju terenski uviđaji. U st. 6. istog članka propisano je da ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid. U st. 7. istog članka propisano je da će se neosnovani prigovori odbiti rješenjem donesenim u upravnome postupku.

21. Odredbom čl. 40. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji ("Narodne novine" broj 147/08, 112/18, dalje: Pravilnik) propisano je da se tijek granica katastarskih čestica prikazuje na skicama izmjere punom debljom linijom (st. 1.). Ako je tijek međe između katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju se oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom (st. 2.), a do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica se izračunavaju (srednja točka iz različito pokazanih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom planu i obračun površina (st. 3.).

22. U konkretnom slučaju sud ne prihvaća navode tužiteljica iz tužbe te ocjenjuje kako nije bilo zakonskih pretpostavki za udovoljenje prigovoru broj 646 odnosno primjeni odredbe čl. 40. Pravilnika obzirom se u navedenom slučaju suštinski radi o zahtjevu tužiteljica za objedinjavanjem čestica (spajanjem k. č. br. [katastarska čestica] sa k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] te dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u jedinstvenu česticu). Za potonje pak nema zakonske osnove jer se radi o česticama koje imaju upisano pravo vlasništva za korist različitih osoba, a nema suglasnosti između nositelja prava vlasništva na tim česticama za spajanje čestica, upravnog akta nadležnog tijela o utvrđivanju građevne čestice ili eventualno sudske odluke nadležnog suda (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1767/20-2 od 31. ožujka 2022., Usž-2198/20-2 od 4. lipnja 2021., Usž-16/19-2 od 19. studenog 2020.).

23. Slijedom svega navedenog, pobijana odluka tuženika i njome potvrđena odluka prvostupanjskog tijela ocjenjene su zakonitima. Stoga je na temelju odredbe čl. 116. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan kao pod točkom I. izreke ove presude.

24. Tužiteljice su postavile i zahtjev za naknadu troškova ovog spora. Međutim, kako iste nisu uspjele u ovom sporu to im na temelju odredbe čl. 147. čl. 1. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova ovog spora. Stoga je odbijen navedeni zahtjev tužiteljica i odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

25. Odluka o troškovima spora 1. zainteresirane osobe ST temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a u svezi s Tbr. 27. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje zainteresirana osoba može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav odgovora na tužbu i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 Eur. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 15. siječnja 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima Suzani Afrić Medić, odvjetnica u Opatiji, Dr. I. Poščića 2 i Marijanu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, M. K. Krucifikse 1

- Državnoj geodetskoj upravi, Zagreb, Gruška 20

- opunomoćenicima u Odvjetničkom društvu Lozo&Partneri, odvjetnicima u Zagrebu,

Varšavska 16

- Gradu Opatija, Opatija, Maršala Tita 3