K-66/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu dr.sc. Miji Galiotu kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Martine Banovac kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika TS, zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 1. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon održane glavne rasprave u nazočnosti okrivljenika osobno uz branitelja Željka Vrdoljaka odvjetnika u Splitu, punomoćnika oštećenika DS odvjetnika u [adresa] i zamjenika ODO-a u Splitu AS, te nakon objave dana 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (''Narodne novine'', broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17,126/19, 130/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22 i 36/24)

OKRIVLJENIK: TS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina pok. DS i T rođene D, rođen **.**.1956. u [adresa], grad [adresa], s prebivalištem u [adresa]. inženjer elektrotehnike, završio višu školu, oženjen, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi u razdoblju od 1. listopada 2006. godine do 1. ožujka 2012. godine u Splitu, kao predsjednik odbora podružnice "Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata Split", u nakani da na štetu tog sindikata pribavi sebi neosnovanu materijalnu korist, u 40 navrata obračunao i isplatio putne naloge za službena putovanja, iako je znao da na to nema pravo jer je za iste dane i za ista putovanja u ime putnih troškova prethodno primio novčana sredstva od svog poslodavca HEP- ODS d.o.o., "Elektrodalmacija Split" ili od središnjice sindikata Zagreb u iznosu od 21.425,00 kuna te je sebi izdavao i naplaćivao u ime "Hrvatskog elektro- gospodarskog sindikata Split" putne naloge za nerealizirane odlaske u iznosu od 25.706,80 kuna, dok je na dio putnih naloga upisivao netočnu, veću kilometražu od napravljene u vrijednosti od 1.925,00 kuna, pri čemu je oštetio "Hrvatski elektro- gospodarski sindikat Split" za ukupni iznos od 48.716,80 kuna, što iznosi 6.465,83 eura,

dakle, da bi kao odgovorna osoba iskoristio svoj položaj i ovlasti pa time sebi pribavio korist i drugome prouzročio štetu,

čime bi time počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti-zlouporabom položaja i ovlasti-opisano i kažnjivo po čl.291. st. 1. Kaznenog zakona/11.

Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. -5. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu broj K-DO-1092/2012 od 07. srpnja 2014. godine protiv okrivljenika TS zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti-zlouporabom položaja i ovlasti-opisano i kažnjivo po čl.291. st. 1. Kaznenog zakona/11.

1.1. Zastupnik optužbe je na ročištu 15. siječnja 2026. uredio činjenični opis u dijelu o iznosu kako je to navedeno u izreci.

2. Pozvan da se izjasni kakav stav zauzima spram navoda iz optužnice, okrivljeni je naveo kako se ne smatra krivim.

3. U iznesenoj obrani okrivljenik je negirao počinjenje kaznenog djela te je naveo kako je od početka radnog vijeka od 1. srpnja 1978. godine pa do prošle godine bio zaposlen u HEP-u kada je otišao u mirovinu. Prošao je sve tehničke službe HEP-a i za vrijeme radnog vijeka nije dobio niti jednu usmenu opomenu. Što se tiče struke odnosno znanja bio je korak ispred svojih kolega. Tijekom radnog vijeka davao je sve od sebe, a tako je bilo i što se tiče rada u sindikatu. Bio je među osnivačima Nezavisnog sindikata HEP-a 1992. godine koji se udružio sa drugim sindikatima 1993. godine pod imenom HES, a od 2002. godine bio je član Odbora podružnice sindikata u DP Elektrodalmacija.

Tijekom svog rada u Odboru podružnice primijetio je kako razmjerno veliki proračun HES-a od 10 milijuna kuna nije korišten racionalno i zajedno je sa kolegama napravio nekoliko noviteta pa su između ostalog kupovali darove za Božić te davali pozajmice članovima u potrebi i vratili bi članstvu 50 do 60 % uplaćene članarine. Naravno pozajmice su vraćane i rok za vratiti je koliko se sjećam bio 10 mjeseci. Također, odbor podružnice je ustalio praksu pomoć za slučaj bolesti pa je isplaćivana jednokratna novčana pomoć članovima podružnice. Od 2006. godine postao je predsjednik podružnice HES-a u Elektrodalmaciji. U godinu dana povećao se broj članova za otprilike 100. Sve aktivnosti tražile su veći i dodatni angažman tako je između ostalog i uređivao vijesti HES-a gdje su objavljivane sve bitne odluke u pregovorima sa poslodavcem te su uspjeli podignuti vrijednost boda plaće za 10 %. Izračunao je kako je godišnje više od pola predviđenog radnog vremena proveo u radu za sindikat. U vremenu dok je bio član odbora podružnice primijetio je kako predsjednik sindikata HEP-a i njegovi suradnici naplaćuju putne troškove i od sindikata i poslodavca. Tu praksu preuzeli su i tadašnji predsjednik podružnice GS i FS te je stvorena praksa da se za neki putni nalog podnosi zahtjev za isplatu i poslodavcu i sindikatu. Dakle, to je stanje unutar HEP- a i HES-a koje sam zatekao kada je postao predsjednik podružnice.

Dana 25. kolovoza 2008. godine njegov sin A doživio je tešku prometnu nesreću. Hitno je operiran i jedva mu je spašen život. Prilikom treće operacije doživio je i kliničku smrt u trajanju od 3 minute. Zbog rehabilitacije proveo je oko godinu dana u [adresa]. Rehabilitacija se sastojala od svakodnevnog vježbanja od ujutro od 8 do navečer do 7 i trebao je sudjelovati jedan član obitelji, najčešće njegova supruga. Prethodno je njegov sin bio u komi četiri mjeseca. U takvoj situaciji Odbor podružnice HES-a donio je odluku o pomoći koja mu je doista bila potrebna. Troškovi liječenja su bili ogromni. Iznajmili su stan u [adresa] gdje je bila većinom supruga radi boravka na terapijama sa sinom, tu su bila česta putovanja i dolasci iz [adresa] u [adresa] pa zatim plaćanje fizioterapeuta itd. Samo na ime troškova putovanja platio je oko 150 tisuća kuna. Supruga je tada bila na bolovanju i njezini prihodi su bili minimalni, između 1700 i 1800 kuna.

Okrivljenik je istaknuo kako nije utjecao na odluku Sindikata, tj. podružnice Sindikata kod donošenja odluke koja se odnosila na pomoć u izvanrednoj situaciji. Što se tiče troškova, u odnosu na putne troškove koji su istovremeno naplaćeni i od HEP-a i HES-a odnosno od poslodavca i sindikata za koje se prema navodima optužnice radi od 21.425,00 kuna, okrivljenik je istaknuo kako bi putni nalog izdao zamjenik predsjednika podružnice HES-a i direktor ODS-a Elektrodalmacije. Radi se o nalogu koji bi izdala i potpisala odgovorna osoba, a ne on. Praksa da se zahtjev podnosi i poslodavcu i sindikatu postojala je od 1993. godine. Putni nalog bi za HEP potpisala tajnica voditelja službe u kojoj je radio, a potpisao bi ga direktor, a za Sindikat bi potpisao ili on ili gospođa JS kao blagajnik u sindikatu, a potpisao bi zamjenik ES.

Što se tiče putnih naloga za koje se prema optužnici navodi da je obračunato više nego je trebalo, okrivljenik je istaknuo kako se obračun rigorozno nagledao i kad bi ispunjavao putni nalog nekad bi mu se vratio kao pogrešno ispunjen. Nikad nije htio davati pogrešne podatke niti odgovorna osoba ne bi tako što potpisala. Istaknuo je kako se o pogrješci i nije bilo namjere s njegove strane niti od odgovornih osoba u HEP-u i HES-u, pritom mislim na zamjenika predsjednika Sindikata LS ili direktora.

Što se tiče putnih troškova za [adresa] odnosno Velu Luku, doista je skoro godinu dana odlazio u [adresa] u posjetu sinu. Tijekom obrane nije posebno napomenuo kako je odlazio sa sinom tijekom 2011. i 2012. godine u lječilište Kalos u Veloj Luci. Još uvijek jednom godišnje odlazi sa sinom na tri tjedna u Kalos. U ova oba slučaja 2011. i 2012. godine odlazio bi sa sinom i bio mu pratnja i taj boravak bi ga koštao oko tisuću eura. Jedne prigode ga je pratio i pomagao dovesti kolica i zamjenik predsjednika podružnice ES. Što se tiče ovih putovanja, istaknuo je kako je već tijekom ovog postupka dostavio sudu odluku sindikata kojom će mi plaćati ove troškove. Ova odluka se ne razlikuje od ranijih odluka o pružanju pomoći sindikata drugim članovima.

Na postavljena pitanja okrivljenik je istaknuo kako je odluka podružnice Sindikata za pomoć odnosila se na putne troškove. Često je znao obaviti tijekom putovanja poslove za sindikat a i za poslodavca te bi imao poslovni sastanak sa partnerima s kojima smo i inače komunicirali.

Okrivljenik je istaknuo kako nije pokazivao putne naloge HES-a poslodavcu, a na pitanje je li poslodavac znao za putne naloge HES-a istaknuo je kako ga nije bilo briga jer je takva i bila praksa.

U ponovljenom postupku, dodatno ispitan u svojoj obrani je naveo kako nije putovao sam, imaju putni nalozi za ostale, da se pogledalo druge putne naloge vidjeli bi da je to tako.

Također je iznio primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka iz razloga što vještak nije uvažio njegove realne primjedbe na prvo vještvo. Ponavlja, poslodavac im nije smio izdavati putne naloge za njihov rad. Ključan problem u pitanju dvostrukih putnih naloga proizlazi iz činjenice što je predsjednik Sindikata usmenim dogovorom sa predsjednikom uprave HEP-a dogovorio da poslodavac plaća Sindikatu putne troškove, i o tome postoji dokaz. Iako Kolektivnim ugovorom to nije ugovoreno.

4. U dokazne svrhe suglasnošću stranaka pročitani su i pregledani Suglasnošću stranaka čitaju se i pregledavaju računi, putni nalozi i isplatnice "Hrvatskog elektro

– gospodarskog sindikata Split (list 11-80), ugovor o radu sklopljen između HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb i TS od 19. lipnja 2006. godine (list 99), zapisnik s konstituirajuće sjednice odbora podružnice DP "Elektrodalmacija Split" održane 20. listopada 2006. godine (list 100), potpisni karton djelatnika "Hrvatske elektroprivrede" ovlaštenih i odgovornih za stvaranje materijalnih i financijskih obveza (list 101-103), putni nalozi "Hrvatsko elektro- gospodarskog sindikata" za TS (list 104-319), zapisnik s izvanredne sjednice središnjeg odbora HES-a od 22. srpnja 2010. (list 320-321), putni nalozi i računi za TS (list 322-324), zapisnik sa 35. redovne sjednice središnjeg odbora HES-a održane 26. listopada 2010. godine (list 325-327), putni nalozi "Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata" za TS (list 328-361), obrazloženje plaćanja putnih naloga "Hrvatsko elektro-gospodarskog sindikata (list 362-365), kolektivni ugovor za HEP grupu od 8. srpnja 2008. objavljen u "HEP VJESNIK" broj 191 (list 366-389), dokumentacija "Hrvatsko elektro-gospodarskog sindikata Split" s putnim nalozima za TS (list 390-464), kriteriji za dodjelu pomoći odbora Podružnice HES-a (list 465-466), zapisnik s 3. sjednice Podružnice "Elektrodalmacije Split" od 15. prosinca 2006. godine (471-472), odluka odbora Podružnice DP "Elektrodalmacija Split" od 25. siječnja 2006. (list 473), zapisnik s V. sjednice Odbora DP "Elektrodalmacija Split" od 8. ožujka 2007. godine (list 475- 476), poslovne aktivnosti HES-a financijsko izvješće prihoda i rashoda za 2006. godinu i 2007. godinu (list 477-479), zapisnik sa VI. sjednice Odbora podružnice DP "Elektrodalmacija Split" od 19. travnja 2007. (list 481-482), zapisnik sa VII. sjednice Odbora podružnice DP "Elektrodalmacija Split" od 30. svibnja 2007. godine (list 484- 485), zapisnik sa VIII. sjednice Odbora podružnice DP "Elektrodalmacija Split" od 20. srpnja 2007. (list 487), zapisnik sa IX sjednice Odbora podružnice DP "Elektrodalmacija Split" od 25. rujna 2007. (list 489), zapisnik sa XI. sjednice Područne koordinacije Split "Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata Split" od 1. listopada 2009. (list 491-501), zapisnik sa II. sjednice odbora Podružnice "Elektrodalmacija Split" od 1. prosinca 2010. godine (Iist 502), zapisnik o predaji u HES-ovoj podružnici DP "Elektrodalmacija Split" od 24. travnja 2012. godine s pripadajućom dokumentacijom (list 503-545), pravilnik o financijskom poslovanju HES-a, Podružnice "Elektrodalmacija Split" (list 546-548), zapisnik o obavljenom financijskom nadzoru Financijske policije, Postaje Split, Klasa: 470-05/09-11/6; Ur broj: 513-19-03/10-4 od 11. siječnja 2010. godine (list 549-566), Statut Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata (list 567-580) preslici računa za plaćanje autoceste (list 784-785) te trajektnih karata (list 786-788), dopis Hrvatsko elektro- gospodarskog sindikata, podružnice Elektrodalmacija od 22. veljače 2007. godine upućen Hrvatskoj elektroprivredi d.d. (list 790), nalaz i mišljenje vještaka dipl.oec. Srđana Kovačića od 24. studenog 2025. (list 899-903 spisa).

4.1. Na kraju dokaznog postupka pregledani su potvrda iz prekršajne evidencije (list 821-822 spisa).te izvadak iz kaznene evidencije (list 823 spisa) za okrivljenika TS.

4.2. Pročitani su iskazi svjedoka JS (list 735-736), ŽS (list 735- 736), PS (list 739), RS (list 739-740), ES (list 742) te ČS (list 744-745), KS (list 752-753), CS (list 754), VS (list 768-769), GS (list 769-770) i US (list 775).

5. Stranke nisu imale drugih prijedloga radi izvođenja dokaznog postupka.

6. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je uvjerenja kako ovim kaznenim postupkom nije dokazano da bi okrivljeni počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti-zlouporabom položaja i ovlasti-opisano i kažnjivo po čl.291. st. 1. Kaznenog zakona/11.

7. Ispitana kao svjedok JS istaknula je u bitnom kako nema neposrednih spoznaja da bi okrivljenik TS ispisivao fiktivne naloge. Inače, novac bi preuzimao onaj tko se potpisivao na isplatnici. Između ostalih, novac je preuzimao i gospodin TS. Putni nalozi za okrivljenika i za druge osobe bili su isti te se nisu se u ničemu razlikovali. Putni nalog se isplaćivao nakon obavljenog puta. Odluke o putnim nalozima donosili su članovi Odbora podružnice, kojih je prema mom sjećanju bilo 6 ili 7. Oni su i odobravali isplate. Nikada joj nitko nije prigovarao zbog putnih naloga. Prema njezinim spoznajama rađeni su periodični financijski izvještaji dok je svjedokinja radila pojedinačna blagajnička izviješća. Periodične financijske izvještaje radila je knjigovotkinja. Niti u tom dijelu nije bilo prigovora. Od kada radi pa i u tom razdoblju, podružnica sindikata je financijski pomagala neke od članova u slučaju potrebe. Poznato joj je kako je okrivljenikov sin u tom razdoblju doživio tešku prometnu nezgodu od koje se dugo oporavljao, bio je u komi i nije se znalo hoće li preživjeti. Svjedokinja je znala da je Odbor podružnice sindikata donio odluku kako će se financijski pomoći okrivljeniku dok mu je sin bio na liječenju u [adresa]. S obzirom na vrstu posla kojeg radi, ne može znati je li okrivljeniku isplaćen novac putem naloga, a da on nije putovao.

8. Ispitan kao svjedok ŽS je u bitnom iskazao kako u razdoblju dok je bio direktor HEP Elektrodalmacije, od 2004. do 1. srpnja 2012. godine nikada nisu bili dovedeni u pitanje putni nalozi za okrivljenika TS. Putni nalozi su nakon izdavanja odlazili u sektor ekonomskih poslova. Prethodno, putni nalozi bi bili odobreni i popunjeni. Sektor ekonomskih poslova odobravao je isplatu. Putne naloge bi potpisao ili on kao direktor ili šef službe za održavanje ĆS. Nadzor i provjeru mogućih nepravilnosti vršio je isti odjel međutim, nije bilo primjedbi na putne naloge. U tom razdoblju nije bila praksa da bi se pisanim putem zabilježilo što se radilo na službenom putu.

9. Ispitana kao svjedok MS je u bitnom iskazala kako je u tom razdoblju okrivljenik je bio predsjednik podružnice sindikata koji je djelovao u HEP- Elektrodalmaciji i došao je na ideju kako bi osnovao novi sindikat, međutim većina članstva se nije složila s time pa je došlo do raskola. Novi sindikat je ipak osnovan i on je postao predsjednik Podružnice, međutim, on je novčana sredstva starog sindikata HES-a htio prebaciti na račun novog utemeljenog sindikata čija kratica je HEDIS. Ta sredstva prebacivana su putem putnih naloga, raznih članova novog sindikata, ali najviše putem putnih naloga koji su izdavani njemu. također sredstva su prebacivana i putem pozajmica članovima. Sav taj novac završio je na račun novog sindikata. Okrivljenik nije bio predsjednik novog utemeljenog sindikata HEDIS-a, nego zamjenik predsjednika ali je bio osoba koja je osnivala taj novi sindikat. Što se tiče prebacivanja sredstava u razdoblju od 2006. do 2011.godine kada je okrivljenik formalno još bio član HES-a, svjedokinja je istaknula kako je ove činjenice vezane za prebacivanje sredstava saznala naknadno kada postala dostupna knjigovodstvena dokumentacija. Odbor sindikata nije donosio odluku o putnim nalozima. Svjedokinja ne zna tko je odobravao odluke o putnim nalozima. Sindikat je imao fond solidarnosti preko kojeg su se davali iznosi za pomoć pojedinim članovima sindikata. O pomoći je odlučivao odbor fonda solidarnosti. Poznato joj je kako je pomoć iz fonda sindikata je u više navrata odobrena okrivljeniku.

10. Ispitan kao svjedok RS je u bitnom iskazao kako je u razdoblju od rujna 1997. godine pa do svibnja 2018. godine bio predsjednik Hrvatskog elektro- gospodarskog sindikata na razini HEP-a. Dakle, tu dužnost je obnašao do odlaska u mirovinu. Negdje u razdoblju od 2011. do 2012. godine dio članstva u Splitu, uključivši i okrivljenika htjelo je osnovati novi sindikat, a nakon pregovora i uvjeravanja da to ne čine isključili su ih iz sindikata te je kao predsjednik HES-a blokirao žiro-račun splitske podružnice. U to vrijeme HES je bio najveći sindikat unutar HEP-a sa 50 podružnica i 9500 članova. Okrivljenik u tom razdoblju nije bio obični član sindikata već je bio i član središnjeg odbora, najvišeg tijela sindikata između dviju skupština te predsjednik regionalne koordinacije. Nakon isključivanja ove skupine iz sindikata imenovan je povjerenik, a nakon toga su provedeni redoviti izbori na kojima je izabrano novo vodstvo podružnice sindikata. Novo vodstvo je preuzelo poslovnu dokumentaciju sindikata te je pregledom dokumentacije utvrđeno kako postoje nesuvisli troškovi, prvenstveno vezani za putne naloge koji su se u jednom dijelu preklapali i nisu imali neke poslovne logike. Do veljače 2010. godine ovi putni troškovi su padali na teret poslodavca, a od veljače 2010. godine pa dalje ovu obvezu preuzima središnji ured HES-a, tako da je od tada vršen nadzor raznih financijskih transakcija. Nakon izmjene vodstva u splitskoj podružnici HES-a zatekli su na računu 3.600,00 kn uz 700 članova. Kod takvog stanja članstva samo od članarina na računu podružnice trebalo bi mjesečno ostati oko 50.000,00 kn. Međutim, zatekli su stanje prema kojemu je postojao veliki broj pozajmica. Inače, podružnica sindikata je bila ovlaštena raspolagati sredstvima, a pozajmice jesu redoviti način pomaganja članstva predviđen Statutom. Nakon preuzimanja podružnice od strane novog vodstva, novo vodstvo je pisanim putem obavijestilo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, a nakon toga ga je Policijska uprava splitsko dalmatinska kontaktirala kao predsjednika sindikata te im je dostavio cjelokupnu dokumentaciju vezanu za poslovanje splitske podružnice. Primijetili su i kako je okrivljenik TS za isti put, isto odredište, istog dana dobio sredstva i od poslodavca i od sindikata. Splitska podružnica HES-a nije imala pravnu osobnost, pa tako ni samostalnost. Na čelu splitske podružnice bio je Izvršni odbor koji prema statutu sindikata broji od 5 do 9 članova. Budući da je splitska podružnica bila najveća broj članova je bio maksimalan, dakle 9. O pomoći i načinu pomoći članovima sindikata odlučivao je Odbor podružnice na čijem čelu je bio okrivljenik i on je potpisivao sve takve odluke. Sjeća se kako je u ovom razdoblju u jednom navratu odobrena pomoć i za okrivljenika i to nakon što mu je sin doživio nesreću na motoru. Ta pomoć je dana s računa središnjice sindikata.

11. Ispitan kao svjedok ČS je u bitnom iskazao kako je zajedno s okrivljenikom bio zajedno u podružnici Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata odnosno njegovoj podružnicu u Elektrodalmaciji u Splitu. Svjedok je bio član odbora podružnice u vrijeme dok je okrivljenik bio predsjednik, a zajedno smo bili članovi središnjeg odbora Hrvatskog elektro- gospodarskog sindikata. Taj posao su obavljali volonterski uz redoviti posao u tvrtci. Kao aktivni članovi sindikata provodili su programske ciljeve sindikata a vrlo često su službeno putovali u Zagreb na sastanke. Glavni cilj djelovanja sindikata je zalaganje za prava radnika i ostvarenje tih prava u praksi. Koliko se sjeća bio je član obora podružnice u razdoblju od 2006. ili 2007. godine pa do 2012. godine, međutim ne zna je li bilo nerealiziranih odlazaka na službeni put a da bi ti putni nalozi bili prethodno ispisani. Svjedoku je poznato mi je kako je okrivljenikov sin teško stradao u prometnoj nesreći 2008. godine te kako je dobio pomoć podružnice sindikata te kako o tome postoji pisana odluka. Radilo se i o moralnoj i o materijalnoj pomoći budući da je zbog težine nesreće trebalo putovati u Zagreb i snositi dio troškova liječenja. Takvih primjera unutar njihove podružnice bilo je i ranije i sindikat je na sličan način pomagao i pokojnoj IS i HS. Materijalna pomoć sindikata sastojala se u odobravanju jednokratne financijske pomoći ali i u pojedinim situacijama bi nekome od članova bio odobren put na trošak sindikata u svrhu liječenja. To je bilo i u ovom slučaju. Slično je bilo i u slučajevima IS i HS. Okrivljenikov sin se tada nakon prometne nesreće liječio u [adresa] i u [adresa]. Nitko od članova odbora podružnice nije dovodio u pitanje opravdanosti takvog zahtjeva jer su svih zahtjevi bili precizno obrazloženi i dokumentirani. Inače, nikada odluka Odbora o pomoći pojedinim članovima nije ovisila o HEP-u. Svjedok ČS je istaknuo kako Središnji Odbor HES-a donosi opće smjernice rada sindikata i statut dok su podružnice samostalne u financijskom poslovanju. Svaka podružnica ima svoj odvojeni račun i podnose se samostalna financijska izvješća za razdoblje tri mjeseca o kojima raspravlja odbor Podružnice. Istovremeno se sva financijska izvješća se dostavljaju Središnjem odboru te financijska izvješća svih podružnica čine zajedničko financijsko izvješće za čitav sindikat. Sjednice odbora podružnice održavale su se u prosjeku jednom mjesečno. Sjednicu saziva predsjednik odnosno zamjenik predsjednika te po potrebi na zahtjev više članova Odbora. Članovi Odbora dobivaju pisani poziv na kojem je definiran dnevni red. U pravilu bi prva točka dnevnog reda bila usvajanje zapisnika s prethodne sjednice. Tijekom 2012. godine je pored HES-a unutar HEP-a osnovan novi sindikat čija je kratica HEDIS. Svjedok je zajedno s okrivljenikom bio inicijator osnivanja tog sindikata. Nakon osnivanja tog sindikata dio članstva HES-a prešao je u HEDIS. Novi sindikat je osnovan sa željom poboljšanja rada sindikata unutar HEP-a. Praksa i jednog i drugog sindikata je bila da se kad se ukaže potreba za službenim putom predsjednik podružnice izdaje putni nalog. Osoba koja je bila na službenom putu dostavlja izvješće sa službenog puta u kojem je detaljno opisano gdje se išlo i što se radilo a to izvješće razmatrao je Odbor Podružnice. Znalo se dogoditi da je isti službeni put pokriven i putnim nalogom od strane sindikata i putnim nalogom od strane tvrtke jer je svaka odsutnost s radnog mjesta bila popraćena sa putnim nalogom. Osoba koja je išla na službeni put ne bi dobila i dvije dnevnice i troškove puta. Poslodavac je morao znati kad bi se neki njegov zaposlenik, član sindikata nalazio na službenom putu vezano za poslove sindikata. Izvješće sa službenog puta dostavljalo se i podružnici sindikata i poslodavcu. Troškove takvih putovanja vezanih za poslove sindikata plaćao je isključivo poslodavac. Izdavanje putnog naloga od strane poslodavca služilo je radi opravdavanja izostanka s posla. Nije bilo moguće da predsjednik podružnice sindikata ispiše sam sebi putni nalog. Njegov putni nalog potpisivao bi zamjenik predsjednika. Knjigovodstveni servis je iz za HES i za HEDIS obavljala tvrtka Novak Trade odnosno gospođa ZS. Putni troškovi isplaćivani su na način da bi se podizao novac sa računa podružnice te isplaćivao u gotovini. Svaka uplata i isplata se dokumentirala a na razini podružnice postojala je osoba koja je obavljala posao blagajnika.

12. Ispitan kao svjedok ES u bitnom je iskazao kako je bio član sindikata te jedan od zamjenika predsjednika podružnice u prvom razdoblju dok je predsjednik bio FS a i kasnije dok je predsjednik bio okrivljenik TS. Sjeća se kako je u jednom razdoblju bio i član Časnog Suda za čitav HES. U razdoblju dok je okrivljenik bio predsjednik podružnice sindikata bio je jako aktivan, kako na terenu tako i u središnjim tijelima HES-a. Svjedoku je poznato kako je Odbor podružnice HES-a donio odluku o pomoći za obitelj TS kada je okrivljenikov sin doživio tešku prometnu nesreću i jedva preživio. Odluka se odnosila na financijsku pomoć u vrijeme njegove rehabilitacije. Sindikat je i ranije pomagao i drugim njihovim članovima u sličnim situacijama. Pored jednokratne novčane pomoći okrivljeniku se pomagalo najčešće na način da bi mu bio ispisan i potpisan putni nalog u Krapinske toplice i Vela Luku gdje je okrivljenikov sin bio na rehabilitaciji. Prema njegovom sjećanju dobivao je financijsku pomoć i od drugih podružnica a misli da mu je pomogao i HEP. Sastanci odbora podružnice održavani su otprilike jednom mjesečno i na svakome bi okrivljenik podnosio izvješća o njegovim putovanjima bilo vezanim za rad Središnjeg odbora HES-a bilo za putovanja vezana za rehabilitaciju njegovog sina. Nikada nije bilo fiktivnih putnih naloga niti je itko ikada dovodio u pitanje njegova izvješća o njegovim putovanjima. Postojala su i godišnja financijska izvješća koji su pregledavali članovi odbora podružnice i nitko nikada nije postavio pitanje njihove vjerodostojnosti. Jedne prigode donesena je odluka kako će se okrivljeniku i njegovoj supruzi povodom teške prometne nesreće njihovog sina pomoći "u svakom pogledu", ali nije bio definiran novčani iznos. Odluka je donesena u pisanom obliku ali nije bio definiran novčani iznos. Nakon toga uslijedilo je više isplata, sukladno trenutačnim potrebama. Ovakva odluka o "pomoći u svakom pogledu" donesena je do okončanja liječenja. Praksa sindikata je bila da se u sličnim situacijama osobi isplati određeni iznos u skladu sa potrebama i mogućnostima sindikata. Svjedok je istaknuo kako je u više navrata odlazio na službena putovanja za potrebe sindikata zajedno sa okrivljenikom, najčešće u Zagreb, Rijeku na koordinacije sindikata ili u druga mjesta gdje su se održavali službeni sastanci. U jednom razdoblju bilo je moguće da za neki službeni put i sindikat i poslodavac isplate i dnevnicu i putne troškove. Takva praksa je prestala jer je rečeno kako firma treba štedjeti. Kad je prekinuto s tom praksom svjedok ES je bio član Odbora Podružnice.

13. Ispitana kao svjedok KS je u bitnom iskazala kako je od početka rada u HEP članica najbrojnijeg sindikata koji je tada djelovao unutar HEP-a, Hrvatskom elektro-energetskog sindikata. Članica tog sindikata bila sam do 2014. godine. Tada sam od predsjednika HES-a tražila financijsko izvješće a gospodin RS se zbog toga naljutio i dobila je istupnicu iz sindikata. Nakon toga je pristupila drugom sindikatu, HEDIS-u čiji je predsjednik bio gospodin ČS. U tom sindikatu su bile njezine kolege s kojima sam se inače družila. Primijetila je kako su odnosi kolegijalni i kako jedan drugom pomažu i kako je rad sindikata transparentan pa se odlučila priključiti tom sindikatu. U vrijeme kada sam istupila iz HES-a a pristupila HEDIS-u radila sam na mjestu koordinatora u Odjelu za opskrbu u DP Elektri Šibenik. Danas radi na radnom mjestu voditelja Odjela za tržište HEP elektre, Regionalnog centra Split i to od 21. listopada 2016. godine. U razdoblju između 2006. i 2012. godine radila je u HEP-u u Šibeniku te je bila običan član sindikata i nije imala spoznaja o radu vodstva sindikata HES-a u Splitu. Kroz rad sindikata je upoznala gospodina TS, ali nije detaljnije upoznata s njegovim radom iz tog razdoblja. O njegovom radu u sindikatu sam detaljnije je upoznata nakon što sam izašla iz HES-a. Interesirajući se saznala sam kako je i skupina oko njega imala slična iskustva sa gospodinom RS. To je također jedan od razloga zbog kojeg sam pristupila tom sindikatu. Od kolegica je saznala i kako je TS dobivao jednokratnu pomoć. U pravilu bi se isplatila nekakva jednokratna pomoć potrebna je odluka Odbora Podružnice, a taj podatak je transparentan i dostupan predsjedniku sindikata. Poznato joj je zbog čega je HES pomagao okrivljeniku TS. Od kada je postala aktivni član sindikata HEDIS-a, taj sindikat je pomagao u sličnim situacijama, ali ne samo članovima sindikata nego i drugim ljudima koji su zaposleni u HEP-a upravo u situaciju u kojoj je bio i okrivljenik.

14. Ispitan kao svjedok CS je u bitnom iskazao kako je u jednom razdoblju bio član odbora podružnice HES-a u Splitu, čini mu se negdje oko 2010. godine. Poznato mu je kako je odbor podružnice HES-a isplaćivao jednokratne pomoći u slučaju bolesti u drugim situacije. Poznato mu je i kako je isplaćivao i TS, međutim, koliko se sjeća to je bilo prije nego što sam je bio član odbora podružnice. Svjedoku nije poznato da bi podružnica sindikata pomagala na drugi način osim jednokratnom novčanom pomoći. Nije mu poznato niti da bi se pomoć isplaćivala putem putnih naloga. Sjeća se da mu je ŠS rekao u razdoblju dok je bio predsjednik sindikata dogovorio s direktorom da kada predsjednik sindikata odlazi na službeni put za potrebe sindikata da mu sindikat izda putni nalog, a HEP isplati jednu dnevnicu.

15. Ispitana kao svjedok VS je u bitnom iskazala kako radi na radnom mjestu pravne zastupnice Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata već 20 godina. Njezino radno mjesto je u središnjem uredu sindikata. Pored središnjeg ureda postoje i podružnice na terenu kojih je u doba kad je gospodin TS bio član bilo pedesetak, danas ih ima 40. Svjedokinji je poznato kako je kako je okrivljenik bio predsjednik Podružnice Sindikata, član regionalne podružnice i ujedno predstavnik regionalnog sindikata u središnjem uredu sindikata. Tako je bilo do njegovog odlaska u drugi sindikat. Sjeća se kako je to bilo do ožujka 2012. godine. U razdoblju dok je okrivljenik bio predsjednik splitske podružnice sindikata uredno je dostavljao financijska izvješća dok u Središnjem uredu nisu mogli ni pretpostaviti da se radi o financijskim poteškoćama. Inače, nadzor nad financijama sindikata vršio je knjigovodstveni servis te podružnice na terenu i dobivali su financijska izvješća jednom godišnje. Danas je drugačije i nadzor vrši knjigovodstveni servis na razini Središnjeg ureda sindikata. Prva sumnja pojavila se nakon što je okrivljenik osnovao drugi sindikat u podružnici HEP-a u Splitu. S strane Središnjeg ureda postavljen je povjerenik sindikata te se pokušalo zadržati članstvo ali se pokušalo i provjeriti dotadašnje financijsko poslovanje. Tada su otkrili niz čudnih financijskih transakcija premda u tom trenutku nisu imali svu dokumentaciju. Dio dokumentacije pribavljen je od strane banke na kojoj se nalazio račun podružnice. Banka nije dostavila financijsku dokumentaciju već su prema financijskim promjenama na računu rekonstruirali razne financijske transakcije. Prije svega uočili su kao je sanje na računu samo 3.600,00 kuna iako je splitska podružnica sindikata samo od članarina mjesečno prikupljala oko 50 tisuća kuna. Primijećeno je kako se radi o putnim nalozima za sastanke koji se nikad nisu održali, a velik dio sastanaka je prema tome trebao biti održan u Središnjem uredu Sindikata ili u organizaciji Središnjeg ureda. Također duplicirani su putni nalozi na način da je osoba kojoj je izdan putni naloga bila isplaćivana i s računa sindikata i sa računa podružnice HEP-a. Čak i u nekim situacijama i iz podružnice Sindikata i Središnjeg ureda sindikata i od strane HEP- a. Također u nekim slučajevima osoba na koju je glasio putni nalog bila isplaćena i za troškove korištenja vlastiti automobil po prijeđenoj kilometraži dok je istovremeno utvrđeno kako je osoba koristila automobil HEP-a te kako mu je direktor podružnice potpisao putni nalog. Moguće je kako je putni nalog izdan samo za potrebe pravdanja odsutnosti s posla međutim reagirali su samo u situacijama kad je putni nalog stvarno i isplaćen pored toga što je isplaćen od strane Sindikata. Svjedokinji je poznato kako je Sindikat isplatio okrivljeniku iznos od 10.000,00 kuna kada mu je sin stradao u prometnoj nesreći. Nije joj poznato je li Sindikat pružao pomoć dok je sin boravio na liječenju putem fiktivnih putnih naloga.

16. Ispitan kao svjedok GS je u bitnom iskazao kako je on jedan od osnivača Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata. Bio je među članovima središnjeg odbora te koordinacije nezavisnih sindikata. Član Sindikata i član Odbora Podružnice bio je do umirovljenja 11. veljače 2011. godine. Istaknuo je kako je za svaku isplatu bio potreban potpis dvije osobe na tzv. virmanu odnosno nalogu za prijenos novčanih sredstava. U njegovom razdoblju predsjedništva podružnice Sindikata, poslodavac bi davao putni nalog i isplaćivao ga. U svrhu ako bi se dogodila prometna nesreća uz putni nalog poslodavca, osoba koja bi koristila putni nalog imala bi osiguranje. U tom razdoblju isplate je vršio isključivo poslodavac, a ne sindikat. Također, u njegovom mandatu kao i kasnije u mandatima FS i TS pa sve do njegovog umirovljenja Sindikat je isplaćivao svojim članovima naknadu za pomoć u raznim životnim situacijama. To se nazivalo fond solidarnosti. Štoviše fond je imao svoj poseban račun. Postojale su isplate pomoći koja je bila nepovratna, a u nekim situacijama bi se obvezalo člana da neki isplaćeni iznos vrati u određenom roku.

17. Svjedok SS je u bitnom iskazao kako je u spornom razdoblju bio predsjednik fonda solidarne pomoći u Podružnici Hrvatsko elektro-gospodarskog sindikata u HEP-u. Kada je okrivljenikov sin doživio tešku prometnu nesreću 2008. godine stvorila se velika empatija i želja da se njemu i supruzi koja je također bila član Sindikata, pomogne. Okrivljenik TS je vrlo vrijedan i aktivan član podružnice HEGS-a u HEP-u a isto tako jako vrijedan na poslu kao inženjer zadužen za održavanje trafostanica. Zbog toga je posebno stvorena empatija te je na razini Podružnice Sindikata donesena odluka kako treba pomoći a posebno kad je počela rehabilitacija u toplicama i to u [adresa], u [adresa] i [adresa] i treba pomoći novčano temeljem odluke koju je donijelo kolektivno čelništvo podružnice sindikata. Svjedoku nije poznato je li se radilo o jednokratnoj novčanoj pomoći ili su se plaćala putovanja kad bi gospodin TS ili supruga išli vidjeti sina u [adresa] ili u Velu Luku. Inače, jednokratne novčane pomoći i plaćanje putovanja vezano za liječenje vršile i drugim članovima sindikata. U razdoblju dok je bio na čelu fonda solidarnosti, fond nije imao odvojeni račun nego se čitavo poslovanje odvijalo putem računa podružnice sindikata. Svjedoku nije poznato da bi istovremeno postajao putni nalog vodstva Sindikata i direktora podružnice HEP-a.

18. Stalni sudski vještak za financije i računovodstvo dipl. oec. Srđan Kovačić je u pisanom i usmenom nalazu i mišljenju u bitnom naveo kako je u razdoblju od 2006. godine do veljače 2012. godine TS isplaćeno na ime putnih troškova prema putnim nalozima, od strane poslodavca HEP-Elektrodalmacija 15.318,86 kuna te od Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata, Podružnica Split 58.411,40 kuna.

18.1. Prema mišljenju vještaka, od strane splitske podružnice sindikata HES-a izvršene isplate putnih troškova TS u promatranom razdoblju uglavnom su izvršene temeljem nevjerodostojnih podataka. Od ukupno izvršenih isplata u iznosu od 58.4111,40 kuna, za isplate u iznosu od 21.425,00 kuna putni troškovi su naplaćeni od HEP-a i istovremeno od HES-a, za isplate u iznosu od 1.925,00 kuna prema putnim nalozima HES-a obračunato je više nego je trebalo temeljem dokumentacije iz putnih naloga dok je 25.706,80 kuna isplaćeno okrivljeniku po putnim nalozima koji su fiktivni jer se u putnim nalozima kao svrha putovanja navode sindikalne obveze a u stvarnosti se odnose na privatna putovanja okrivljenika u [adresa] ili Velu Luku gdje mu se sin nalazio na rehabilitaciji. Vještak zaključuje kako je okrivljeniku u promatranom razdoblju isplaćeno bez osnove 49.056,80 kuna.

18.2. Na posebno postavljena pitanja vještak je istaknuo kako putni nalog koji izdaje i potpisuje je odgovorna osoba u pravnoj osobi koja upućuje zaposlenika odnosno člana udruge na put. U tvrtki je to ili član uprave, ili direktor ili osoba koja izdaje putni nalog po ovlaštenju člana uprave. U udruzi građana tj. sindikata ta odgovorna osoba bila bi predsjednik sindikata. U pravilu kada predsjednik sindikata odlazi na put putni nalog bi trebala potpisati osoba koja ga zamjenjuje, zamjenik ili član izvršnog tijela ovlašten za takvu vrstu poslova. Nakon što je izdan putni nalog u svakoj pravnoj osobi postoji osoba koja nakon obavljenog puta vrši likvidaciju odnosno pregled sadržaja putnog naloga. Likvidator ispituje vrijeme, sat, troškove i ostale činjenice navedene u putnom nalogu. Ukoliko likvidator utvrdi da je putni nalog formalno i sadržajno valjan može se pristupiti isplati kod blagajnika. U konkretnom slučaju u sindikatu HEP-a isplatu je vršila knjigovodstvena tvrtka angažirana od strane vodstva sindikata. Knjigovodstveni servis ne može izvršiti isplatu bez naloga ovlaštene osobe sindikata. U slučaju kad je ta odgovorna osoba bila na putu nalog knjigovodstvenom servisu daje njegov zamjenik. Moguće je izdavanje dvaju putnih naloga od strane dviju pravnih osoba u jednom, međutim moguća je isplata samo jednog putnog naloga. U tom slučaju će se na putnom nalogu naznačiti kako će druga pravna osoba izvršiti plaćanje tog putnog naloga.

Vještak je istaknuo kako je u pisanom nalazu i mišljenju nazvao putne naloge fiktivnim zato jer je bilo očito kako se ta putovanja nisu odnosila za potrebe tog tijela, sindikata ili okrivljenikovog poslodavca HEP-a već se radilo putovanjima u [adresa] ili Velu Luku koje su privatne naravi. U slučaju sindikata postojala je odluka koje je ovlašteno tijelo sindikata donijelo sa odmakom od čak jedne godine gdje je utvrđeno kako je okrivljenik tog dana putovao npr. u [adresa] međutim ne navodi se kako bi se radilo o poslovima vezanim za sindikat ili tvrtku pa je stoga očito da se radi o privatnom putovanju.

Svi su putni nalozi morali proći likvidaturu prije isplate, tako je bilo i ovom slučaju. Činjenica je međutim kako se radi o dvije odvojene pravne osobe koje vode knjigovodstvo na fizički odvojenim mjestima te se tako moglo dogoditi da se istovremeno izvrši isplata od obje pravne osobe a da jedna za drugu ne znaju.

18.3. U svom dodatnom nalazu i mišljenju od 24. studenog 2025. vještak dipl.oec. Srđan Kovačić je naveo kako ne dovodi u pitanje ni jednu odredbu u Statutu Podružnice sindikata HES-a niti njegove Odluke, već samo utvrđuje po kojim datumima je za isto putovanje izdano dva putna naloga, jedan od strane HEP-a i drugi od strane HES-a i po istim naplaćeni dvostruki troškovi od strane TS.

U svom nalazu i mišljenju iz lipnja 2014. analizirao je i smatrao fiktivnim, ili lažnim, samo one putne naloge obračunate na teret podružnice HES-a koji su za iste datume i iste relacije već jednom plaćeni okrivljeniku od strane HEP-a tj. dvosruko naplaćeni od strane TS, jednom od HES-a i drugi put od HEP-a. Što se tiče dijela prigovora da Knjigovodstveni servis koji vodi poslovne knjige Podružnici sindikata nije imao primjedbi po obračunima putnih naloga, za njega je to logično, jer Knjigovodstveni servis ne vodi obračune putnih naloga koje izdaje, obračunava i plaća HEP.

19. Optužnicom se okrivljeniku stavljaju na teret tri modaliteta izvršenja kaznenog djela kroz koja da bi stekao protupravnu imovinsku korist. To je isplata putnih naloga za putne troškove koje je naplatio od Sindikata u kojem je bio odgovorna osoba premda je na ime putnih troškova prethodno primio novčana sredstva od svog poslodavca, zatim isplata putnih naloga za nerealizirana putovanja, i upisivanje veće kilometraže kako bi se naplatio veći putni trošak od onog koji je stvarno nastao.

20. Sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za financije i računovodstvo, iz dokumentacije koja je priložena u spis te okrivljenikove obrane kako je dio putnih troškova okrivljenik naplaćivao istovremeno i od poslodavca i Sindikata dok je iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka te putnih naloga utvrdio kako je u inkriminiranom razdoblju od ukupno izvršenih isplata okrivljeniku isplaćen iznos od 21.425,00 kuna na način da su putni troškovi naplaćeni od HEP-a i istovremeno od HES-a.

21. Također, između stranaka nije prijeporno kako je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju bio predsjednik Odbora podružnice Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata i time odgovorna osoba u smislu čl. 87. toč. 6. Kaznenog zakona.

22. Međutim, okrivljenik je podnosio zahtjev za isplatu putnih troškova kao svaki drugi zaposlenik odnosno svaki drugi član sindikata a ne kao odgovorna osoba. On je doveo u zabludu odgovornu osobu koja bi izdala i potpisala putni nalog da mu troškovi službenog putovanja nisu podmireni, odnosno doveo bi u zabludu odgovornu osobu njegovog poslodavca HEP kako mu Sindikat nije podmirio troškove službenog putovanja koji bi mu povjerovavši u navode njegovog zahtjeva za isplatom putnih troškova naložio isplatu. Također, doveo bi u zabludu odgovornu osobu Sindikata kako mu poslodavac nije podmirio troškove službenog putovanja koji bi mu povjerovavši u navode njegovog zahtjeva za isplatom putnih troškova naložio isplatu.

23. Drugi modalitet radnji okrivljenika sastojao se u isplatama putnih naloga za nerealizirana putovanja odnosno putnih naloga kada bi okrivljenik posjećivao teško ozlijeđenog sina dok se nalazio na rehabilitaciji u [adresa] i u [adresa] dok se u putnim nalozima navodilo kako se radi o službenom o putovanju za potreba Sindikata čiji je bio predsjednik u splitskoj podružnici u inkriminiranom razdoblju. Okrivljenik u obrani priznaje kako je postupao upravo na opisani način dok je iz dokumentacije priložene u spis te nalaza i mišljenja sudskog vještaka za financije i računovodstvo Sud utvrdio kako je okrivljeniku u inkriminiranom razdoblju isplaćen iznos od 25.706,80 kuna po putnim nalozima za koje vještak navodi kako su fiktivni jer se u njima kao svrha putovanja navode sindikalne obveze a u stvarnosti se odnose na privatna putovanja okrivljenika u [adresa] ili Velu Luku gdje mu se sin nalazio na rehabilitaciji.

23.1. Međutim, kao i u prethodnom slučaju, okrivljenik je podnosio zahtjev za isplatu putnih troškova kao svaki drugi zaposlenik odnosno svaki drugi član sindikata a ne kao odgovorna osoba premda je Sud utvrdio kako je okrivljenik bio odgovorna osoba u Sindikatu. Postupajući na opisani način doveo je u zabludu odgovornu osobu Sindikata koja bi izdala i potpisala putni nalog da se radi o službenom putovanju za potrebe Sindikata dok bi okrivljenik prema vlastitom priznanju putovao u posjetu sinu u [adresa] odnosno u Velu Luku gdje se nalazio na rehabilitaciji. Odgovorna osoba bi mu povjerovavši u navode njegovog zahtjeva za isplatom putnih troškova naložila isplatu.

24. Treći modalitet radnji okrivljenika sastojao se u isplata prema putnim nalozima HES-a u kojima je obračunato je više nego je trebalo temeljem dokumentacije iz putnih naloga. Sud je iz dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka utvrdio kako je u inkriminiranom razdoblju okrivljenik doista postupao na opisani način i time sebi pribavio nepripadajuću imovinsku korist u iznosu od 1.925,00 kuna. Međutim, kao i u prethodnim slučajevima okrivljenik je podnosio zahtjev za isplatu putnih troškova kao svaki drugi zaposlenik odnosno svaki drugi član sindikata a ne kao odgovorna osoba premda je Sud utvrdio kako je okrivljenik bio odgovorna osoba u Sindikatu u smislu čl. 87. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku. Postupajući na opisani način doveo je u zabludu odgovornu osobu Sindikata koja bi izdala i potpisala putni nalog dovevši ga u zabludu za broj prevaljenih kilometara, a odgovorna osoba bi mu povjerovavši u navode njegovog zahtjeva za isplatom putnih troškova naložila isplatu.

25. Da bi se ostvarila obilježja kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. Kaznenog zakona potrebno je da odgovorna osoba u pravnoj osobi iskoristi svoj položaj i time sebi ili drugome pribavi imovinsku korist. Međutim modalitet izvršenja ovog kaznenog djela nije tražio da počinitelj kaznenog djela bude odgovorna osoba u pravnoj osobi budući je akt o isplati i kod poslodavca (kod kojeg okrivljenik nije bio odgovorna osoba) i kod Sindikata u kojoj je bio odgovorna osoba, izdaje i potpisuje odgovorna osoba te kako ta osoba koja izdaje i potpisuje nalog putni nalog i nalog za isplatu putnih troškova niti po propisima niti po praksi a niti u konkretnom slučaju nije bila i ne smije biti okrivljenik. Okrivljenik je postupao kao bilo koji drugi zaposlenik odnosno član sindikata koji nema status odgovorne osobe i podnio bi zahtjev za isplatom putnih troškova na opisani način čime bi doveo odgovornu osobu koja bi izdala i potpisala putni nalog i nalog za isplatu putnih troškova u zabludu da bi povjerovao u istinitost onoga što je navedeno u putnom nalogu i tako mu naložio isplatu. Stoga je uvjerenje Suda kako bi se u postupanju okrivljenika ostvarila obilježja kaznenog djela prijevare dok u odnosu na kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti nije dokazano da je okrivljenik pribavio protupravnu imovinsku korist tako da je iskoristio status odgovorne osobe u pravnoj osobi već je imovinsku korist ostvario kao obični zaposlenik odnosno član sindikata dovodeći u zabludu odgovorne osobe koja mu je odobrila isplatu novčanih sredstava. Ova činjenica koja nije dokazana čini jedno od bitnih obilježja predmetnog kaznenog.

26. Sud najprije ističe da kazneno pravo predstavlja krajnje sredstvo (ultima ratio) pravnog poretka te da ne služi sankcioniranju svake nepravilnosti u poslovanju, već isključivo onih postupanja koja sadrže sve zakonske elemente kaznenog djela uključujući i subjektivni element krivnje. Sama činjenica da je u poslovanju došlo do financijskih nepravilnosti, neusklađenosti ili čak neopravdanih isplata ne znači automatski postojanje kaznenog djela, već može upućivati na civilno pravnu, disciplinsku ili organizacijsku odgovornost, ali ne nužno i na kaznenu,

27. Sud prihvaća kao nesporno da su u određenom razdoblju izvršene isplate putnih troškova okrivljeniku od strane sindikata, kao i da je okrivljenik u određenim situacijama primao naknadu putnih troškova i od poslodavca. Također je utvrđeno da su u poslovanju sindikata postojali paralelni sustavi financijskog evidentiranja, više osoba uključenih u obradu dokumentacije, te neujednačena praksa u pogledu isplata putnih troškova.

28. Za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti nužno je dokazati da je okrivljenik postupao svjesno i s namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi odnosno da je bio svjestan protupravnosti svog postupanja i da je takvo postupanje htio ili barem na njega pristao. Sud utvrđuje da u konkretnom slučaju nije dokazano izvan razumne sumnje da je okrivljenik imao takvu svijest i namjeru.

28.1. Dvostruka isplata ne znači automatski svijest o zabrani. Optužba polazi od pretpostavke da je okrivljenik samom činjenicom podnošenja zahtjeva za isplatu putnih troškova prema dva različita subjekta, morao znati da takvo postupanje nije dopušteno. Sud takav zaključak ne može prihvatiti. Naime, tijekom postupka nije dokazano postojanje jasnog, nedvosmislenog i okrivljeniku poznatog pravila prema kojem bi mu bila zabranjena isplata putnih troškova iz sredstava sindikata u situacijama kada je putovanje imalo i sindikalnu svrhu, niti je dokazano da je okrivljenik u trenutku podnošenja zahtjeva znao da je određeni trošak već isplaćen iz drugog izvora. Kaznena svijest ne može se temeljiti na pretpostavci ,trebao je znati", već isključivo na dokazanoj činjenici da je okrivljenik znao i htio postupati protivno pravilima.

28.2. Sud nadalje utvrđuje da, iako je okrivljenik obnašao funkciju predsjednika sindikalne podružnice, iz provedenih dokaza ne proizlazi da je svoj položaj zloporabio u kaznenopravnom smislu. Nije dokazano da je samostalno i bez kontrole odobravao isplate, da je izdavao naloge za isplate protivno propisima, zaobilazio mehanizme kontrole ili svjesno manipulirao dokumentacijom. Sama činjenica obnašanja funkcije ne može se poistovjetiti sa zlouporabom te funkcije. Kazneno djelo ne čini položaj, nego svjesno i namjerno korištenje tog položaja protivno njegovoj svrsi, što u ovom predmetu nije dokazano.

29. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka u dijelu koji se odnosi na računovodstveni prikaz isplata i njihovih iznosa, no naglašava da vještačenje ne može biti temelj za zaključke o kaznenoj odgovornosti okrivljenika.

29.1. Sud posebno ističe da financijsko vještačenje može utvrditi iznose i tokove novca, ali ne može i ne smije utvrđivati postoji li kazneno djelo, je li okrivljenik imao pravo ili nije imao pravo, te postoji li svijest i namjera. Svaki zaključak o kaznenoj odgovornosti mora biti rezultat pravne ocjene suda, a ne stručnog mišljenja vještaka. Sud ne nalazi druge dokaze koji bi popunili taj nedostatak.

30. Iskazi svjedoka, promatrani u cjelini, ukazuju na postojanje dugotrajnog unutarnjeg sukoba u sindikatu, neujednačene prakse i različitih tumačenja pravilnosti poslovanja. Sud ocjenjuje da takav kontekst dodatno slabi mogućnost pouzdanog zaključka o postojanju kaznene namjere, jer upućuje na organizacijski politički konflikt, a ne na individualnu kriminalnu odluku okrivljenika.

31. U predmetu postoje razumno moguće alternative koje optužba nije isključila, a to je da se radilo o toleriranoj ili nejasnoj praksi, da okrivljenik nije imao cjelovit uvid u sve isplate, da nije bio svjestan protupravnosti, te da je postupao u uvjerenju da djeluje u okviru dopuštenog. Kako te sumnje nisu otklonjene, sud je, u skladu s načelom in dubio pro reo, bio dužan iste tumačiti u korist okrivljenika. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da, iako su određene financijske nepravilnosti utvrđene, nisu dokazani svi zakonski elementi kaznenog djela, osobito nije dokazana svijest i namjera okrivljenika.

32. lako sud prihvaća da je okrivljenik bio svjestan činjenice da mu je putni trošak prethodno isplaćen od strane poslodavca, iz provedenih dokaza ne proizlazi da je drugu isplatu ostvario zlouporabom svojeg položaja niti korištenjem ovlasti protivno interesima sindikata, pa se takvo postupanje ne može kvalificirati kao kazneno djelo, već eventualno kao stjecanje bez osnove.

33. Činjenica da je okrivljenik bio svjestan dvostruke isplate ne znači sama po sebi da je tu isplatu ostvario zlouporabom položaja, budući da u postupku nije dokazano da je imao ovlast samostalno odlučivati o isplati, niti da je takvu ovlast koristio protivno svrsi sindikalnog djelovanja.

34. U kaznenom postupku teret dokazivanja je na tužiteljstvu, koje mora nedvojbeno dokazati krivnju okrivljenika. Ako ostane razumna sumnja u način na koji se događaj odigrao, sud mora postupiti u korist okrivljenika. U ovom slučaju, sud zaključuje da nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je okrivljenik zaista počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Sukladno načelu "in dubio pro reo", koje propisuje da se u slučaju dvojbe presuđuje u korist okrivljenika, sud je okrivljenog oslobodio od optužbe kako je to odlučeno u izreci.

35. Kako ne postoje drugi dokazi koji bi nedvojbeno upućivali na okrivljenika kao počinitelja ovog kaznenog djela, sud je istog oslobodio temeljem točke 3. čl. 453. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08). Iz gore navedenog razloga, sud se nije upuštao u utvrđivanje i obrazlaganje preostalih spornih činjenica.

36. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (ZKP/08) troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. -5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu, 15. siječnja 2026.

S U D A C

dr.sc. Mijo Galiot

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud u Splitu.

DNA:

- okrivljeniku

- branitelju

- ODO u Splitu

- punomoćniku oštećenika

- u spis