REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-4208/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari I. ovrhovoditelja UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. ovrhovoditelja ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Darku Kožiću, odvjetniku u Ivancu, protiv ovršenika TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivi Soldo, odvjetnici u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 15. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovnim brojem: P-3843/21 od 19. ožujka 2024., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev I. i II. ovrhovoditelja od 09. siječnja 2025. za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 16. prosinca 2025. podnio ovome sudu prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-3843/21 od 19. ožujka 2024., a koja je postala pravomoćna temeljem presude Županijskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem:
Gž-1564/2024 od 09. srpnja 2025. Ovršenik predlaže odgoditi ovrhu do okončanja postupka povodom njegovog prijedloga za dopuštenje revizije kojeg je 14. studenog 2025. podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv naprijed navedene drugostupanjske presude. U bitnom ovršenik navodi da su protiv njega pokrenute dvije izravne naplate, te da je iz obavijesti FINA-e razvidno da je u prilogu zahtjev za prisilnu zapljenu I. ovrhovoditelja UL specificirana tražbina na cjelokupni iznos iz presude od 25.216,22 EUR uz kamate, odnosno da je i iz druge obavijesti FINA-e razvidno da je u istom iznosu zatražena naplata i za II. ovrhovoditelja ĐL, stoga ovršenik smatra da su ovrhovoditelji zatražili dvostruku naplatu potraživanja iz presude umjesto da je svatko zatražio isplatu polovice potraživanja iz presude (na ime glavnice iznos od 10.600,00 EUR s kamatama, te na ime troškova postupka iznos od 2.008,11 EUR s kamatama). Nadalje, ovršenik se poziva na činjenicu da je umirovljenik i podstanar, te da mu ovakva tražbina predstavlja veliko opterećenje za mirovinu i da mu prijeti nastupanje nenadoknadive štete s obzirom da nema drugih prihoda osim mirovine. Ovršeniku je upitna i mogućnost eventualnog povrata prenesenih sredstava, ukoliko uspije u postupku povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije.
2. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava od 16. prosinca 2025. dostavljen je ovrhovoditeljima na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelji su se podneskom od 09. siječnja 2026. u cijelosti usprotivili navodima ovršenika. U bitnom, ovrhovoditelji navode da im je nejasno zbog čega ovršenik smatra da ga oni pokušavaju dvostruko ovršiti, kada je u Zahtjevima za izravnu naplatu naveden samo po jedan ovrhovoditelj u odnosu na kojeg je FINA-a dužna postupiti, te kada je odabrano da se zapljena vrši prema specifikaciji, a u kojoj je navedeno da je potraživanje svakog ovrhovoditelja na ime glavnice u iznosu od 10.600,00 EUR, te na ime troškova postupka u iznosu od 2.008,11 EUR. Također, ovrhovoditelji su osporili i navode o teškoj materijalnoj situaciji ovršenika, te potražuju naknadu troška sastava podneska u iznosu od 137,50 EUR.
3. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
4. Odredbom čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
5. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
6. U odnosu na pravni lijek na koji se ovršenik poziva – prijedlog za dopuštenje revizije protiv presuda Županijskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem: Gž- 1564/2024 od 09. srpnja 2025. valja reći kako je sud izvršio uvid u navedeni podnesak (list 33. – 53. spisa), kao i u e-spis, te utvrdio da je isti podnesen.
Time je ovršenik postupio sukladno čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) s obzirom da nema mogućnost podnošenja revizije bez prethodnog dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Slijedom navedenog ispunjen je jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.
7. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud smatra kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer smatra da bi trpio nadoknadivu štetu zbog zapljene novčanih sredstava, a koja bi značila ugrozu za njegovu egzistenciju s obzirom da je umirovljenik i da je bez drugih primanja, te da živi kao podstanar. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditeljima. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknade, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelji ne bi bili u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditeljima, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.
8. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno pod točkom I. izreke ovog rješenja.
9. Ovrhovoditelji su zatražili trošak sastava očitovanja od 09. siječnja 2026. na prijedlog ovršenika. Odredbom čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Sud je stava da trošak sastava očitovanja ovrhovoditelja na prijedlog ovršenika nije trošak koji je bio potreban za ovrhu s obzirom da očitovanje ovrhovoditelja nije bilo nužno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Naime, sud je prijedlog ovršenika dostavio na očitovanje ovrhovoditeljima uvažavajući pravo stranke da se očituje o zahtjevima i navodima protivne stranke, odnosno sud je ovrhovoditeljima samo dao mogućnost, ali ne i obvezu da odgovore na prijedlog ovršenika.
10. Slijedom navedenog, budući nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 14. st. 4. OZ- a, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 15. siječnja 2026.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. I. i II. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku po pun.
3. Spis
