Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

    Sesvete, Industrijska cesta 15

    Poslovni broj: P-344/2023-48

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Lovri Tomičiću, u pravnoj stvari tužitelja RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kapustić, odvjetnik iz Ivanca, Ulica Akademika Mirka Maleza 4, protiv 1. tuženika AJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Berislav Balenović, odvjetnik iz Siska, Stjepana i Antuna Radića 8 a, 2. tuženice SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], sada nepoznatog prebivališta i boravišta, 3. tuženice FJ, sada nepoznatog prebivališta i boravišta, obije zastupane po privremenom zastupniku Dinku Kulašu, odvjetniku iz Dugog Sela, Bjelovarska 5 i 4. tuženika Grada Dugog Sela, OIB [osobni identifikacijski broj], Dugo Selo, Josipa Zorića 1, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, privremenog zastupnika 2. i 3. tuženice, punomoćnika po zaposlenju 4. tuženika ŠJ i u odsutnosti uredno pozvanog 1. tuženika, s danom objave 15. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužitelj RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], samovlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA,ukupne površine 1331 m2,a koja se sastoji od VOĆNJAKA površine 669 m2, DVORIŠTA površine 531 m2, GOSPODARSKE ZGRADE površine 18 m2 i STAMBENE ZGRADE,MARTINSKA ULICA površine 113 m2, upisane u ZK uložak: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    II. Tuženici AJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i FJ [adresa], PA15205, 102 Avion Aven, dužni su trpjeti brisanje svojih upisanih suvlasništava s neodređenim omjerom na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA,ukupne površine 1331 m2,a koja se sastoji od VOĆNJAKA površine 669 m2, DVORIŠTA površine 531 m2, GOSPODARSKE ZGRADE površine 18 m2 i STAMBENE ZGRADE, MARTINSKA ULICA površine 113 m2, upisane u ZK uložak: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva tužitelja RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], navedene nekretnine u cijelosti.

    III. Tuženik Grad Dugo Selo, OIB: [osobni identifikacijski broj], Dugo Selo, Josipa Zorića 1, dužan je trpjeti brisanje suvlasništva s neodređenim omjerom upisanog kao javno dobro pod upravljanjem Grada Dugog Sela na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA, ukupne površine 1331 m2, a koja se sastoji od VOĆNJAKA površine 669 m2, DVORIŠTA površine 531 m2, GOSPODARSKE ZGRADE površine 18 m2 i STAMBENE ZGRADE, MARTINSKA ULICA površine 113 m2, upisane u ZK uložak:

    2534 k. o. [katastarska općina], uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva tužitelja RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], navedene nekretnine u cijelosti.

    IV. Nalaže se 2., 3. i 4. tuženicima da u roku od 15 (petnaest) dana solidarno naknade tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.338,85 EUR sa zateznom kamatom od 15. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 4. lipnja 2023. navodi kako su on te 1. do 3. tuženici upisani kao suvlasnici s neodređenim omjerima nekretnine kčbr. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA,ukupne površine 1331 m2, koja se sastoji od VOĆNJAKA površine 669 m2,DVORIŠTA površine 531 m2, GOSPODARSKE ZGRADE površine 18 m2 i STAMBENE ZGRADE, MARTINSKA ULICA površine 113 m2, upisane u ZK uložak: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ista nekretnina s neodređenim omjerom upisana je i kao opće dobro pod upravljanjem 4. tuženika. Nadalje navodi, kako je tužitelj predmetnu nekretninu stekao kupnjom u ovršnom postupku temeljem rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj: Ovrv-78/2021-507. od 15. listopada 2021. godine od dotadašnjeg upisanog vlasnika PJ iz [adresa]. Ističe, kako predmetna nekretnina u sadašnjem obliku i u sadašnjoj površini, računajući i tužiteljeve prednike, nesmetano se samostalno posjeduje još od 1978. godine kada je prvom vlasniku OJ izdana Građevinska dozvola Sekretarijata za privredu,građevinarstvo i komunalne poslove Općine Dugo Selo,broj:O4-UP/Io-733/1978. od 29. kolovoza 1978. Navedena građevinska dozvola izmijenjena je rješenjem Sekretarijata za privredu,građevinarstvo i komunalne poslove Općine Dugo Selo,broj:O4-UP/Io- 1039/1982. od 23. ožujka 1984. godine. Na istoj nekretnini sada pok. OJ je izgradio postojeću kuću temeljem navedenih građevinskih dozvola te dvojnu garažu za koju je također pribavio Građevinsku dozvolu koju mu je izdao Sekretarijat za privredu, građevinarstvo i komunalne poslove Općine Dugo Selo,broj:O4-UP/Io- 815/1981. dana 15. srpnja 1981. Predmetna nekretnina je ograđena čvrstom ogradom, a na sjevernom dijelu nekretnine izgrađena je i visoka kamena škarpa na kojoj se također nalazi ograda, a koja ograda i škarpa su izgrađene krajem sedamdesetih ili početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, koju ogradu i koju škarpu je izgradio tadašnji vlasnik OJ. U pogledu vlasništva i posjeda predmetne nekretnine nije bilo sporova. Nadalje, navodi kako je sadašnja nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je u postupku preoblikovanja nekretnina 2007. Navedena nova nekretnina formirana je od dijela stare kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te i od starih kčbr. [katastarska čestica] upisane u ZK ul. [broj ZK uloška] i kčbr. [katastarska čestica], upisane u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na novonastalu nekretninu preneseno je dotadašnje vlasničko stanje i to u neodređenim omjerima u korist prednika tužitelja PJ te 1. do 3. tuženika te kao opće dobro u neodređenom suvlasničkom omjeru pod upravljanjem 4. tuženika. Navodi, kako su nakon smrti LJ, rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dugom Selu, poslovni broji O-93/93. od 29. rujna 1993., njegovim nasljednicama proglašene njegove kćeri 2. tuženica EJ i 3. tuženica GJ. Dana 27. veljače 1995. u predmetu koji se vodio kod Općinskog suda u Zagrebu,pod poslovnim brojem: VIII P-4257/1993., 3. tuženica GJ i 2. tuženica EJ sklopile su sudsku nagodbu sa ZJ, izvanbračnom suprugom pok. oca OJ, kojom nagodbom su joj priznale isključivo vlasništvo obiteljske stambene kuće na [adresa],izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su dozvolile da si imenovana u cijelosti opisanu nekretninu u zemljišnim knjigama prenese na svoje ime i kao svoje vlasništvo. Ističe, kako je ZJ cijelu predmetnu nekretninu, koja je vani u naravi bila izgledom i površinom identična sadašnjoj predmetnoj nekretnini, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 3. srpnja 2002. prodala ĐJ od kojeg je tužitelj stekao predmetnu nekretninu na način kako je to opisano pod točkom II) tužbe. U spomenutom kupoprodajnom ugovoru navedeno je da su predmetom prodaje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisana u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] upisana u ZK ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dakle, prednik tužitelja PJ je temeljem spomenutog kupoprodajnog ugovora 3. Srpnja 2002. postao samostalnim zakonitim, istinitim i poštenim posjednikom cijele predmetne nekretnine, pa je do dana podnošenja ove tužbe, svakako protekao propisani rok za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću u trajanju od deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja,koji je rok propisan odredbom članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, navodi kako se tužitelj RJ,računajući i samostalni neprekinuti posjed njegovih prednika OJ, ZJ i PJ, nalazi se u kontinuiranom samostalnom posjedu cijele predmetne nekretnine od vremena kupnje i izgradnje kuće i ostalih objekata te ograde i škarpe po njegovom predniku OJ još od 1978., ukupno najmanje preko 40 godina, pa je tužitelj svakako stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću, a to u smislu odredbe članka 159. stavak 3. u svezi stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pored navedenog, tužitelj RJ, računajući i zakoniti, istiniti i pošteni samostalni neprekinuti posjed njegovog prednika PJ, nalazi se u samostalnom neprekinutom posjedu cijele predmetne nekretnine više od deset godina, pa je pravo vlasništva stekao dosjelošću i u smislu članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

    2. U odgovoru na tužbu od 12. rujna 2023. 1. tuženik AJ u bitnome navodi kako nema nikakvih saznanja o činjenicama iznesenim u tužbi i stoga mu je nemoguće na iste se očitovati. Osim toga, 1. tuženiku nije uredno dostavljena sva dokumentacija na koju se poziva u tužbi. Jedino može potvrditi da nije vlasnik predmetne nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva, odnosno on nije vlasnik niti jednog dijela iste. Stoga 1. tuženik ne osporava da je osoba (ili osobe) koja je (su) stvarni vlasnik predmetne nekretnine, ujedno i vlasnik dijela koji formalno glasi na ovdje 1. tuženika. Ukoliko sud utvrdi da iz iznesenih činjenica i dokaza proizlazi da bi to bio tužitelj, 1. tuženik se ne protivi da se onda upravo tužitelj upiše kao vlasnik i na dijelu koji formalno glasi na ovdje 1. tuženika. Ističe, kako je 1. tuženik pogrešno upisan kao vlasnik dijela predmetne k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], jednako kao što su ovdje 2., 3. i 4. tuženici ostali pogrešno upisani kao suvlasnici dijelova na susjednoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], a koja je u stvarnosti u cijelosti vlasništvo 1. tuženika. Naime, 1. tuženik je stvarni i isključivi vlasnik susjedne čestice i to nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao k. č. br. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA od 776 m² GOSPODARSKA ZGRADA od 23 m² VOĆNJAK od 425 m² DVORIŠTE od 328 m², ali je zemljišnoj knjizi upisano stanje koje ne odgovara stvarnom stanju. Očito je da su još pravni prednici 1. tuženika u nekom dijelu ostali pogrešno upisani na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica], dok su pravni prednici 2. i 3. tuženice ostali pogrešno upisani na dijelu 1. tuženikove k. č. br. [katastarska čestica], iako je stvarno stanje vlasništva i posjeda bilo nesporno drugačije. Što se tiče 4. tuženika, očito je dio predmetne k. č. br. [katastarska čestica], kao i dio 1. tuženikove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], ostao pogrešno upisan kao dio općeg dobra, iako u stvarnosti niti jedan dio predmetnih čestica nije opće dobro, već se u cijelosti radi o privatnom vlasništvu i privatnom posjedu. 1. tuženiku je, naime, poznato da se predmetna nekretnina uživa u stanju i gabaritima kao i danas već više od četrdeset godina te da 4. tuženik ni u jednom dijelu nije polagao pravo vlasništva ili pravo na posjed dijela te čestice, odnosno niti jedan dio nekretnine se nije uživao kao opće dobro, jednako kao što je to slučaj i s 1. tuženikovom nekretninom. Slijedom navedenog, 1. tuženik nije vlasnik niti jednog dijela predmetne k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a nije mu poznato tko je stvarni vlasnik iste, odnosno svih dijelova predmetne čestice. Zaključno, navodi kako u svakom slučaju, 1. tuženik nije kriv što je, očito prilikom prijepisa ili obnove zemljišnih knjiga (u kojem postupku 1. tuženik nije sudjelovao), pogrešno upisan kao vlasnik dijela iste. Stoga se u cijelosti protivi zahtjevu tužitelja da u bilo kojem dijelu snosi troškove ovog postupka.

    3. Ovaj sud je s obzirom da je utvrđeno kako je prebivalište i boravište 2. i 3. tuženica sada nepoznato istima postavio privremenog zastupnika. 2. i 3. tuženice su 18. studenoga 2024. po privremenom zastupniku podnijele odgovor na tužbu u kojem navode kako predlažu da se od z.k. odjela u Dugom Selu Općinskog suda u Sesvetama pribavi kompletna dokumentacija vezana uz obnovu zemljišnih knjiga na spornoj čestici i česticama od kojih je stvorena, obzirom da je sasvim nejasno zbog čega je predmetna čestica formirana u današnjem opsegu. Ističe i da iz do sada priložene dokumentacije proizlazi da je prednik tužitelja stekao samo kčbr. [katastarska čestica], a ne i kčbr. [katastarska čestica], a što mu nije moglo ostati nepoznato jer TJ očito nije bila upisana kao vlasnica u zemljišne knjige, te je u dobroj vjeri mogao kupiti predmetnu nekretninu samo ako je prodavateljica ugovoru priložila i sporazum koji je priložen uz tužbu. Iz tog sporazuma jasno proizlazi da je ona vlasnica isključivo kčbr. [katastarska čestica], a ne i kčbr. [katastarska čestica]. Zato ni tužitelj ne bi mogao steći dosjelošću kčbr. [katastarska čestica]. Stoga je povijest promjena vlasništva i promjena površine i granica same čestice potrebno jasno utvrditi, te posebno posjed i vlasništvo nad nekadašnjom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predstavljala voćnjak koji se nalazio uz kuću koju je kupio prednik tužitelja te nakon toga ovrhom stekao tužitelj.

    4. U odgovoru na tužbu 4. tuženik osporava navode na kojima se temelji tužba i tužbeni zahtjev te se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanima te će se očitovati po svim točkama tužbe. Najprije ističe da bez obzira na međusobne odnose tužitelja, njegovih prednika i 1. do 3. tuženika, tužitelj nikad niti na koji način nije stekao vlasništvo odnosno suvlasnički udio s neodređenim omjerom upisan kao OPĆE DOBRO – POD UPRAVLJANJEM GRADA DUGO SELO na nekretnini upisanoj kao kčbr. [katastarska čestica] MARTINSKA ULICA, ukupne površine 1331 m2, koja se sastoji od VOĆNJAKA površine 669 m2,DVORIŠTA površine 531 m2, GOSPODARSKE ZGRADE površine 18 m2 i STAMBENE ZGRADE, MARTINSKA ULICA površine 113 m2, upisane u ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Sesvetama, zemljišnoknjižni odjel [adresa]. Navedenu činjenicu zapravo priznaje i sam tužitelj u svojoj tužbi pod točkom V) tužbe gdje navodi: Sadašnja nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je u postupku preoblikovanja nekretnina 2007. Navedena nova nekretnina formirana je od dijela stare kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te i od starih kčbr. [katastarska čestica] upisane u ZK ul. [broj ZK uloška] i kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na novonastalu nekretninu preneseno je dotadašnje vlasničko stanje i to u neodređenim omjerima u korist prednika tužitelja PJ te 1. do 3. tuženika te kao opće dobro u neodređenom suvlasničkom omjeru pod upravljanjem 4. tuženika. Ističe, kako suvlasnički udio s neodređenim omjerom upisan kao OPĆE DOBRO - POD UPRAVLJANJEM GRADA DUGO SELO je upisan temeljem zapisnika Općinskog građanskog suda, zemljišnoknjižnog odjela, broj Z- 1688/2005/2534 od dana 31. listopada 2007., a iz kojeg je vidljivo da je novoformirana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dijelom nastala od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put. Predlaže naslovnom sudu da zatraži uvid u izvornik Zapisnika obzirom da je 4. tuženik samo u posjedu nepotpisanog primjerka predmetnog zapisnika kojeg prilaže uz odgovor na tužbu. Ujedno dostavlja i presliku zk. izvatka za česticu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz kojeg je vidljivo da je predmetna čestica na dan 11. prosinca 2006. u ukupnoj površini od 10149 m2 predstavljala put i bila upisana kao JAVNO DOBRO-ZA OPĆU UPOTREBU. Osporava navode da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini te ističe da se na tijek vremena potrebnog za stjecanje dosjelošću ne primjenjuje st. 2. čl. 159. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima već bi eventualno bio primjenjiv:-stavak 3. istog članka: Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja i stavak 4 istog članka: Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Dakle, iz činjeničnog stanja i primjenom relevantnih zakonskih odredbi više je nego vidljivo da posjed tužitelja nije i ne može biti zakonit jer tužitelj kao posjednik nema valjani pravni temelj toga posjedovanja. Iz rješenja o dosudi kojim tužitelj postaje suvlasnik je jasno vidljivo da tužitelj postaje suvlasnik samo suvlasničkog dijela prednika PJ, a niti tužitelj niti bilo koji od navedenih prednika tužitelja nema valjani pravni temelj za posjedovanje nekretnine odnosno dijela čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dodatno nisu ostvareni uvjeti istinitosti i poštenosti posjeda jer posjed može biti pošten samo ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a tužitelj je prilikom stjecanja suvlasničkog dijela nekretnine neupitno znao da stječe isključivo suvlasnički dio nekretnine, a ne nekretninu u cijelosti odnosno u samovlasništvo, a što sad želi ostvariti kroz ovu tužbu. Iz rješenja o dosudi kojim tužitelj postaje suvlasnik nekretnine je jasno vidljivo da je tužitelj pokrenuo ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenika PJ i to kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća broj 222 i dvorište u [adresa] površine 105 hvati, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]. U rješenju u dosudi je pod točkom 2. obrazloženja utvrđeno da je u postupku obnove zemljišnih knjiga formirana nova katastarska čestica br. [katastarska čestica]. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], (a koja je značajno veće površine od kč. br. [katastarska čestica]) a da se unutar navedene čestice nalazi i kč. br. [katastarska čestica] koja je po staroj izmjeri bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] te da je ovrešenik u predmetnom postupku suvlasnik novoformiranog zemljišnoknjižnog tijela s neodređenim omjerom. Iz svega navedenog jasno je vidljivo da tužitelj bez ikakve osnove, a samo poradi okolnosti da je od pokretanja ovršnog postupka do završetka iste formirana nova čestica i nova nekretnina, svojata u cijelosti novu nekretninu površine 1331 m2 iako je ovršni postupak u kojem je stjecao nekretninu pokrenut nad nekretninom kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 377m2, a što je vidljivo iz posjedovnog lista za nekretninu br. 20/3 k. o. [katastarska općina], u kojem je vidljivo da se predmetna čestica sastojala od kuće površine 147 m2 i dvorišta površine 230 m2 odnosno sveukupno 377 m2. Nastavno na sve gore navedeno, tuženik ističe da su predmetna tužba i tužbeni zahtjev neosnovani te predlaže Naslovnom sudu donošenje rješenja kojim se odbacuje tužba ili presude kojom se odbija zahtjev tužitelja u odnosu na 4. tuženika.

    5. Tijekom postupka podneskom od 21. ožujka 2025. 1. tuženik je priznao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, dok se protivi da bi u bilo kojem dijelu snosio troškove ovog parničnog postupka.

    6. Tijekom postupka sud je pregledao izvadak i BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 7 i 8 spisa), rješenje Općinskog suda u Sesvetama Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Ovr-78/2021-507 od 15. listopada 2021. (str. 9 – 14 spisa), ovjerenu presliku građevinske dozvole (str. 15 – 17 spisa), zapisnik Općine Dugo Selo od 24. kolovoza 1983. (str. 18 i 19 spisa), Rješenje Općine Dugo Selo od 23. ožujka 1984. (str. 20 i 21 spisa), građevinsku dozvolu Općine Dugo Selo od 15. srpnja 1981. (str. 22 - 24 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Dugom Selu poslovni broj O-93/93 od 29. rujna 1993. (str. 25 – 27 spisa), zapisnik u predmetu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4257/93 od 27. veljače 1995. (str. 28 i 29 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 3. srpnja 2002. (str. 30 – 32 spisa), Izjavu ZJ od 3. srpnja 2002. (str. 33 spisa), dopis od 24. studenoga 2022. (str. 41 spisa), odgovor od 20. prosinca 2022. (str. 43 i 44 spisa), zapisnik zemljišnoknjižnog odjela [adresa] od 31. listopada 2007. (str. 56 – 58 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 60 spisa), posjedovni list 3187 (str 61 spisa), zapisnik zemljišnoknjižnog odjela [adresa] od 31. listopada 2007. (str. 102 – 104 spisa), izvod iz popisnog lista (str. 105 i 106 spisa), izvatke iz zemljišne knjige (str. 107 – 112 spisa), rješenja (str. 113 i 114 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 116 spisa), prigovor tužitelja u zemljišnoknjižnom postupku (str. 118 spisa), rješenje (str. 120 spisa), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Ivice Šarušića od 17. travnja 2025. (str. 135 – 137 spisa), priloge nalazu (str. 138 – 143 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IJ (str. 161 spisa) te je izveden dokaz saslušanjem svjedokinje ČJ (str. 162 spisa).

    7. Nije izveden dokaz saslušanjem tužitelja RJ, budući da je punomoćnik tužitelja na ročištu za glavnu raspravu 11. prosinca 2025. odustao od tog dokaznog prijedloga iz razloga što se tužitelju pogoršalo zdravstveno stanje pa nije izvjesno hoće li isti uopće moći pristupiti na ročište radi saslušanja.

    8. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

    9. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim tužitelj kao jedan od upisanih suvlasnika predmetne nekretnine i to svi sa neodređenim omjerima traži da sud utvrdi da je on na temelju instituta dosjelosti stekao pravo samovlasništva predmetne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica].

    10. Između tužitelja 2., 3. i 4. tuženih sporno je pitanje postoje li na strani tužitelja zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju dosjelosti, dok 1. tuženik priznaje predmetni tužbeni zahtjev.

    11. Iz Rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Svetom Ivanu Zelini poslovni broj Ovr-78/2021-507 od 15. listopada 2021. (str. 9 – 13 spisa) utvrđeno je kako je predmetna nekretnina koja je tada bila u suvlasništvu PJ (ovršenika) dosuđena RJ, ovdje tužitelju.

    12. Iz Zapisnika Općinskog suda u Dugom Selu zemljišnoknjižnog odjela u predmetu poslovni broj Z-1688/2005/2534 od 31. listopada 2007. proizlazi kako je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige katastarske općine [katastarska općina] formirana predmetna katastarska čestica [katastarska čestica] na način da je na istu preneseno dosadašnje vlasničko stanje i da je ista formirana od dijela stare čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te od starih čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tada su kao suvlasnici sa neodređenim omjerima upisani PJ koji je bio upisani vlasnik čkbr. [katastarska čestica], AJ, SJ i GJ kao suvlasnici čkbr. [katastarska čestica] i upisano je javno dobro pod upravljanjem Grada Dugog Sela zbog dijela čkbr. [katastarska čestica] koji dio je ušao u sastav novoformirane katastarske čestice [katastarska čestica].

    13. Iz prethodno navedeno proizlazilo bi da je tužitelj isključivo stekao suvlasnički dio PJ.

    14. Međutim, iz odgovora na tužbu 1. tuženika AJ i činjenice da je isti kasnije priznao tužbeni zahtjev proizlazi kako isti u stvarnosti nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini iako je na istoj upisan kao suvlasnik sa neodređenim omjerom.

    15. Nadalje, iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Dugom Selu poslovni broj O-93/93 od 29. rujna 1993. iza pokojnog ŽJ proizlazi kako su njegovim nasljednicama proglašene 2. tuženica SJ i 3. tuženica GJ te da su između ostaloga naslijedile nekretnine kčbr. [katastarska čestica]. Nadalje, iz sudske nagodbe u predmetu poslovni broj P-4257/93 Općinskog suda u Zagrebu od 27. veljače 1995. (str. 28 i 29 spisa) proizlazi kako su 2. i 3. tuženica priznale izvanbračnoj supruzi pokojnog ŽJ, ZJ isključivo pravo vlasništva na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    16. Nadalje, iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 3. srpnja 2002. sa ovjerom potpisa po javnom bilježniku Krešimiru Copiću iz [adresa] proizlazi da je ZJ prodala PJ nekretnine katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    17. Dakle, iz prethodno opisane dokumentacije za ovaj sud proizlazi slijed stjecanja sve do tužitelja RJ.

    18. Potrebno je utvrditi je li RJ stekao isključivo suvlasnički dio PJ protiv kojeg je vodio ovršni postupak ili je zapravo PJ kao neposredni pravni prednik tužitelja, uživao pravo vlasništva cijele predmetne nekretnine pa bi tužitelj na temelju instituta dosjelosti uz ispunjenje zakonom propisanih pretpostavki mogao steći pravo samovlasništva na predmetnoj nekretnini.

    19. Radi identifikacije predmetne nekretnine izveden je dokaz vještačenjem uz očevid na licu mjesta predmetne nekretnine po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Ivici Šarušiću, mag. ing. geod. et. geoinf. U svom nalazu i mišljenju od 17. travnja 2025. vještak Ivica Šarušić utvrdio je kako je na temelju obavljenog očevida na terenu, pribavljenih službenih i arhivskih podataka katastarskog ureda i zemljišne knjige utvrdio da su sve granice predmetne nekretnine na terenu materijalizirane te odgovaraju granicama prikazanim na službenom digitalnom katastarskom planu. Nadalje, je uvidom u arhivu katastarskog ureda utvrdio da je na skici premjeravanja broj 599/85 iz 1985. te skici mjerenja broj 792/92 iz 1992. prikazano uživanje dijela zemljišta a koje odgovara današnjoj predmetnoj nekretnini označenoj s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    20. Stranke nisu istaknule prigovore na nalaz i mišljenje vještaka Ivice Šarušića.

    21. Iz nalaza i mišljenja kojeg ovaj sud ocjenjuje kao sukladnog svim pravilima struke proizlazi kako se predmetna nekretnina u sadašnjem obliku uživa, u najmanju ruku od 1985. i kako su vidljive sve granice, odnosno međe predmetne nekretnine.

    22. Radi utvrđivanja odlučnih okolnosti na ročištu za glavnu raspravu 11. prosinca 2025. izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka IJ i ČJ.

    23. Svjedok IJ izjavio je kako poznaje tužitelja od kada dolazi u [adresa] budući da su tamo susjedi. Samo ih cesta dijeli. On je svoju kuću počeo graditi 1997., a predmetna nekretnina izgledala je jednako kao što izgleda i danas. Bila je ograda koja nije mijenjana niti dograđivana. Jednu nekretninu koristio je 1. tuženik AJ, a drugu neka TJ koja je bila vlasnica drugog objekta. Tužitelj je predmetnu nekretninu navodno kupio, ali ne zna detalje. AJ nije mijenjao vlasnika i parcela je od prvog dana glasila na njega. Nisu mu poznate osobe 2. i 3. tuženice. Ne zna kako se preziva TJ koju je spomenuo. Nakon što je svjedoku predočen izvod iz katastarskog plana (prilog 2 uz nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, str. 140 spisa) svjedok je pokazao kako je njegova nekretnina na adresi [adresa] dok je predmetna nekretnina na adresi [adresa], a do nje se nalazi nekretnina AJ koju je spomenuo, a ograda oko te nekretnine ide u zavoj i oko te nekretnine se prolazi.

    24. Svjedokinja ČJ izjavila je kako poznaje tužitelja RJ i poznaje 1. tuženika AJ dok ne poznaje 2. i 3. tuženice. Oni su 1997. kupili gradilište u [adresa], a počeli su živjeti tamo od 2001. Kad su oni došli misli da je predmetnu nekretninu koristila TJ s kojom nije imala kontakt, a nakon nje istu je koristila obitelj R kod koje su suprug i ona dolazili. Nekretnina je izgledala kao i danas i bila je ograđena. Oni su to kupili, a kasnije je čula da tužitelj ima sa njima spor, ali ne zna detalje. Ima već nekoliko godina da je tužitelj počeo dolaziti u predmetnu nekretninu. Nakon što je svjedokinji predočen izvod iz katastarskog plana (prilog 2 uz nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, str. 140 spisa) svjedokinja pokazuje svoju nekretninu na adresi [adresa] i pokazuje da se sa druge strane ulice na adresi [adresa] nalazi predmetna nekretnina, a uz nju se nalazi nekretnina 1. tuženika AJ, a čija ograda ide zavojito. Navela je kako od kada je ona tamo nije ništa rađeno oko ograde predmetne nekretnine.

    25. Ovaj sud prihvaća kao vjerodostojne i sukladne ispravama u spisu iskaze svjedoka IJ i ČJ.

    26. Naime, iz tih iskaza proizlazi kako se predmetna nekretnina od kada oni žive u susjedstvu, a to je od 2001., a i prije toga od kada su počeli graditi svoju kuću 1997., nije mijenjala, već se sukladno sa nalazom vještaka Šarušića uživa upravo u obliku kakva je i danas. Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi kako je kada su oni tamo došli predmetnu nekretninu koristila neka TJ. Očigledno se radi o ZJ koju kao svoju pravnu prednicu prije neposrednog pravnog prednika PJ navodi i tužitelj.

    27. Po ocjeni ovog suda iz dokumentacije u spisu, provedenog geodetskog vještačenja i iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako se predmetna nekretnina u obliku u kakvom je i danas, a radi se o nekretnini koja je u cjelini ograđena koristi u najmanju ruku od 1985.

    28. Radi se o tome da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige formirana od kat. čest. [katastarska čestica] te od dijela kat. čest. [katastarska čestica], koja se navodi kao put.

    29. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŽJ iz 1993. proizlazi kako su njegove nasljednice, ovdje 2. i 3. tuženice između ostaloga naslijedile kat. čest. [katastarska čestica].

    30. Kasnije su upravo 2. i 3. tuženice sudsku nagodbu sa ZJ kojom su joj priznali isključivo pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća, da bi potom ZJ kat. čest. [katastarska čestica] kupoprodajnim ugovorom prodala PJ neposrednom pravnom predniku tužitelja.

    31. Po ocjeni ovog suda pravni prednici tužitelja su posjedovali predmetnu nekretninu u cjelini, budući da se ista u današnjem obliku uživa u najmanju ruku od 1985.

    32. Po uvjerenju ovog suda radi se o tome da je očigledno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige 2007. u sastav novoformirane kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] ušao i dio čestice 5462 koja predstavlja put a koji je upisan kao javno dobro u općoj uporabi kojim upravlja 4. tuženik Grad Dugo Selo. Međutim, tužitelj i njegovi pravni prednici su prije toga, a i nakon toga, u kontinuitetu posjedovali predmetnu nekretninu u današnjem obliku u cjelini, budući da iz nalaza i mišljenja vještaka Šarušića proizlazi kako negdašnje kat. čest. [katastarska čestica] odgovaraju današnjoj kat. čest. [katastarska čestica]. Dakle, očigledno se radi o tome kako se na predmetnoj nekretnini koja je ograđena u današnjem obliku, u najmanju ruku od 1985., ne nalazi put koji bi predstavljao javno dobro u općoj upotrebi. Pored toga 4. tuženik i njegov pravni prednik tadašnja Općina Dugo Selo zasigurno bi poduzeli neke radnje da je doista kroz predmetnu nekretninu koja je ograđena u cjelini prolazio neki put koji predstavlja javno dobro za opću upotrebu.

    33. Ovdje je potrebno napomenuti kako je kao jedan od suvlasnika predmetne nekretnine upisan i 1. tuženik AJ koji priznaje tužbeni zahtjev i navodi kako nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini.

    34. Dakle, radi se o tome da su svi pravni prednici tužitelja pa i njegov neposredni pravni prednik PJ, samostalno posjedovali predmetnu nekretninu u današnjem obliku, dok istu nisu ni u kojem dijelu posjedovali 1. tuženik AJ te 4. tuženik [adresa].

    35. Najprije, treba ukazati na odredbu čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08, 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje: ZV) kojom je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

    36. Nadalje, je u odredbi čl. 159. st. 2. ZV-a propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, steče dosjelošću vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

    37. Tužiteljev posjed u predmetnom slučaju je svakako zakonit, budući da isti ima pravni temelj stjecanja i to rješenje o dosudi nekretnine doneseno u ovršnom postupku. Pri tome je potrebno naglasiti kako je isto doneseno isključivo protiv jednog od upisanih suvlasnika PJ, međutim, s obzirom da je PJ uživao predmetnu nekretninu u cjelini isto predstavlja zakoniti temelj tužitelja za posjedovanje predmetne nekretnine. Tužiteljev posjed je i istinit te pošten budući da nije imao niti jedan razlog sumnjati da mu pripada pravo na posjed čitave nekretnine.

    38. S obzirom da je predmetna tužba podnesena 4. lipnja 2023., a da tužitelj i njegovi pravni prednici nesmetano posjeduju predmetnu nekretninu u najmanju ruku od 1985. ispunjene su zakonske pretpostavke na strani tužitelja za stjecanja prava vlasništva dosjelošću u odnosu na 1. tuženika AJ, 2. tuženicu SJ i 3. tuženicu GJ.

    39. Sukladno odredbi čl. 159. st. 4. ZV-a u odnosu na 4. tuženika Grad Dugo Selo kao jedinicu lokalne samouprave koja upravlja javnim dobrom u općoj uporabi potreban je dvostruki zakonski rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a to je u predmetnom slučaju 20 godina. S obzirom na to da tužitelj i njegovi pravni prednici samostalno i nesmetano posjeduju predmetnu nekretninu u najmanju ruku od 1985. na strani tužitelja su ispunjeni zakonski uvjeti i za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju instituta dosjelosti i u odnosu na 4. tuženika Grad Dugo Selo. Naime, do podnošenja predmetne tužbe 4. lipnja 2023. Protekao je i dvadesetogodišnji rok za stjecanje prava dosjelosti u odnosu na 4. tuženika Grad Dugo Selo.

    40. Nadalje, je potrebno istaknuti da je u vrijeme podnošenja predmetne tužbe 4. lipnja 2023. protekao i dovoljan rok za stjecanje prava dosjelošću, ako bi se isti računao samo od 3. srpnja 2002. kada je neposredni pravni prednik tužitelja PJ stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa ZJ.

    41. Potrebno je naglasiti kako je ZJ prodala PJ cijelu predmetnu nekretninu, dakle, kat. čest. [katastarska čestica] iako su 2. i 3. tuženice njoj sudskom nagodbom priznale pravo vlasništva isključivo na kat. čest. [katastarska čestica]. Međutim, po ocjeni ovog suda PJ nije imao niti jedan razlog sumnjati da mu je predmetna nekretnina prodana u cjelini tako da je njegov posjed svakako bio zakoniti, istinit i pošten pa je i računajući od kada je samo neposredni pravni prednik tužitelja PJ stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini protekao dovoljan rok za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju instituta dosjelosti.

    42. Slijedom svega navedenoga, prihvaćen je predmetni tužbeni zahtjev za stjecanje prava vlasništva na temelju instituta dosjelosti (točka I. - III. izreke presude).

    43. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu u smislu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a ima pravo na naknadu troškova sastava tužbe od 4. lipnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR prema Tbr. 7. t. 1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: OT), zastupanja na pripremnom ročištu 21. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT-a), nazočnosti na očevidu 17. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 7. OT-a), sastava obrazloženog podneska od 29. travnja 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1. OT-a), zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 5. rujna 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a) i zastupanja na ročištu za glavnu raspravu 11. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1. OT-a). Tužitelj ima pravo i na naknadu troška za objavu oglasa u Narodnim novinama u iznosu od 59,73 EUR, troška predujma za geodetsko vještačenje u iznosu od 700,00 EUR, troška izlaska sudske komisije na očevid u iznosu od 49,48 EUR, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 EUR i troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR. Nadalje, tužitelj ima pravo i na naknadu troška plaćenog predujma za rad privremenog zastupnika 2. i 3. tuženice u iznosu od 1.250,00 EUR. Dakle, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u sveukupnom iznosu od 3.338,85 EUR.

    44. Potrebno je istaknuti kako su tužitelju dužni naknaditi troškove parničnog postupka 2., 3. I 4. Tuženici, budući da isti nije niti potraživao naknadu troškova u odnosu na 1. Tuženika koji mu je tijekom postupka priznao tužbeni zahtjev. Posljedično, naloženo je 2., 3. i 4. Tuženicima da naknade tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.588,85 EUR (točka IV. izreke presude).

    45. Tužitelj sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a ima pravo i na zatezne kamate na dosuđene troškove parničnog postupka.

    U Sesvetama 15. siječnja 2026.

    Sudac

    Lovro Tomičić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku 15 dana od ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

    DNA:

    - tužitelju po odvjetniku Ivanu Kapustiću uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

    - 1. tuženiku po odvjetniku Berislavu Balenoviću

    - 2. i 3. tuženicama po privremenom zastupniku Dinku Kulašu

    - 4. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.