Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Pn-813/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu postupajući po sucu toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupano po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 24.studenog 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju s osnova neimovinske štete kao posljedice prometne nezgode, iznos od 1.593,48 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 03. kolovoza 2022.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, te se nalaže tuženiku da isplati tužitelju s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedice prometne nezgode, iznos od 107,18 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 03. kolovoza 2022.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotka poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a 01.01.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženo u ukupnom iznosu od 3,00 eura tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi parnični trošak u iznosu od 2.501,04 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana presuđenja do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 28. travnja 2022. stradala u prometnoj nezgodi u Splitu kao vozačica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka],nadalje, da je prometnu nesreću skrivila vozačica PŽ u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] koji je bio osiguran kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 3011336847. Nadalje, da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede (trzajna ozljeda vrata, iščašenje i nategnuće cervikalne kralježnice, ozljeda mišića i tetiva u području vrata, cervikobrahijalni sindrom, cervikokranijalni sindrom trnci u rukama, tijelu, a sve što je vidljivo iz medicinske dokumentacije priložene zahtjevu), zbog čega je trpjela bolove i strah, slijedom čega da istoj pripada naknada u iznosu od 2.500,00 eura. Nadalje, navodi da je istoj trebala tuđa pomoć i njega. Nadalje, da je tuženik u mirnom postupku isplatio iznos od 756,52 eura, slijedom čega potražuje kao u tužbi.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i osnov odgovornosti za štetu, ne spori da je isplaćen iznos od 796,34 eura od čega se iznos od 756,52 eura odnosi na nematerijalnu štetu, a iznos od 39,82 eura na tuđu pomoć i njegu. Osporava visinu tužbenog zahtjev po osnovi daljnje naknade nematerijalne i materijalne štete.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u odštetni zahtjev tužitelja, Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, PU Splitsko - dalmatinske od 7.svibnja 2022., medicinsku dokumentaciju tužitelja, te medicinskim vještačenjem po vještacima neurokirurgu dr. Miro Jurinović te psihijatru dr. Nikola Sikirica, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. U predmetnom postupku tužitelj zahtijeva od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete.

5. Između parničnih stranaka nije sporna pasivna legitimacija, odgovornost tuženika za štetu te predstavlja li težina povreda i okolnosti slučaja osnovu za dosuđenje tužitelju pravične novčane naknade, ali sporna je visina naknade kako neimovinske tako i imovinske štete.

6. Na okolnost nastanka i visine neimovinske i imovinske štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima neurokirurgu dr. Miro Jurinović te psihijatru dr. Nikola Sikirica.

7. Iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Miro Jurinović, neurokirurg, proizlazi da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila ozljedu vratnih struktura. Nadalje, u zdravstvenom kartonu na dan 29. travnja 2022. ispisuje se kako je dan ranije u prometnoj nesreći zadobila istegnuće vratnih struktura. Imala je bolove u vratu, nije gubila svijest, događaja se sjećala, objektivno nije bila ograničena pokretljivost vrata, napeti su bili mišići. Rendgenski snimci vratne kralježnice i lijevog ramena ukazuju da nije bilo koštanih traumatskim promjena te da je upućena na kućno mirovanje, postavljen je imobilizacijski ovratnik, preporučeno je da uzima tablete protiv bolova. Bila je na dva kontrolna neurokirurška pregleda, žalila se na zategnutost u vratu, blaže trnce u lijevoj šaci, mišići su vrata sa stražnje strane bili napeti. Pregledi neurokirurga su bili 8 i 15 dana nakon ozljede. Otprilike nakon 20 dana nakon ozljede bila je na neurološkom pregledu, upućena je na pregled fizijataru koji je potom odredio fizioterapiju za tužiteljicu, prema preslici fizijatrijskog kartona potvrđuje se u trajanju od

11. 7 do 22.7.2022. godine.

7.1. Nadalje, da je dana 8. kolovoza 2022. godine uradila pretragu EMNG (elektromioneurografiju) koja je ukazala na oštećenje vratnog živčanog korijena šestog sa lijeve strane i manjim dijelom petog živčanog korijena s lijeve strane. Spisu nadalje prileži EMNG nalaz od 14. ožujka 2024. godine u kojem se zapisuje sada kronično do srednje teško oštećenje za lijevi šesti živčani korijen sa blažom meditacijom petog živčanog korijena. Prileži preslika e-ispisa zdravstvenog karton a od rujna 2008. do svibnja 2025. godine. Bilježe se 2 nalaza ortopeda iz 2021. godine kada je za lijevo rame zabilježena dijagnoza rupture jedne tetive područja lijevog ramena i tada je upućena na fizikalnu terapiju. Nije zabilježeno pri tim pregledima oštećenja živčanih struktura. Od 2008. do sredine ove godine ne bilježi se u zdravstvenom kartonu da je imala bolesti niti oštećenja živaca vratnog segmenta. Nadalje, da je tužiteljica trpjela bol u prvih 12 sati u jakom intenzitetu, a potom 7 dana u srednjem stupnju i 25 dana u blažem intenzitetu. Kroz prvih 15 dana bila je potpuno reduciranih aktivnosti, a potom iduća 3 tjedna u polovičnom reduciranosti životnih aktivnosti. Na temelju oštećenja jednog vratnog živca i to 6-og živčanog korijena s lijeve strane s neurokirurškog stajališta ocjenjuje se da je oštećeno tjelesno zdravlje za 3 %, a utoliko je umanjenja životna aktivnost te će pri poslovima i radnjama gdje se iziskuje korištenje uporaba lijeve šake trebati kraće odmore, u blagom stupnju će se zamarati ali će biti radno efikasna uz ulaganje napora u blažem stupnju. Nadalje, vještak navodi da je imala potrebu za tuđom pomoći i njegom kod kuće kroz 7 dana 2 sata u danu i još 7 dana 1 sat po danu, sve za njene osobne potrebe i u vidu pripomoći osobne higijene. Nadalje, da je tužiteljica imala neugodnosti poradi ovog ozljeđivanja kada je obavljeno rendgensko snimanje i nošenjem okovratnika te je zasigurno uzimala tablete protiv bolova, odlazila na kontrolne specijalističke preglede, 2 puta radila pretrage EMNG koja je bolna jer je povezana sa bockanjem i iglicama, a svega toga da ne bi bilo da nije bila ozlijeđena u prometnoj nesreći. Nadalje, navodi da nema naruženosti.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nikola Sikirica, psihijatra, proizlazi da je tužiteljica 28. travnja 2022. godine doživjela prometnu nezgodu te da je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. neurokirurga.

8.1. Osim navedenog tužiteljica je u svom liječenju u 4 navrata ambulantno psihijatrijski pregledana te se u tim nalazima opisuju simptomi tjeskobe, sniženog raspoloženja, straha od sudjelovanja u prometu i nesanice. Zbog svega toga istoj je preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika.

Imajući u vidu sve navedeno mišljenja sam da je tužiteljica doživjela primarni strah u trajanju od oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 24 sata zatim sekundarnih strah srednjeg intenziteta sljedeća 2 tjedna te sekundarni strah blagog intenziteta u trajanju od 3 mjeseca. Zaključno se može reći da trajnih povrede duševnog integriteta kod tužiteljice kao posljedice traumatskog događaja nije bilo.

9. Tužitelj je prigovarao nalazu i mišljenju vještaka neurokirurga ( u pogledu procjene trajanja bolova te umanjenja životne aktivnosti) te je isti dopunski saslušan na ročištu od 24.studenog 2025. naveo da u pogledu bolova u jakom intenzitetu ostaje pri mišljenju da je ono bilo u trajanju od 12 sati jer se tužiteljica nije javila na prvi pregled isti dan kada je ozlijeđena već sutradan. Nadalje, u pogledu bolova u srednjem stupnju korigira se i izjavljuje da je trpjela bolove u srednjem stupnju 10 dana ( umjesto prvobitno sedam), a također se korigira i u pogledu bolova u blažem intenzitetu umjesto 25 dana navodi da je tužiteljica trpjela bolove 30 dana, te da po tom pitanju ne bi više imao što dodati. Nadalje, u pogledu potrebe pomoći i njege od strane treće osobe korigira se i procjenjuje da je trebala pomoć i njegu kroz 14 dana 2 sata u danu, a ne kako je prvotno kazao 1 tjedan 2 sata i još jedan sat u drugom tjednu, odnosno 28 sati umjesto prvotnih 21 sat. Nadalje, u pogledu trajnog umanjenja pokretljivost vratnom kralježnicom nakon vratno trzajne ozljede kakvu je pretrpjela tužiteljica procjenjuje umanjenje životnih aktivnosti za 2 %. Radi se ovdje o posljedicama nakon traumatskog oštećenja dva različita organska sustava. Dakle, koštano i ligamentarno zglobno i živčanog, ti postotci su maleni pa se sugerira procjenu od 3 % i 2% zbrojiti. Tako bi ukupno umanjenje životnih aktivnosti bilo 5%.

10. Tuženik je prigovarao dopunskom nalazu i mišljenju vještaka neurokirurga te predlagao provesti novo vještačenje po drugom vještaku neurokirurgu, što je sud odbio provesti obzirom bi novo vještačenje po drugom vještaku, imajući na umu težinu ozljede i visinu naknade bilo neekonomično, te je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kako neurokirurga tako i psihijatra kao stručno i argumentirano te sukladno pravilima struke.

11. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je ista pretrpjela neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih), stupnju naruženosti i straha (čl.1100 st.2. ZOO).

12. Tako je vještak neurokirurg utvrdio da se kod tužiteljice radilo o tjelesnoj ozljedi uslijed koje je trpjela bolove jakog intenziteta 12 sati, srednjeg intenziteta 10 dana te blagog intenziteta 30 dana.

13. Nadalje, neurokirurg je naveo da je kod tužiteljice zaostalo umanjenje životne aktivnosti od 5 % ( zbrajanjem oštećenja dvaju različitih organskih sustava).

14. Nadalje, vještak psihijatar je naveo da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja pretrpjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od pola minute, nakon toga da se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta koji je trajao 24 sata, nakon toga srednjeg intenziteta u trajanju od 2 tjedna dana te blagog intenziteta u trajanju od 3 mjeseca.

15. Sud je prihvatio konačni postotak zaostalih trajnih posljedica po zdravlje tužiteljice u visini od 5 % kako se izjasnio vještak neurokirurg.

16. Cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice, trajnost posljedica te njihove brojne pojavne oblike i to kako u fizičkoj sferi života gdje je tužiteljica uslijed nezgode trpjela fizičke boli zbog oštećenja vratnih struktura, te neugodu zbog imobilizacije, odlaska na fizikalnu terapiju, te specijalističke preglede, a zaostale su tegobe uslijed oštećenja 6-og živčanog korijena s lijeve strane zbog kojih će tužiteljica morati ulagati dodatne napore pri poslovima i radnjama gdje se iziskuje korištenje odnosno uporaba lijeve šake će trebati kraće odmore, te će se u blagom stupnju zamarati ali će uz ulaganje napora u blažem stupnju, biti radno efikasna, a koje kretnje bi tužiteljica po redovnom tijeku stvari obavljala ili je izvjesno da bi ih obavljala bez ikakvih smetnji, imajući na umu da je kretanje čovjeku prirodno, a za zdravlje neprocjenjivo, to će navedena ograničenja tužiteljicu pratiti u svakodnevnim aktivnostima bilo da se radi o privatnim ili profesionalnim aktivnostima te aktivnostima koje bi po redovnom tijeku stvari izvjesno mogla obavljati bez ulaganja napora da nije bilo ozljede, te je izvjesno da će tužiteljica, zbog ozljeđivanja, kod obavljanja navedenih radnji posljedice trpjeti trajno odnosno do kraja života, to isto daje pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti po tom kriteriju u iznosu od 880,00 eura temeljem čl.1100 ZOO.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade s osnova pretrpljenih bolova tužitelja, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, a sud je imao na umu i druge okolnosti slučaja i težinu povrede te sve aspekte liječenja, osobito činjenicu da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta pola dana te srednjeg deset dana i slabog trideset dana to sud smatra primjerenom naknadom za taj vid štete iznos od 730,00 eura temeljem čl.1100 ZOO- a.

18. Cijeneći vrstu, intenzitet i opseg pretrpljenog straha, tužitelju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući u vidu da je tužiteljica pretrpjela udesnu situaciju te primarni strah jakog intenziteta u trajanju od pola minute, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, koji se nastavio kao strah u srednjem intenzitetu idućih dva tjedna, odnosno u blagom intenzitetnu još tri mjeseca, to sud smatra da tužiteljici pripada iznos od 740,00 eura temeljem čl.1100 ZOO-a.

19. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol, umanjenje životne aktivnosti i strah, te blagu naruženost kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.

20. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne prometne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 2.350,00 eura.

21.Obzirom je tuženik u mirnom postupku isplatio nesporan iznos od 756,52 eura ( na ime naknade nematerijalne štete) valjalo je za taj iznos umanjiti dosuđenu naknadu štete zbog povrede prava osobnosti slijedom čega tužitelju pripada iznos od daljnjih 1.593,48 eura.

22. Odluka o kamatama na temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO, a prema dispoziciji tužitelja od podnošenja odštetnog zahtjeva 3.kolovoza 2022. pa do isplate.

23. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

24. U pogledu naknade za tuđu pomoć i njegu vještačenjem je utvrđeno da je tužitelju tuđa njega i pomoć bila potrebna ukupno kroz razdoblje od dva tjedna po dva sata odnosno ukupno 28 sati, a u konkretnom slučaju visinu sata pružene pomoći i njege od strane nestručne osobe potrebno je utvrditi prema neto cijeni rada koju u mjestu stanovanja tužitelja naplaćuje ustanova za pružanje takve nemedicinske usluge. Cijena tuđe pomoći i njege po satu koliko priznaje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao i Dom za starije i nemoćne Lovret iznosi 8,00 eura, što je utvrđeno uvidom u Potvrdu Doma za starije i nemoćne Lovret. Stoga, sud je, imajući na umu mjesne prilike te u nedostatku drugih dokaza o višoj cijeni sata tuđe pomoći, ovaj sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje primjerenim, s obzirom na mjesne prilike, iznos od 7,00 eura po satu, sukladno odredbi čl. 223 ZPP-a te tužitelju po ovoj osnovi temeljem čl. 1095 st.1 ZOO priznao iznos od 147,00 eura, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 39,82 eura iznosi 107,18 eura.

25. Na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu, kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09 i 75/09-dalje ZOOP) odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4. cit. odredbe Zakona). Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je tužitelju dosudio kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate. Naime, cijene prema kojima je odmjerena naknada neimovinske i imovinske štete jednake su u vrijeme odlučivanja o odštetnom zahtjevu, kao i u času odlučivanja u ovom postupku, a naknada štete je dospjela od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, dosuđene su kamate, od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno kao u izreci.

26. Obzirom je tužitelju s osnova neimovinske i imovinske štete sud priznao iznos od ukupno 2.497,00 eura, a tuženik je u mirnom postupku tužitelju isplatio iznos od 796,34 eura, što među strankama nije sporno, to je tužitelju na ime povrede prava osobnosti te naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđen ukupno iznos od 1.700,66 eura dok je za više zatraženo do iznosa od ukupno 2.500,00 eura odnosno za iznos od 3,00 eura, valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

27. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, sastav podneska od 5.rujna 2024. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 6.svibnja 2025. 100 bodova, ročištu od 9.rujna 2025. 100 bodova, sastav podneska od 23.rujna 2025. 100 bodova, te zastupanje na ročištu od 24.studenog 2025. 100 bodova uvećano za pristup na ročište za objavu odluke iznosi ukupno 750 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda sukladno Tbr 54 OT iznosi 1.500,00 eura, uvećano za PDV 25 % u iznosu od 375,00 eura iznosi 1.875,00 eura, uvećano za sudske pristojbe na tužbu (33,18 eura) i presudu (66,36) iznosi 1.974,54 eura ukupnog parničnog troška tužitelja, što uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 526,50 eura sveukupno iznosi 2.501,04 eura.

28. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

29. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 15.siječnja 2026.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika

3. u spis