REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb,Trg J.F. Kennedyja 11

Ovr-170/2025-1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BMP ASSET d.o.o., OIB: 61359580738, Zagreb, Radnička cesta 180, kojeg zastupa punomoćnik Mojmir Ostermann, odvjetnik u OD Ostermann Ivančić u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja MAYER PROPERTY BETA d.o.o., OIB: 13442679094, Zagreb, Capraška ulica 6, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 15. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738, prema tuženiku-protivniku osiguranja MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094, koja se sastoji u nalogu za povrat zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738, na iznos od 1.196.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094 i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13731/2021, zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738, na iznos od 500.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094, i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13732/2021 i zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738 na iznos od 500.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094 i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13733/2021, kao i zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od od 2.486,10 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je podnio protiv protivnika osiguranja prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja koja se sastoji u nalogu za povrat zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738, na iznos od 1.196.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094 i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13731/2021, zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738, na iznos od 500.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094, i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13732/2021 i zadužnice izdane 27. prosinca 2021. od strane BMP ASSET d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 180, OIB: 61359580738 na iznos od 500.000,00 eura u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 13442679094 i solemnizirana od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera u Sesvetama i zavedena pod br. OV-13733/2021.

2. U prijedlogu predlagatelj osiguranja u bitnome navodi kako su tužitelj i tuženik sklopili 27. prosinca 2021. fiktivan Sporazum o uređenju međusobnih odnosa, na temelju kojeg se tužitelj obvezao tuženiku isplatiti naknadu u iznosu od EUR 2.196.000,00. Tužitelj je navodno dužan obeštetiti tuženika zbog navodnog odstupanja tužitelja od „ranijeg Sporazuma“ na temelju kojeg se tužitelj navodno obvezao tuženiku ponuditi otkup određenih nekretnina. Društvo ZADAR PROJEKT d.o.o. je naknadno pripojeno tužitelju. Predmetni Sporazum je na strani tužitelja te ZADAR PROJEKT-a d.o.o. potpisao ČM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao tadašnji član uprave tužitelja koji je imao ovlast zastupati društvo pojedinačno i samostalno. Usprkos preuzimanju značajne materijalne obveze za društvo, ČM nije s tadašnjim drugim članom uprave, UM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], raspravio svoju namjeru i razloge za sklapanje predmetnog Sporazuma te istog nije niti izvijestio da je predmetni Sporazum sklopljen. Postojanje predmetnog Sporazuma ČM je u cijelosti zatajio prema Društvu koje u svojim poslovnim knjigama nema zavedeno potraživanje tuženika niti je isto zavedeno u financijskim izvještajima. Nakon što je dana **.**.2024. ČM na temelju Ugovora o kupoprodaji poslovnih udjela prodao ŽM iz [adresa]; OIB [osobni identifikacijski broj], svoje poslovne udjele u društvu tužitelja te podnio ostavku na mjesto člana uprave, društvo je pored dotadašnjeg člana uprave UM za drugog člana uprave izabralo stjecatelja poslovnih udjela ŽM. Krajem prosinca 2024. godine, tuženik se obratio ŽM, kao novom članu uprave tužitelja, te ga izvijestio o postojanju predmetnog Sporazuma te obvezi tužitelja da namiri dug tuženiku. Također, izvijestio ga je da predmetna novčana tražbina tuženika osigurana zadužnicama. Tužitelj je provjerom kod javnog bilježnika utvrdio da je ČM, kao član uprave tužitelja doista dana 27. prosinca 2021. godine izdao tri obične zadužnice, solemnizirane od strane javnog bilježnika Ignaca Vugera iz Sesveta, i to: Zadužnica izdana na iznos od 1.196.000,00 eura, koja je zavedena pod.br. OV-13731/2021; Zadužnica izdana na iznos od 500.000,00 eura, koja je zavedena pod br. OV-13732/2021; Zadužnica izdana na iznos od 500.000,00 eura, koja je zavedena pod br. OV-13733/2021. Nakon upita tužitelja, ČM nije obrazložio razloge i okolnosti sklapanja predmetnog Sporazuma, niti je tužitelju dostavio presliku predmetnog Sporazuma. Tužitelj je stoga podnio zahtjev tuženiku za povratom zadužnica. Tuženik je u korespondenciju uključio svojeg punomoćnika, koji je tužitelja izvijestio da kako potraživanje tuženika nije namireno da ne postoje uvjeti za vraćanje zadužnica, a da na temelju predmetnog Sporazuma predlaže evidentirati potraživanje tuženika u poslovnim knjigama tužitelja. Tuženik je tužitelju tek na izričiti zahtjev punomoćnika tužitelja od 10.9.2025. dostavio skeniranu presliku predmetnog Sporazuma putem elektronske poruke od 24.9.2025. Iako nisu sporna uvodna utvrđenja u predmetnom Sporazumu, da je tužitelj otkupio potraživanje prema društvu ZADAR PROJEKT d.o.o. te da je potvrdom stečajnog plana tužitelj stekao poslovne udjele u predmetnom društvu, koje je kasnije pripojio sebi, tužitelj osporava da bi tuženik imao pravo otkupa od tužitelja dio predmetnih nekretnina društva ZADAR PROJEKT d.o.o. i to navodno površine do čak 14.500 m2 (članak 5. Sporazuma), što odgovara polovici ukupne površine svih nekretnina u vlasništvu predmetnog društva, a koje čine tzv. projekt izgradnje stambenog-poslovnog kompleksa Murvička. Sukladno članku 5. predmetnog Sporazuma, navedeno pravo otkupa do 14.500 m2 nekretnina iz navedenog projekta je navodno bilo utvrđeno člankom 7. ranijeg Sporazuma o suradnji od 23. ožujka 2020. godine. Iako je po prirodi stvari tuženik trebao tužitelju sam odmah dostaviti cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na navedeni pravni posao, kako to tuženik sam nije učinio, tužitelj je morao dodatno zahtijevati od tuženika da mu dostavi i taj Sporazum kao i da mu pojasni na temelju koje protučinidbe bi tuženik imao predmetno pravo. Međutim, na takav zahtjev tužitelja od 25.9.2025. tuženik se oglušio, pa je tužitelj poslao novi zahtjev tuženiku 13.11.2025. Na taj ponovljeni zahtjev tuženik je odgovorio tek 26.11.2025. na način da je odbio vratiti tužitelju zadužnice sve dok predmetni navodni dug ne bude plaćen dok je zahtjev tužitelja za dostavom ranijeg Sporazuma o suradnji, na temelju kojeg je navodno nastala osnova za potraživanje tužitelja, ponovo ignorirao. Tužitelj stoga i dalje ne zna koja je eventualna gospodarska osnova za potraživanje tuženika jer mu tuženik odbija dostaviti raniji sporazum na temelju kojeg je navodno nastala njegova obveza te mu čak ne želi objasniti osnovu za svoje potraživanje. S druge strane, kako je tuženik pozvao tužitelja na namirenje ukupnog duga kojim su predmetne zadužnice osigurane čak tri godine nakon navodnog nastanka duga, i to upravo nakon promjene vlasničke strukture kod tužitelja, očito je da se radi. Kako tuženik od tužitelja zahtijeva ispunjenje predmetnog Sporazuma, tužitelj ima pravni interes da se utvrdi da isti, kao prividan ugovor, nema učinka među ugovornim stranama (članak 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Kako su zadužnice iz točke 6. izdane i predane tuženiku radi osiguranja namirenja nepostojeće tražbine, tužitelj zahtijeva njihov povrat i trajnu zabranu naplate po njima. Tužitelj-predlagatelj osiguranja je u historijatu tužbe učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine na predaju zadužnica iz točke II. tužbenog zahtjeva, pa u nastavku iznosi okolnosti iz kojih proizlazi vjerojatnim da je potrebno donošenje privremene mjere koja bi onemogućila tuženika-protivnika osiguranja da raspolaže predmetnim zadužnicama do okončanja ovog postupka, a kako bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja tužitelju- predlagatelju osiguranja prijeti. Sukladno članku 10. Ugovora o kratkoročnom kreditu tužitelja-predlagatelja osiguranja s AGRAM BANKA dioničko društvo, broj ugovora 6111011450, od 21.10.2025., banka ima pravo na jednostrani otkaz ugovora bez otkaznog roka, pri čemu čini dospjelom cjelokupnu tražbinu iz navedenog ugovora, zajedno sa svim pripadajućim kamatama, naknadama i ostalim troškovima, ako:

„… b) Korisnik kredita kasni s plaćanjem bilo koje obveze koja za njega iz ovog Ugovora proizlazi;

… g) nastupe okolnosti koje bi po razumnoj prosudbi Kreditora mogle znatno utjecati na otplatu kredita ili uporabu i vrijednost ugovorenih sredstava osiguranja naplate tražbine, što uključuje, ali se ne ograničava na trajniju nesposobnost plaćanja,...” Sukladno članku 10. st. 1. toč. 4. Ugovora o kreditu, reg. br. [registarska oznaka]/24, sklopljenog s OTP bankom d.d. od dana 27. rujna 2024. godine, u kojem je tužitelj-predlagatelj osiguranja jamac platac, tužitelj se obvezao izvijestiti kreditora o ovrsi ili postupku namire duga nad njim kao jamcem platcem dok sukladno članku 12. st. 1. i) Ugovora o kreditu banka ima pravo otkazati ugovor o kreditu nastupom okolnosti za koje Kreditor opravdano vjeruje da će vjerojatno imati Materijalno nepovoljan učinak. Sukladno članku 7. st. 3. Ugovora o kreditu: „Kreditor može bez ograničenja upotrijebiti sve uručene instrumente osiguranja … kad stekne saznanja o tome da drugi vjerovnici koriste istovrsne instrumente osiguranja u postupku prisilne naplate vlastitih tražbina po poslovnim računima ili drugoj imovini jamaca – sve neovisno o postavljenim rokovima dospijeća tražbina iz Ugovora...“ Obzirom da tužitelj- predlagatelj osiguranja ima godišnje prihode u iznosu od oko šest milijuna eura, u slučaju da tuženik-protivnik osiguranja podnese predmetne zadužnice na naplatu u FINA-u, kako se iste odnose na gotovo trećinu njegova godišnjeg prihoda, njegovi računi očigledno bi bili blokirani, radi čega tužitelj-predlagatelj osiguranja ne bi mogao nastaviti redovno otplaćivati gornji Ugovor o kratkoročnom kreditu, pa bi AGRAM BANKA učinila dospjelim cjelokupni kredit te bi posljedično bonitet tužitelja- predlagatelja osiguranja bio srozan na najnižu razinu što mu ne bi onemogućilo da pribavi mostni kredit za rješavanje blokade računa. Blokada računa tužitelja- predlagatelja osiguranja bi izgledno dovela i do raskida Ugovora o kreditu s OTP bankom d.d. i prijevremenog dospijeća kredita u iznosu od 11.950.000,00 EUR, kako je korisnik kredita društvo kćer tužitelja-predlagatelja osiguranja, čime bi došlo do obustave izgradnje stambeno-poslovne zgrade u [adresa], za koju su mnogi kupci platili kaparu. Nadalje, tužitelj-predlagatelj osiguranja kontinuirano zapošljava 17 radnika kojima ne bi mogle biti isplaćene plaće radi blokade računa.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) ili kojeg drugog zakona. Privremena mjera mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja. Vrste dopustivih privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina po pravilima ovršnog prava uređene su pravilima iz članka 346. OZ-a.

6. Odredbama članka 346. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom članka 346. stavka 2. OZ-a je propisano da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Prema odredbi članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema odredbi članka 344. stavka 3. OZ-a, smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

7. Načelno je samo iznimno dopušteno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici jer je zadužnica isprava koja ima specifična svojstva. Odredbom članka 214. st. 1. OZ-a je propisano da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

8. Da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po zadužnici predlagatelj osiguranja koji je izdavatelj zadužnice mora prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na vraćanje zadužnice ili trajnu zabranu naplate iznosa iz zadužnice, pri čemu se zahtjev može temeljiti na različitim osnovama. S jedne strane, to su nedostaci koji se tiču same zadužnice kao isprave ili pribavljanja zadužnice, na primjer: ako zadužnica nema propisani sadržaj, ako je neovlašteno popunjen sadržaj zadužnice od strane trećega ili ako je vjerovnik iz zadužnice pribavio ispravu o zadužnici silom, potajno ili prijevarom. Druga grupa valjanih osnova za zahtjev za trajnu zabranu naplate po zadužnici ili povrat zadužnice te s tim u vezi interveniranje suda privremenim mjerama u postupak naplate odnosi se na tražbinu zbog čijeg je osiguranja izdana zadužnica. Sud će iznimno privremenom mjerom zabraniti naplatu po zadužnici ako dužnik iz zadužnice učini u visokom stupnju vjerojatnim da tražbina u vezi s kojom je zadužnica izdana nije ni nastala ili da je u cijelosti prestala nakon obvezivanja zadužnicom.

9. Sud je ocijenio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim svoju nenovčanu tražbinu na povrat zadužnice jer iz stanja spisa i činjeničnih navoda iz prijedloga, u ovoj fazi postupka, ne proizlazi (na razini vjerojatnosti) da tražbina, u vezi s kojom su zadužnice izdane, ne postoji.

11. Sporazum o uređenju međusobnih odnosa je sklopljen 27. prosinca 2021. između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja te društva ZADAR PROJEKT d.o.o., Zagreb, kao pristupitelja dugu, a tim sporazumom je utvrđeno:

- da je dana 23. ožujka 2020. zaključen Sporazum o suradnji radi realizacije otkupa potraživanja za korist predlagatelja osiguranja od ZADAR PROJEKT d.o.o. (Raniji Sporazum), a sve radi stjecanja nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika ZADAR PROJEKT d.o.o.,

- da je nakon potvrde stečajnog plana na društvom ZADAR PROJEKT d.o.o. jedini član toga društva postao predlagatelj osiguranja,

- da je ZADAR PROJEKT d.o.o. vlasnik više nekretnina opisanih u čl. 4. sporazuma na kojima je uknjiženo založno pravo pod brojem Z-492/08 (Z- 17751/2020) u iznosu od 20.000.000,00 EUR za korist predlagatelja osiguranja,

- da je člankom 7. Ranijeg sporazuma određeno da će protivnik osiguranja, po stjecanju prava vlasništva na nekretninama opisanim u čl. 4. od strane predlagatelja osiguranja, steći pravo otkupa dijela predmetnih nekretnina u raspodjeli prema posebnom pisanom sporazumu te u konačnici u ugovoru o kupoprodaji, i to do najviše 14.500 m2,

- da predlagatelj osiguranja želi odstupiti od Ranijeg sporazuma jer ne vidi više svoj poslovni interes u izvršavanju istoga, dok se protivnik osiguranja ne protivi odstupanju, ali pod uvjetom da mu se naknadi iznos ugovoren ovim sporazumom radi neispunjenja, dok potpisom ovog sporazuma prestaje važiti Raniji sporazum te ugovorne strane uređuju svoje odnose kroz ovaj sporazum,

- ugovorne strane suglasno utvrđuju da naknada protivniku osiguranja zbog odstupanja od Ranijeg sporazuma iznosi 2.196.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja,

- u svrhu osiguranja potraživanja protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja se obvezao izdati protivniku osiguranja tri obične zadužnice, koje se protivnik osiguranja obvezuje po uplatama dužnog iznosa vratiti predlagatelju osiguranja u roku od 3 dana.

12. Iz potvrde od 1. prosinca 2025. javnog bilježnika Andrije Vugera iz Sesveta proizlazi da su potvrđene (solemnizirane) tri obične zadužnice izdane od strane dužnika BMP ASSET d.o.o., Zagreb, zastupanog po direktoru ČM, u korist vjerovnika MAYER PROPERTY BETA d.o.o., Zagreb, i to:

- na iznos od 1.196.000,00 EUR, br. OV-13731/2021,

- na iznos od 500.000,00 EUR, br. OV-13732/2021,

- na iznos od 500.000,00 EUR, br. OV-13733/2021.

13. Iz prijedloga za osiguranje proizlazi da je ZADAR PROJEKT d.o.o. naknadno pripojen predlagatelju osiguranja, dok je Sporazum od 27. prosinca 2021.. potpisao na strani predlagatelja osiguranja ČM iz [adresa], kao tadašnji član uprave tužitelja koji je imao ovlast zastupati društvo pojedinačno i samostalno. Također proizlazi kako je predlagatelj osiguranja podnio zahtjev za povratom zadužnica, a koje je protivnik osiguranja odbio vratiti iz razloga što osigurano potraživanje nije namireno.

14. Predlagatelj osiguranja tvrdi da je Sporazum od 27. prosinca 2021. fiktivan pravni posao u smislu odredbe čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) koji ne proizvodi pravne učinke, u bitnome navodeći kako protivnik osiguranja nema pravo otkupa od tužitelja nekretnina pripojenog društva ZADAR PROJEKT d.o.o. u površini od 14.500 m2, koje je navodno bilo utvrđeno čl. 7. ranijeg sporazuma o suradnji od 23. ožujka 2020., dok se ne zna koja je eventualna gospodarska osnova za potraživanje protivnika osiguranja jer protivnik osiguranja odbija dostaviti raniji sporazum na temelju kojeg je navodno nastala njegova obveza i ne želi objasniti predlagatelju osiguranja osnovu za svoje potraživanje. Zaključno navodi da su predmetne zadužnice predane protivniku osiguranja radi osiguranja namirenja nepostojeće tražbine.

15. U ovoj fazi postupka, sud nije mogao na temelju priloženih isprava uz prijedlog za osiguranje i činjeničnih navoda sadržanih u prijedlogu za osiguranje, na razini vjerojatnosti utvrditi da su zadužnice izdane radi osiguranja nepostojeće tražbine, odnosno tražbine koja proizlazi iz prividnog pravnog posla.

16. Ugovori obvezuju (čl. 336. st. 1. ZOO-a) i stvaraju prava i obveze između stranaka. Iz činjeničnih navoda sadržanih u prijedlogu za osiguranje proizlazi kako je Sporazum od 27. prosinca 2021. na strani predlagatelja osiguranja sklopila osoba ovlaštena za zastupanje po zakonu, dok iz sadržaja tog Sporazuma proizlazi kako su stranke stavile izvan snage Raniji sporazum od 23. ožujka 2020. (čl. 6.), kojim je očito bilo ugovoreno pravo otkupa nekretnina za korist protivnika osiguranja. Ugovorne strane Sporazuma od 27. prosinca 2021. su ugovorile i pravne posljedice odustanka od Ranijeg sporazuma, tako da predlagatelj osiguranja plati protivniku osiguranja iznos od 2.196.000,00 EUR. Okolnost što protivnik osiguranja nije dostavio predlagatelju osiguranja Raniji sporazum (koji je stavljen izvan snage potpisom Sporazuma od 27. prosinca 2021.) sama po sebi ne utječe na valjanost Sporazuma od 27. prosinca 2021. niti znači da bi takav sporazum (zbog toga) bio prividan pravni posao. Naime, upravo su Sporazumom od 27. prosinca 2021. stranke sporazumno utvrdile da odustaju od ispunjenja Ranijeg sporazuma uz uvjet plaćanja određenog novčanog iznosa protivniku osiguranja, slijedom čega Sporazum od 27. prosinca 2021. ne prikriva pravni posao sadržan u Ranijem Sporazumu već se takav pravni posao pod ugovorenim uvjetima stavlja izvan snage.

17. Slijedom navedenog, sud je zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim svoju nenovčanu tražbinu na povrat zadužnica, te je zaključio da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjenje zakonske pretpostavke iz članka 346. stavka 1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere. Zbog toga je na temelju odredaba članka 346. i članka 347. OZ-a odlučeno kao u izreci. Odbijanjem prijedloga za određivanjem privremene mjere je odbijen i zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka.

Zagreb, 15. siječnja 2026.

Sutkinja

Ines Božić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sud Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dostave rješenja (članak 352. stavak 1. OZ), koja se predaje ovom sudu. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (članak 352. stavak 3. OZ).