Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Broj: Pp-2949/2025-5
Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Snježani Marijanović, uz sudjelovanje Jasminke Modrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika AS, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) pokrenutog na temelju optužnog prijedloga Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, Klasa: 211-07/25-5/20150, Urbroj: 511-07-25-25-1 od 1. kolovoza 2025, nakon završene glavne i javne rasprave održane 15. siječnja 2026. u nazočnosti okrivljenika, oštećenika OS te odsutnosti punomoćnika ovlaštenog tužitelja javno objavljene istoga dana,
p r e s u d i o j e
Temeljem čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13 , 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
Okrivljenik DS, bez nadimka, sin A i O, rođ. D, rođen **.**.1965. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, pismen, SSS, elektroinstalater, nezaposlen, bez primanja, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, vlasnik kuće, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak
k r i v j e
I. što je 30. srpnja 2025. u 09,00 sati u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji prema šogoru OS na način da ga je zbog prijašnjih narušenih međusobnih odnosa vrijeđao pogrdnim riječima: "Jebem ti mater" što je kod njegovog šogora prouzročilo povredu dostojanstava i uznemirenost, a potom prema istom primijenio i fizičku silu tako što ga je sa leđa zatvorenim dlanom desne ruke udario u potiljak glave, uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda,
dakle, psihičkim nasiljem koje je kod žrtve nasilja njegovog šogora OS, prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, te primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda počinio nasilje u obitelji,
čime je počinio prekršaj iz čl. 10. t. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22. st. 1. istog Zakona,
II. pa se okrivljeniku za navedeni prekršaj temeljem cit. članka navedenog Zakona,
i z r i č e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 20 (dvadeset) DANA.
III. Uz daljnju primjenu čl. 44. st. 3. Prekršajnog zakona prema okrivljeniku se
p r i m j e n j u j e
UVJETNA OSUDA
tako da se odgađa izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) dana i ista se neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu od 7 (sedam) mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
IV. Temeljem čl. 13. i čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a u svezi čl. 50. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku AS se izriče ZAŠTITNA MJERA zabrane približavanja žrtvi nasilja šogoru OS s adresom stanovanja u [adresa], na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske na udaljenosti manjoj od 100 (sto) metara, te zabrana uznemiravanja i uhođenja imenovanog u vremenskom trajanju od 7 (sedam) mjeseci, a provodit će ju djelatnici Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, a u koju će se uračunati mjera opreza izrečena naredbom Policijske postaje Beli Manastir i rješenjem ovoga Suda.
V. Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona, a u svezi s čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik se oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka.
Obrazloženje
1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Beli Manastir podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika AS zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5 . Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kako u činjeničnom opisu prekršaja nije navedeno koliko godina ima GS kao osoba starije životne dobi što je odlučna činjenica kako bi bilo ostvareno bitno obilježje kvalifikatornog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, to je sud izmijenio pravnu kvalifikaciju prekršaja iz čl. 22. st. 5. u osnovni prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. U svoju obranu okrivljenik je izjavio da se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Ističe da je sa šogorom ŠS u narušenim međusobnim odnosima, ne razgovaraju već duže vrijeme iz razloga što je GS loš čovjek. Sklon je krađama, ne cijeni njegovu sestru ES i jako se loše i ponižavajuće odnosi prema njoj. Isto tako je i njega znao vrijeđati, ponižavati a i fizički ga napadati zbog čega s njim ne ulazi u nikakve rasprave niti želi biti u njegovoj blizini. Stoga poriče da bi kritične zgode vrijeđao šogora ŠS, kao i da bi ga udario jer to ne odgovara istini. To stoga što toga dana Peru nije niti vidio, bio je kod kuće jer je imao problema sa koljenom te toga dana nije otišao niti na organizaciju turnira u malom nogometu. Policijski službenici došli su kod njega kući i iznenadio se njihovim dolaskom jer toga dana nije vidio šogora GS niti je prema njemu počinio nasilje i smatra da je on sve izmislio kako bi mu napakostio jer već 15 godina ne komuniciraju. Kakav je to čovjek može opisati jedan događaj a to je da mu je susjeda rekla kako ju je GS tražio da spava s njim i ES a kada mu je ona rekla da ima suprugu ES on je rekao da ES nema ništa dolje i da nema nikakve koristi od nje. Ne dozvoljava sestri da dođe kod njega i sumnja da je nasilan prema sestri ES.
3. U dokaznom postupku sud je ispitao oštećenika ŠS, proveo dokaz suočenjem na sporne okolnosti između okrivljenika i oštećenika, ispitao svjedokinju ES, pročitao obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, naredbu o određivanju mjere opreza i rješenje ovoga suda o produljenju navedene mjere i Izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH na ime okrivljenika.
4. Iz iskaza svjedoka OS proizlazi da sa okrivljenikom AS ne razgovara od oko 15 godina unatoč tome što je on brat njegove supruge ES. Kritične zgode dok se nalazio ispred kuće u [adresa] vidio je AS kako prelazi preko ceste te mu se iz njemu nepoznatih razloga i povoda obratio vičući: "Jebem ti mater, ubit ću te, smaknut ću te", a potom kada je krenuo u svoje dvorište DS mu je prišao i zadao mu je udarac zatvorenim dlanom desne ruke u stražnji dio glave, odnosno u potiljak. Nakon toga mu je rukama skinuo zavoj koji je bio omotan oko lijeve nadlaktice iz razloga što ima ranu od ranije te se ista pokidala i počela mu je curiti krv. Ušao je u dvorište a DS se udaljio. Ovakvo ponašanje AS vrijeđanje kod njega je prouzročilo povredu dostojanstava i uznemirenost te je pozvao policiju. Kasnije je otišao u ambulantu u Dardu kako bi mu previli ranu.
5. Tijekom provođenja dokaza suočenjem na sporne okolnosti između okrivljenika AS i žrtve nasilja ošećenika GS okrivljenik i oštećenik su i dalje ostali kod navoda koje su ranije iznijeli pri ovom sudu.
6. Iz iskaza svjedokinje ES proizlazi da se kritične zgode nalazila na adresi stanovanja u [adresa] gdje živi u zajedničkom kućanstvu sa suprugom ŠS. Dok se nalazila u kući u jednom trenutku oko 09,00 sati iz dvorišta je u kuću ušao GS i samo rekao da će pozvati policiju jer ga je napao njegov brat DS. Bio je uznemiren. Zna da mu je malo bio strgnut zavoj ali nije primijetila da bi imao krvi na zavoju a inače je redovno odlazio na previjanja kod svoje doktorice zbog ozljede koja mu je nastala ranije. Ističe da su njezin suprug i brat posvađani, ne zna iz kojeg razloga i da se više ne posjećuju, niti ona posjećuje brata. Bila je nazočna kada je brat jedne zgode napao njezinog supruga. Koliko se sjeća ne razgovaraju tri do četiri godine.
7. Nakon provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, svaki dokaz ponaosob i sve dokaze zajedno, ovaj Sud nalazi za utvrđeno i dokazano da je okrivljenik DS počinio terećeno prekršajno djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u izreci presude, te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu prekršajno-pravnu odgovornost.
8. Okrivljenik poriče terećeni prekršaj i tvrdi da nije napao šogora ŠS niti ga je toga dana vidio iako ne spori da su od ranije u sukobu.
9. Da je okrivljenik počinio terećeni prekršaj na način kako mu se stavlja na teret optužbom sud je utvrdio iz svjedočkog iskaza žrtve nasilja OS.
10. Prema tome, sud je u cijelosti prihvatio svjedočki iskaz žrtve nasilja šogora okrivljenika OS budući je iskazivao okolnosno i detaljno. Stoga vjerodostojnost takvog njegovog iskaza unatoč iznijetim primjedbama od strane okrivljenika ničim nije dovedena u sumnju, posebice stoga što je svjedokinja ES potvrdila da je njezin suprug GS bio uznemiren ponašanjem njezinog brata okrivljenika DS sa kojim je od ranije u sukobu.
11. Naime, prema zakonskoj odredbi čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, psihičko nasilje je ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Slijedom navedenog, prouzročenje uznemirenosti žrtve je jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće tog prekršaja i bez koje se ne može raditi o psihičkom nasilju u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a budući je oštećenik GS bio uznemiren ponašanjem okrivljenika okrivljenik je ispoljio psihičko nasilje prema šogoru OS. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu u kojem poriče terećeni prekršaj budući je takova njegova obrana neuvjerljiva i nije utemeljena na dokazima, a kontradiktorna je provedenim i prihvaćenim dokazima od strane ovoga suda.
12. Prema tome, a kako je tijekom postupka na temelju provedenih i prihvaćenih dokaza od strane ovoga suda nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik kritične zgode u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji prema šogoru OS na način da ga je zbog prijašnjih narušenih međusobnih odnosa vrijeđao pogrdnim riječima: "Jebem ti mater" što je kod njegovog šogora prouzročilo povredu dostojanstava i uznemirenost, a potom prema istom primijenio i fizičku silu tako što ga je sa leđa zatvorenim dlanom desne ruke udario u potiljak glave, uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda, dakle, psihičkim nasiljem koje je kod žrtve nasilja njegovog šogora OS, prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, te primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda počinio nasilje u obitelji, čime je počinio prekršaj iz čl. 10. t. 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po čl. 22. st. 1. istog Zakona, te nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.
13. Odlučujući se o vrsti i mjeri kazne okrivljeniku za počinjeni prekršaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju svrha izricanja prekršajnih sankcija može postići uvjetnom osudom, pa je okrivljeniku, sukladno ostvarenju uvjeta iz čl. 44. st. 2 Prekršajnog zakona između alternativno postavljenih kazni izrekao mjeru upozorenja, uvjetnu osudu, zbog težine samog djela utvrdivši mu kaznu zatvora u trajanju od 20 dana, s rokom kušnje od 7 mjeseci. Pritom je Sud od olakšavajućih okolnosti na strani okrivljenika cijenio da do sada nije prekršajno kažnjavan kako proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije utvrdio. Cijeneći društvenu opasnost djela kao i stupanj odgovornosti okrivljenika sud smatra da će se i samom prijetnjom izvršenjem kazne odnosno mjerom upozorenja dovoljno djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini ovakve ili druge prekršaje.
14. Sud je okrivljeniku po prijedlogu oštećenika i ovlaštenog tužitelja izrekao zaštitnu mjeru zabrane približavanja i uznemiravanja žrtve nasilja OS na bilo kojem mjestu na udaljenosti manjoj od 100 (sto) metara u trajanju od 7 mjeseci u koje vrijeme će se okrivljeniku uračunati mjera opreza izrečena naredbom policije i rješenjem ovoga suda. Odluku o izricanju zaštitnih mjera Sud je donio imajući u vidu da je svrha zaštitnih mjera predviđenih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, pa tako i izrečenih zaštitnih mjera da se njezinom primjenom spriječi nasilje u obitelji, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnost osoba koje su izložene nasilju, te otklone okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. S obzirom da su odnosi između okrivljenika i oštećenika narušeni, Sud je mišljenja da postoji opravdana bojazan da će okrivljenik nastaviti s takvim neprimjerenim i ponašanjem i da treba zaštititi oštećenika od uznemiravanja od strane okrivljenika, te je zaštitna mjera razmjerna težini počinjenog prekršaja od strane okrivljenika.
15. Pri određivanju duljine trajanja zaštitne mjere Sud je imao u vidu i čl. 51. a. PZ-a, kojim je propisano načelo razmjernosti, prema kojoj odredbi je sud pri izricanju zaštitnih mjera i određivanja duljine njihovog trajanja, vodio računa o težini počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i o stupnju počiniteljeve opasnosti, a u koje vrijeme mu se uračunava mjera opreza izrečena naredbom Policijske postaje Beli Manastir i rješenjem ovoga suda o produljenju iste.
16. Sud je okrivljenika oslobodio dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka, budući je lošeg imovnog stanja, bez primanja, pa smatra da iste ne bi mogao naknaditi bez štete za svoje nužno uzdržavanje.
U Osijeku 15. siječnja 2026.,
Zapisničar
S U D A C
Jasminka Modrić
Snježana Marijanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.
DOSTAVITI:
1. Okrivljeniku,
2. Ovlaštenom tužitelju,
3. Oštećeniku,
4. Arhivi.