REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž Ovr-422/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Puli – Pola, po sucu Igoru Rakiću, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja: 1. RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Ivanu Šerkiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Ovr-621/2022-97 od 9. rujna 2025., 15. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana – i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj Ovr-621/2022-97 od 9. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika od 26. kolovoza 2025. za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja, poslovni broj Ovr- 621/2022 od 14. rujna 2022., kao neosnovan.
2. Protiv tog je rješenja žalbu podnio ovršenik, navodeći u njoj, u bitnome, da se na nekretnini koja je predmet ovrhe nalazi dubinski bunar s kapacitetom preko 80.000 litara izvorske vode dnevno, pa da bi gubitkom te nekretnine njegova obiteljska kuća ostala bez vode, a time i bila ugrožena egzistencija njegove obitelji kao i njegov pogon za preradu bilja koji da je jedini izvor prihoda za njegovu obitelj već više od deset godina. Žalbeni je prijedlog žalitelja da se pobijano rješenje preinači na način da se donese rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.
3. Odgovor na tu žalbu podnijeli su ovrhovoditelji navodeći, u bitnome, da je žalba neosnovana, pa predlažu da se ista kao takva odbije.
4. Žalba ovršenika nije osnovana.
5. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe uz zaključak, u bitnome, kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe ovršeniku ili drugim osobama nastala šteta koja se može smatrati teško nadoknadivom ili nenadoknadivom, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, kao jednu od pretpostavki koja mora biti ispunjena za traženu odgodu ovrhe prema odredbi čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, i 131/20 – dalje: OZ).
6. Takva odluka suda prvog stupnja pravilna je i zakonita.
7. Sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a.
8. Predlagatelj u svom prijedlogu za odgodu ovrhe, u pravcu dokazivanja vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ističe da bi provedbom ovrhe došlo do oduzimanja dubinskog bunara kapaciteta preko 80.000 litara izvorske vode dnevno, pa da bi time njegova kuća i obitelj ostali bez vode, ali također i pogon za preradu ljekovitog bilja i proizvodnju dodataka prehrani, čime da bi nastala nenadoknadiva šteta jer bi bila ugrožena egzistencija njegove obitelji, ali također i zdravlje na stotine korisnika njegovih dodataka prehrani.
9. Prema odredbi čl. 65. OZ-a sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje neke od ostalih zakonskih pretpostavki iz toč. 1. do 8. st. 1. navedenog članka.
10. Protivno žalbi ovršenika, sud prvog stupnja je pravilno zaključio kako okolnosti koje predlagatelj ističe kao okolnosti koje bi trebale učiniti vjerojatnim da bi ovršenik provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ne predstavljaju okolnosti koje bi tu vjerojatnost dokazivale. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora učiniti vjerojatnom, na jasan, određeni način. Mora se raditi o okolnostima koje na vjerojatnost opasnosti konkretno ukazuju, pri čemu mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.
11. Sud prvog stupnja je u pravu kada zaključuje kako je ovršenik, cijeneći sudu predočene razloge za predloženu odgodu, dokazao prvu kumulativnu pretpostavku za odgodu ovrhe – s obzirom da u pogledu moguće ništetnosti ovršnih isprava vodi parnični postupak, međutim nije dokazao drugu kumulativnu pretpostavku za određivanje odgode ovrhe na koju se poziva – vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
12. Naime, za ispunjenje opće pretpostavke za odgodu ovrhe, odnosno za ocjenu vjerojatnosti bi li provođenjem ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ispitivanje treba usmjeriti na okolnosti vezane za imovinske prilike ovrhovoditelja te mogućnosti ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Kako ovršenik uopće ne ističe okolnosti koje bi utjecale na eventualnu nemogućnost da se u protuovrsi namiri, a niti ne konkretizira koja bi mu šteta konkretno nastala provedbom ovrhe, isti ni po ocjeni ovoga suda, nije učinio vjerojatnim da bi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
13. Također, i žalbeni navodi ovršenika da je predmetna nekretnina u funkciji opskrbe vodom njegove obiteljske kuće i proizvodnog pogona za dodatke prehrani od posebne važnosti, pa da bi se provedbom ovrhe narušila ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika su neosnovani, obzirom da te tvrdnje ne upućuju na nastanak štete ovršeniku.
14.Stoga, provedbom ovrhe ovršenik može trpjeti prema predočenim okolnostima samo onu štetu koja je nužna posljedica provedbe ovrhe, kao načina prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja.
15. Slijedom iznijetog, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci (po čl. 380. t. 2. u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ-a).
U Puli – Pola 15. siječnja 2026.
Sudac:
Igor Rakić
