Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Poslovni broj: Gž-585/2024-4
Vukovar, Županijska 33
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Bosančić, predsjednice vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Vesne Vrkić Perak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Viktoriji Knežević, odvjetnici iz Dubrovnika, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-800/2022-18 od 01. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 15. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Žalba tužitelja VR se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-800/2022-18 od 01. kolovoza 2024. i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
II. Odluka o trošku žalbenog postupka se ostavlja za konačnu odluku.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P- 800/2022-18 od 01. kolovoza 2024. presuđeno je:
" I. Odbija se zahtjev tužitelja:
¨Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela nekretnine označene i opisane kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine 6 m2 koji je na preglednom nacrtu od 30. svibnja 2020. izrađenom o strane ovlaštenog dipl. ing. geo. RR označen crvenim kosim crtama i određenim točkama A, B i C. Dužna je tuženica trpjeti da tužitelj temeljem ove nagodbe provede upis ¨brisanja javnog dobra i uknjižbu prava vlasništva dijela nekretnine označene i opisane kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u dijelu ukupne površine 6 m2 koji je na preglednom nacrtu od 30 svibnja 2020.g. izrađenom od strane ovlaštenog dipl.ing.geo. RR označen crvenim kosim crtama i određen točkama A, B i C, na ime i korist TR u cjelini, uz istodobno brisanje Republike Hrvatske kao vlasnice.¨ II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti tuženici na ime nadoknade troška postupka iznos od 1.500,00 eura. "
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tužitelj pobija presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredbi parničnog postupka. Predlaže drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti sudu na ponovno odlučivanje, odnosno preinačiti prvostupanjsku presudu u korist tužitelja.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku(Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge zbog kojih se može ispitati, ali tužitelj se osnovano poziva u žalbi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
6. Predmet ovoga postupka je zahtjev tužitelja za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno građenjem dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 6 m2.
7. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da je predmetna nekretnina upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženice i to kao javno dobro u općoj uporabi, opisana kao Jadranska cesta, kojom upravljaju Hrvatske ceste,
- da je tužitelj na dijelu nekretnine u vlasništvu tuženice izgradio dio objekta od 6 m2,
-da je predmetna nekretnina od 1978. bila upisana kao društveno vlasništvo uz pravo korištenja Samoupravne interesne zajednice za regionalne i magistralne ceste-Split,
- da je predmetna nekretnina 2011. upisana kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu tuženice kojim upravljaju Hrvatske ceste d.o.o.,
- da status javnog dobra za predmetnu nekretninu nije ukinut,
-da Hrvatske ceste kao jedina zakonom ovlaštena osoba imaju pravo zahtijevati ukidanje statusa javnog dobra,
- da predmetni dio nekretnine predstavlja građevinski objekt koji je građen prije više od 20 godina,
- da predmetna nekretnina ne predstavlja javnu cestu,
- da je predmetna nekretnina građena nakon što je desetljećima imala status javnog dobra na zemljištu koje predstavlja dio javne ceste,
- da upis javnog dobra u zemljišnim knjigama nije neistinit.
8. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja iz razloga što do odluke nadležnog tijela o ukidanju statusa javnog dobra navedene nekretnine nije moguće stjecanje prava vlasništva tužitelja na predmetnom dijelu nekretnine, bilo dosjelošću, bilo građenjem, i to neovisno o poštenju tužitelja. Dakle, kako predmetnoj nekretnini nije ukinut status javnog dobra u općoj uporabi, odnosno kako nekretnina temeljem samog zakona u vremenu posjedovanja i gradnje tužitelja nije mogla biti objekt vlasništva, izuzev vlasništva Republike Hrvatske, prvostupanjski sud je smatrao tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.
9. Međutim, ovakvi zaključci prvostupanjskog suda se ne mogu prihvatiti.
10. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje kako nekretnina koja ima status javnog dobra u načelu nije sposobna biti predmetom prava vlasništva jer javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa (res extra commercium) i nije podobna za stjecanje prava vlasništva jer je u vlasništvu Republike Hrvatske i pod posebnom je pravnom zaštitom. Prema članku 3. Zakona o cestama ( Narodne novine broj 84/11), javne ceste su neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske i na njima se ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja u posebnim slučajevima. Međutim, okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u uporabi. Prema tome, odlučna činjenica za ovaj postupak je utvrditi da li se dio predmetne nekretnine koristi kao javno dobro u općoj uporabi ( tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev- 2184/2016 od 04. svibnja 2022.). Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Revt-243/11 od 27. svibnja 2015.).
11. Dakle, prema shvaćanju ovoga drugostupanjskog suda dio nekretnine koji se vodi u zemljišnim knjigama kao javna cesta može biti predmet stjecanja prava vlasništva ukoliko se faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, neovisno o tome je li se predmetna nekretnina od same izgradnje koristila kao javno dobro. Tijekom postupka tuženik je isticao kako se predmetni dio cestovnog zemljišta koristi u službi zaštite javnih cesta, dok je tužitelj istaknuo kako je sagradio pomoćni objekt koji se dijelom od 6 m2 nalazi na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja formalno predstavlja javno dobro u općoj uporabi, dok je prvostupanjski sud utvrdio kako predmetna nekretnina ne predstavlja cestu u smislu članka 4. Zakona o cestama.
12. Naime, kako je već navedeno, odlučna činjenica za ovaj postupak je bilo utvrditi je li se nekretnina koristi kao javno dobro u općoj uporabi ili je izgubila to svojstvo iz razloga što se nekretnina ne koristi kao takva, pri čemu je neodlučno je li status javnog dobra formalno ukinut kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud. Prema tome, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjskog suda, činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno.
13. Slijedom svega navedenog, zbog nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, temeljem članka 370. ZPP-a odlučeno je kao pod točkom I. izreke presude.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će utvrditi odlučne činjenice, odnosno koristi li se faktično dio predmetne nekretnine kao javno dobro u općoj uporabi ili ne koristi, a ukoliko se koristi tada je potrebno utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno građenjem. Ovisno o rezultatima dokaznog postupka, prvostupanjski sud će donijeti novu odgovarajuću odluku.
15. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o svim troškovima postupka pa i o troškovima žalbenog postupka ( članak 166. stavak 3. ZPP).
Vukovar, 15. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Bosančić
