P-4678/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja LH vl. [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri u Splitu, Sukojišanska 4, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupan po punomoćnici IH, dipl. iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026. u prisutnosti pun. tužitelja Željka Vrdoljaka, odvj. u Splitu i pun. tuženika IH, dipl. iur., objavljeno istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju daljnji iznos od 9.940,00 Eur-a s zateznom kamatom počev od 15. siječnja 2026., do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ilil granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, dok se za više traženo do iznosa od 16.238,93 Eur-a i više zatražene kamate do 14.11.2021. tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.355,08 Eur-a s zateznom kamatom počev od 15. siječnja 2026., do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ilil granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

Obrazloženje:

1.U tužbi se navodi kako je 14.11.2021. došlo do prometne nezgode u mjestu Klis, gdje je zbog kamena na kolniku oštećeno vozilo tužitelja marke " Mercedes- benz" reg. oz. i broja [registarska oznaka] koje vozilo je kod tuženika osigurano po polici automobilskog kaska broj 0004700077422. Tuženik da je isplatio tužitelju iznos od 7.361,98 kuna štete, dok mu odbija isplatiti iznos od 122.352,21 kunu štete, radi čega tužbom potražuje isplatu tog iznosa, odnosno 16.238,93 eura s kamatom počev od 14.11.2021. do isplate.

2.Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti iz razloga što dio štete nije obuhvaćen osigurateljima pokrićem po ugovorenoj polici sukladno čl. 6 st. 1 toč 7 Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska, jer se po njegovom mišljenju radi o pogonskoj šteti na motoru. U izvidu štete od 14.11.2021. da je navedeno kako su oštećenja motora u vidu riseva i zaribavanja nastala zbog nedostatka podmazivanja, odnosno da je šteta na motoru nastala zbog gubitka ulja tijekom nastavka vožnje zbog oštećenja vozila, gdje je sukladno čl. 6 st. 9 Uvjeta isključena obveza osiguratelja. Nadalje, u tužbi da se pogrešno navodi iznos od 7.361,98 kuna/977,10 eura isplaćen tužitelju, jer da mu je ukupno isplaćeno 53.763,61 kunu/7.135,66 eura. Stoga, tužitelju da je u mirnom postupku odbijen za isplatu isključivo dio koji se odnosi na oštećenje motora u vidu riseva i zaribavanja jer je taj dio štete nastao uslijed gubitka ulja tijekom nastavka vožnje nakon oštećenja vozila.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom dopisa tužitelja broj 70AK30584- 2021 od 8.7.2022., računa Mercedes-Benz broj 4355/S1/1 od 13.5.2022., procjene štete Croatia osiguranja od 13.1.2022., ponude Mercedes-Benza broj 2200525 od 14.1.2022., zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola od 14.11.2022., potvrde PU SD postaje Prometne policije klasa 211-04/21-P/34922 od 24.11.2021., prometne dozvole tužitelja, fotografija oštećenja predmetnog vozila, ugovora o cesiji broj 364/2022 od 8.7.2022., police osiguranja automobilskog kaska broj 004700077422, Informacija ugovaratelju osiguranja prije sklapanja ugovora o osiguranju automobilskog kaska, Dokumenta s informacijama o proizvodu osiguranja-puni kasko, uvjeta za osiguranje automobilskog kaska tuženika koji se primjenjuju od 25.5.2018., izvatka po transakcijskom računu PBZ od 12.7.2022., naloga za doznaku od 11.2.2022., 8.7.2022., 23.12.2021., 11.2.2022., uplatnice od 23.11.2021., e-mail poruka od 21.4.2022. i 20.4.2022., podneska oštećenika od 1.3.2022., računa servisa Mercedes-Benz broj 1217/S1/1 od 10.2.2022., računa broj 4355/S1/1 od 13.5.2022., prijave štete od 13.1.2022., odluke povodom pritužbe od 4.5.2022., foto elaborata, službene bilješke PU SD od 24.11.2021. klasa 211-04/21-P/34922 i klasa broj 511-12-36/06-P-2270/2021 od 21.11.2021., saslušanjem svjedokinje LHK e-maila tuženika upućenog Županijskoj upravi za ceste od 12.1.2022., e- maila tuženika od 26.11.2021.popisa ovlaštenih servisa tuženika, e-maila tuženika od 19.1.2022., te vještačenjem po vještaku prometne struke JH dipl. ing.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

Među strankama nije sporno slijedeće:

- kako je 14.11.2021. u mjestu Klis, Ulica Petra Kružića 14 došlo do štetnog događaja u kojem je sudjelovala kćerka tužitelja vozeći automobil marke Mercedes klasa A reg oz. [registarska oznaka] u vlasništvu Mercedes-Benz leasing Hrvatska d.o.o., osigurano kod Croatia osiguranja d.d. policom broj [broj police], odnosno policom kasko osiguranja broj 0004700077422, važećom do 3.12.2021.,

- kako je kćerki tužitelja, koja je upravljala vozilom, od strane prometne policije izdana obavijest o počinjenom prekršaju broj 10119905662 temeljem čl. 51 st. 1 u svezi čl. 293 st. 1 ZSPC-a,

- kao se u potvrdi prometne policije od 24.11.2021.navodi da je na vozilu kojim je upravljala kćerka tužitelja oštećen prednji branik te da su moguća oštećenja podstroja vozila i da je iscurilo ulje iz motora, a šteta je procijenjena na 10.000,00 HRK,

- kako je tuženik s osnova naknade štete na vozilu tužitelja isplatio ukupno 53. 763,61 kunu/7.135,66 eura, što proizlazi iz priležećih izvadaka transakcijskih lista PBZ broj 354 i 344, te naloga za isplatu s time što je odbijen iznos od 26,68 eura na ime duga po polici,

- kako je tuženik po prijavi štete i obradi spisa odbio isplatiti tužitelju iznos koji se odnosi na oštećenje motora u vidu riseva i zaribavanja, jer je isto nastalo uslijed gubitka ulja tijekom nastavka vožnje nakon oštećenja vozila pozivom na odredbu čl. 6 st. 1 toč. 7 Uvjeta kasko osiguranja koji su sastavni dio sklopljene police,

- kako u svom iskazu svjedokinja HH navodi da se oko 3,00 sata ujutro vraća kući vozeći očev automobil, kako je vožnju prilagodila uvjetima na cesti jer je padala kiša, kako je iz jedne okuke vidjela nešto na cesti, nije mogla razabrati o čemu se radi, te da se kasnije ispostavilo kako je prešla preko kamena. Nadalje, kako joj automobil nije ništa signalizirao i kako joj se nakon 15 min upalila lampica obveznog zaustavljanja, nakon čega je zaustavila vozilo i nazvala policiju. Iako je vozila s dugim svjetlilima, vidljivost da je bila slaba te da nije vidjela kamen na cesti, a prilikom prelaska preko njega da je čula neki zvuk, no to joj je bilo normalno i nije imala potrebu za zaustavljanje. Potom navodi kako s nije zaustavila jer je padala kiša i bilo ju je strah jer je bila sama u vozilu. Tvrdi da je vozila brzinom od cca 30 km/h te da na cesti nije bilo znakova upozorenja možebitnih radova, niti su se isti odvijali uz cestu. Nakon što joj se upalila lampica u vozilu da je nazvala oca koji joj je rekao da ga pričeka i da će nazvati policiju. Otac da je stigao za cca 15 minuta, a prethodno da je zvala policiju, te da su stigli istodobno. Zajedno s policijom i ocem da je otišla na mjesto događaja i da su na cesti zatekli kamen te da je policija izvršila snimanje. U trenutku očevida da na vozilu nije bilo vidljivih oštećenja te da ga je s mjesta zaustavljanja odvezla vučna služba. Tvrdi kako nije imala mogućnosti izbjegavanja kamena jer na tom mjestu nema nikakvog proširenja na cesti. Vozilo da je zaustavila nakon što se upalila lampica za obvezno zaustavljanje na instrument tabli i to na benzinskoj postaji Smokovik.

- kako iz nalaza i mišljenja vještaka prometene struke JH dipl. ing. proizlazi da je do štetnog događaja došlo na način da se automobil Mercedes kretao zapadnim kolničkim trakom Ulice Petra Kružića, iz smjera sjevera u smjeru juga, odnosno iz smjera Klis Megdana u smjeru Rupotine. Kamen dimenzija oko 0.27 x 0.20 x 0.21 m (d/š/v) nalazio se po sredini zapadnog kolničkog traka ceste, te da je došlo do naleta donjeg prednjeg dijela automobila Mercedes i dijelova podvozja u prednjem dijelu motora na kamen. Poslije sudara, vozačica je nastavila vožnju te se, prema vlastitom iskazu koji je po mišljenju vještaka realan i tehnički održiv, zaustavila na području Smokovika u Splitu, oko 15 minuta nakon naleta. Mjesto naleta automobila Mercedes na kamen nalazilo se po sredini zapadnog kolničkog traka, ali se ne može preciznije utvrditi s obzirom da na mjestu događaja nisu izvršena potrebna mjerenja od strane policije. Brzina kretanja automobila Mercedes neposredno prije naleta iznosila je oko 40 km/h. U vremenu od 1 s prije naleta, automobil Mercedes je od mjesta sudara bio udaljen oko 11 m u smjeru sjevera, što je na situacijskom planu vještak označio zelenom bojom. Nadalje, u vremenu od 2 s prije naleta, automobil Mercedes je od mjesta sudara bio udaljen oko 22 m u smjeru sjevera, što je na situacijskom planu označeno žutom bojom. U vrijeme nastanka štetnog događaja bila je noć, cesta je izgrađena kao pregledna dionica nakon zavoja udesno, a duljina puta horizontalne preglednosti iznosila je najmanje oko 60 – 80 m. S obzirom na preglednost, vozačica automobila imala je mogućnost uočavanja vozila na cesti i drugih prepreka ispred i iza sebe na navedenim udaljenostima. Po mišljenju vještaka, ako bi vozačica OA Mercedes poduzela intenzivno kočenje u prosječnom vremenu reagiranja od 1 s, u trenutku kada se automobil nalazio na mjestu koje je udaljeno oko 22 m od mjesta naleta u smjeru sjevera, ili u vremenu od 2 s prije naleta, automobil bi se zaustavio do mjesta naleta ako bi se gibao brzinom od 44 km/h ili bilo kojom manjom brzinom. Na mjestu događaja prilikom očevida nisu izvršena potrebna mjerenja konstruktivnih elemenata ceste, utvrđenog položaja vozila i materijalnih tragova, a nije izrađen situacijski plan mjesta događaja prometne nesreće ni zapisnik o očevidu pa se dinamika nastanka prometne nesreće ne može, po mišljenju vještaka preciznije utvrditi.

- vještak je u nalazu od 21.8.2024. utvrdio ako je na automobili tužitelja nastala djelomična šteta i da je popravak ekonomski opravdan, te visinu štete cijeni u iznosu od 13.660,90 eura, što uvećano za PDV u iznosu od 3.415,23 eura iznosi 17.076,13 eura

- s obzirom da je tuženik prigovarao nalazu vještaka ističući da nije utvrđeno je li šteta na motoru nastala zbog gubitka ulja tijekom nastavka vožnje zbog oštećenja vozila, te je li se mogla izbjeći pravovremenim reagiranjem vozača, odnosno kada se upalila lampica nedostatka ulja, dok tužitelj tvrdi da vozačica po srazu vozila sa kamenom nije znala da je došlo do oštećenja vozila prije uključenja signalne lampice, vještak se na ove prigovore očitovao na ročištu održanom 20.1.2025.

- u svom dopunskom nalazu vještak prometne struke navodi da oštećenja u vidu tzv. riseva predstavljaju mehanička oštećenja pogonskog dijela motora i mogla su nastati zbog gubitka ulja iz motora, odnosno zbog poremećaja na podmazivanju dijelova motora i to primarno koljenastog vratila i klipnjače na motoru automobila. Što se signalne lampice tiče, u vozilima novije proizvodnje najčešće se pali pri gubicima ulja za podmazivanje od 0,5 do 0,7 litara narančasta lampica upozorenja, a ako se nakon nje uključi crvena lampica, to znači da je izgubljena veća količina ulja te da je vozilo potrebno zaustaviti. Vrijeme paljenja lampice upozorenja da ovisi o intenziteta gubitka ulja u motoru pa se to može dogoditi u ekstremnim slučajevima trenutno, a u nekim slučajevima s vremenskim odmakom od 15 minuta i duže. Ako su oštećenja na karteru manja, ulje će sporije istjecati, i obrnuto. Međutim, glede predmetnog vozila, pregledom fotografija i ostale dokumentacije u spisu, vještak nalazi da su oštećenja nastala zbog nedostatka ulja u motoru, no temeljem iste dokumentacije ne može utvrditi točno vrijeme koje je proteklo od trenutka potpunog gubitka ulja do trenutka nastanka oštećenja,. Nadalje, vještak navodi kako vozačica bez pregleda vozila i bez uključivanja signalne lampice nije mogla uočiti da nedostaje ulja u motoru automobila. U konkretnom slučaju postoje dva bitna elementa, prvi je nalet vozila na kamen, a drugi tempo kojim je iz korita motora istjecalo ulje. Dokle god je ulje bilo u motoru da nije moglo nastati oštećenje dijelova motora, no temeljem podataka iz spisa ne može se utvrditi kada je nestalo ulja niti u kojem trenutku se upalila lampica upozorenja,

- vještak prometne struke izvršio je dopunu nalaza i mišljenja u pogledu utvrđivanja visine štete na automobilu tužitelja bez zamjene motora automobila, te nalazi da bi ista iznosila 8.082,80 eura,

- vještak prometne struke dodatno se usmeno očitovao na prigovore tuženika iz podneska od 11.3.2025., u bitnom ostajući kod svojih prethodnih nalaza i mišljenja, navodeći kako je vozačica mogla osjetiti na dinamici vožnje i čuti udara automobila u kamen na cesti, dok je curenje ulja mogla vidjeti ako je zaustavila vozilo i pregledala mjesto događaja ili ako joj se uključila lampica koja signalizira nedostatka ulja u motoru

5. Odredbom čl. 6. st. 9. Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska tuženika, koji se primjenjuje od 1.6.2020., a koji su sastavni dio ugovora, odnosno police koju su stranke sklopile, iz osigurateljnog pokrića isključene su štete nastale zbog : pretjeranog opterećenja, smrzavanja tekućine za hlađenje motora, ispitivanje vozila motora, gubitka ulja ili rashladne tekućine iz hladnjaka tijekom nastavka vožnje nakon oštećenja vozila, tehničke neispravnosti vozila, opterećenja preko dopuštene nosivosti, istrošenosti guma preko propisane granice i neodržavanja vozila.

6. Odredbom čl. 296. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 dalje: ZOO) propisano je da su ništetne odredbe općih uvjeta Ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu sugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.

7. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana.

8 .Odredbom st. 3. istog članka propisano je da se odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje na one odredbe općih uvjeta ugovora čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive.

9.Odredbom čl. 942. ZOO-a propisano je da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osiguraninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza.

10.Prema odredbi čl.49. st.1. i 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15 i 14/19), ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

11.Polazeći od definicije općih uvjeta ugovora iz čl. 295. st.1. ZOO-a Uvjeti za kasko osiguranje motornih vozila kao sastavni dio ugovora o kasko osiguranju, čine popis ugovornih klauzula koje je u unaprijed u pisanom obliku formulirao i odredio tuženik, a tužitelj je potpisivanjem ugovora o kasko osiguranju pristao na takve uvjete pri čemu se o sadržaju uvjeta nije unaprijed pregovaralo.

12.Ugovorom o osiguranju kako je definiran odredbom čl.921. ZOO-a, osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

13.Iz naprijed navedenih odredbi proizlazi da kasko osiguranje predstavlja dobrovoljno osiguranje, osnovna svrha sklapanja takvog ugovora sadržana je u osnovnoj činidbi osiguratelja da osiguraniku naknadi štetu do određene visine koja nastane uslijed ostvarenja osiguranog slučaja.

14.Dužnost je tužitelja u postupku da navede činjenice na kojima zasniva svoje zahtjeve – glavne i sporedne, građansko – pravne i procesne pravne. Tužitelj treba navesti pravno relevantne činjenice koje u svojoj cjelini čine jedan historijat događaja kojim pruža osnovu za isticanje određenog zahtjeva. Takve činjenice treba da pokažu kako postoji podudarnost između faktičnog stanja i onoga kojeg zakon predviđa kao i osnovu za pružanje pravne zaštite koju tužitelj traži.

15.Činjenice koje se navode u tužbi moraju biti dovoljno precizirano opisane da omogućuju konkretizaciju i specifikaciju spornog odnosa (sistem supstanciranja stvarne osnove spora). Tužitelj ranije nije morao, ali sada mora, već u tužbi iscrpno navesti sve elemente relevantnog činjeničnog stanja. Nadalje, dužan je navesti za koje se činjenice nude određena dokazan sredstva i kojim se dokaznim sredstvom određena činjenica može dokazati.

16.Ne predlaganje dokaza za utvrđenje činjenica na kojima se temelji tužbeni zahtjev prema stajalištu sudske prakse nije razlog za odbacivanje, već za odbijanje tužbenog zahtjeva (VSRH Gž-2035/78).

17.Prema odredbi čl. 221. ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

18.Novelirani ZPP dakle inkvizitorska ovlaštenja suda u određivanju i prikupljanju dokaza napušta i zamjenjuje pravilo da se dokazi izvode isključivo inicijativnom stranka. Također, radi koncentracije postupka promijenjena je uloga i koncepcija nekoliko procesnih instituta.

19.U vezi prednjeg, već se izjasnila i Sudska praksa, pa tako VSRH u svojoj odluci Rev-X-14/10-2 od 24. studenog 2010.g. decidirano navodi da ne postoji obveza suda na upozorenje stranka i na njihovu dužnost da iznose činjenice i dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojima pobijaju navode i dokaze protivnika.

20.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan. U konkretnom slučaju nastao je osigurani slučaj, prometna nezgoda u kojoj je nastala šteta na vozilu tužitelja, a tuženik je odbio dobrovoljno ispuniti svoju obvezu u cijelosti smatrajući kako postoje razlozi isključenja obveze isplatom osiguravateljevog pokrića u cijelosti jer je dio štete koji se odnosi na oštećenje motora u vidu riseva i zaribavanja nastao uslijed gubitka ulja tijekom nastavka vožnje nakon oštećenja vozila, odnosno smatrajući da se radi o isključenju obveze osiguratelja propisane odredbom čl. 6. st. 9. Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska koji se primjenjuju od 1.6.2020. Na okolnosti nastanka štete na vozili tužitelja i visinu iste izveden je dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke JH dipl. ing., prema čijem nalazu, na automobilu tužitelja nastala je djelomična šteta pa je popravak ekonomski opravdan, a visina štete na dan procijene, tj. 1.8.2024. iznosi 17.076,13 Eur-a. Glede nastanka štete u vidu tzv. riseva koji predstavljaju mehanička oštećenja pogonskog dijela motora, vještak navodi da su doista mogla nastati zbog gubitka ulja iz motora, a ono što je u postupku sporno, jeste kada je vozačica tužiteljevog automobila primijetila daje ostala bez ulja, odnosno kada se upalila crvena lampica na kontrolnoj ploči istog. Vještak navodi da vrijeme pojavljivanja lampice upozorenja ovisi o intenzitetu gubitka ulja u motoru, tako da se ista može upaliti i nakon 15 minuta od štetnog događaja, i duže, što ovisi o oštećenjima na karteru (ako su manja, ulje će sporije istjecati). Međutim, prema dokazima u spisu (fotografije oštećenog vozila i ostala dokumentacija) vještak nije mogao utvrditi točno vrijeme koje je proteklo od trenutka potpunog gubitka ulja do trenutka nastalih oštećenja. Nadalje, vozačica bez pregleda vozila i bez uključivanja signalne lampice nije niti mogla uočiti da nedostaje ulja u motoru automobila. Dakle, dok god je bilo ulja u motoru, nije moglo nastati oštećenje dijelova motora, no u kojemu trenutku je ono nestalo i kada je vozačica za to saznala, u postupku nije utvrđeno niti vještačenjem po vještaku prometne struke. Sud je saslušao vozačicu predmetnog vozila, čiji iskaz drži životno uvjerljivim i logičnim, jer je u vrijeme upravljanja vozilom imala nepunih 19 godina, štetni događaj zbio se u noćnim satima, kišilo je i nije imala dovoljno iskustva da procijeni stvarnu mogućnost potencijalne štete, radi čega je nastavila vožnju do trenutka kada je primijetila upaljenu lampicu, nakon čega se zaustavila. Dakle, radi se o mladoj vozačici koja je vozila u noćnim satima te je teško očekivati od osobe njene dobi da se u tim satima zaustavlja na nepoznatom dijelu ceste i pregledava podvozje automobila. Logičnim se ukazuje njen iskaz da je o štetnom događaju telefonom izvijestila oca te se zaustavila onda kada se upalila lampica upozorenja. Tuženik nije dostavio niti jedan relevantni dokaz iz kojeg bo proizlazilo da je vozačica znala o kakvom se štetnom događaju doista radi i šteti koja je nastala, te da bi unatoč tome nastavila vožnju, niti je dostavio dokaze na okolnosti da se lampica upalila odmah nakon naleta na prepreku na cesti, te da je vozačica vozila cca 10 km s upaljenom lampicom, svjesna da to ne smije činiti. Svaki vozač upoznat je s činjenicom da nakon što se na kontrolnoj ploči pojavi crvena lampica upozorenja na nedostatak ulja u motoru, mora zaustaviti vozilo jer u protivnom nastupa šteta većih razmjera. Dakle, vještak prometne struke, stručna osoba koja je svoj nalaz usmeno i pismeno obrazlagala na sudu, nije mogao utvrditi točno vrijeme proteklo od trenutka gubitka ulja do nastanka oštećenja, a vozačica to nije mogla učiniti bez pregleda vozila, što realno nije očekivano u uvjetima odvijanja predmetnog štetnog događaja, pa je za zaključiti da se zaustavila nakon što se doista upalila signalna lampica nedostatka ulja u motoru. Stoga sud smatra da u konkretnom slučaju u postupanju vozačice nema elemenata koji isključuju obvezu tuženika u smislu odredbe čl.6. toč.9. Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska, jer iako je šteta nastala zbog gubitka ulja tijekom nastavka vožnje nakon oštećenja vozila, vozačica za činjenicu nestanka ulja u motoru nije znala do trenutka paljenja crvene lampice, kada se zaustavila, što bi učinio svaki savjesni vozač.

21.No, pored navedenog, a polazeći od činjenice da je tuženik jednostrano sastavio Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska, pa tako i odredbu o isključenju obveze isplate osigurateljnog pokrića na koju se poziva tijekom postupka, a imajući u vidu citirane odredbe čl. 296. st. 1. i 2. ZOO-a i 49. st. 1. i 2. ZZP-a, po mišljenju ovog suda, sklapanjem predmetnog ugovora o kasko osiguranju s obvezujućim uvjetima osiguratelja, značajno je ugroženo načelo ravnopravnosti i jednakosti stranaka, odnosno ograničeno je načelo slobode ugovaranja. Predmetni ugovor o kasko osiguranju nije nastao individualnim pregovaranjem o svakoj odredbi ugovora, već pristankom na unaprijed sastavljen tekst ugovora, čiji su sastavni dio odnosno sadržaj uvjeti kasko osiguranja tuženika, gdje tužitelj nije imao nikakvog utjecaja na sadržaj ugovornih odredbi čime je doveden u položaj u kojemu je narušena ugovorna ravnoteža, a što podrazumijeva stvarnu nejednakost u pravima i obvezama na njegovu štetu. Vozačica predmetnog vozila nije mogla znati da je nakon sraza s preprekom na cesti manjih razmjera koja nije utjecala na tempo i dinamiku daljnje vožnje počelo curiti ulje iz motora do trenutka paljenja lampice. U uvjetima predmetnog štetnog događaja teško je očekivati da djevojka od nepunih 19 godina izlazi iz vozila u kasnim noćnim satima te samoinicijativno pregledava podvozje da bi utvrdila je li ulje kapa na cestu, a pitanje je bi li to učinila i neka zrelija osoba u istoj poziciji. Dakle, njeno ponašanje ne može se okarakterizirati kao neprihvatljivo i nerazumno, odnosno ne može ju se tretirati kao neodgovornu osobu, jer za takav zaključak nema uporišta u izvedenim dokazima u postupku, prvenstveno nalazu i mišljenju vještaka, čije mišljenje je stručno, logično, valjano obrazloženo i utemeljeno na dokazima koje su stranke u postupku predložile.

22.Među stankama nije sporno da je tuženik na ime dijela štete na vozilu isplatio tužitelju iznos od 7.135,66 Eur-a, dok je vještak prometne struke štetu procijenio u iznosu od 17.076,13 Eur-a, tako da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži razliku u visini od 9.940,47 Eur-a. Međutim, tuženik se usprotivio smanjenju tužbenog zahtjeva tužitelja iz podneska od 17.11.2025., radi čega je trebalo odlučiti o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi, budući je do povlačenja tužbe došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje (čl.193. ZPP-a). Stoga je za više traženo od dosuđenog, tj. do iznosa od 16.238,93 Eur-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

23.Na dosuđeni iznos tužitelju pripada zatezna kamata od presuđenja sukladno odredbi čl. 1089. ZOO-a, budući je visina štete poznata nakon provedenog vještačenja po cijena u vrijeme donošenja sudske odluke, a po stopi propisanoj odredbi čl. 29. ZOO-a.

24. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i 2. ZPP-a, a sud je imajući u vidu uspjeh tužitelja u postupku u omjeru od 80,5% (osnov 100%, visina 61%) dosudio tužitelju trošak kako slijedi: trošak obraćanja tuženoj u mirnom postupku, sastav tužbe, sastav podneska od 2.5.2023., 19.9.2024.,15.7.2025., 17.11.2025., te trošak zastupanja na ročištima od 17.1.2024., 8.4.2024., 24.9.2024., 20.1.2025., 26.6.2025., 11.11.2025 te 15.1.2026. po 100 bodova uvećanih za PDV, odnosno po svakoj radnji 250,00 Eur-a, što ukupno iznosi 3.250,00 Eur-a. Tužitelju pripada i trošak sudskih pristojbi tužbe i odluke od po 208,90 Eur-a te trošak vještačenja u iznosu od 500,00 Eura, tako da ukupni trošak iznosi 4.167,80 Eur-a, odnosno sukladno uspjehu u sporu 3.355,08 Eur-a.

U Splitu, 15. siječnja 2026.

S U D A C

Vica Roščić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa iste.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku

- u spis