REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-1046/2024-3.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Višiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, OIB 10840749604 i umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, radi naknade štete, rješavajući žalbe tužitelja i umješača protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 22. kolovoza 2024., poslovni broj: Pn-2215/2020-84., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tužitelja FS i umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb kao neosnovane i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 22. kolovoza 2024., poslovni broj: Pn-2215/2020-84., u cijelosti.

II. Odbijaju se tužitelj i umješač na strani tuženika sa zahtjevima za nadoknadu troška žalbi.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda presuđeno je:

"I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 457,90 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 1. rujna 2020. do isplate, po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.732,03 eura te sa zahtjevom za naknadom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 9. prosinca 2019. do 31. kolovoza 2020.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 636,47 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. kolovoza 2024. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

IV Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

V Odbija se umješač sa zahtjevom za naknadom troškova postupka."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbe su pravovremeno podnijeli tužitelj i umješač na strani tuženika.

3. Tužitelj pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu pod točkom II. izreke, te u odluci o troškovima parničnog postupka sadržanoj u točki III. izreke, zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP). Tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka Jakše Filipovića Čugura, dr. med., kao i njegovo dopunsko očitovanje, unatoč iznesenim prigovorima, čime je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Ističe da je iz provedenih dokaza razvidno kako je predmetno vještačenje rezultiralo nestručnim nalazom i mišljenjem, što se odrazilo na podcijenjenu ocjenu intenziteta i trajanja bolova i straha, te smanjenja opće životne aktivnosti tužitelja. Nadalje navodi da je prvostupanjski sud neosnovano odbio dokazni prijedlog za izvršenje uvida u spise poslovni broj: Pn-1704/2020 i Pn-2318/2020 Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u kojima su za istovjetne, odnosno lakše tjelesne ozljede, po vještacima medicinske struke utvrđeni veći opseg bolova i straha, te veće smanjenje opće životne aktivnosti, čime je povrijeđeno pravo tužitelja na dokazivanje. Tužitelj ističe da se liječnik vještak nije sadržajno očitovao na prigovore iznesene u podnescima od 6. srpnja 2022. i 14. srpnja 2022., već ih je paušalno odbio, bez obrazloženja, zadržavajući ranije dan nalaz i mišljenje. Također navodi da je predlagao provođenje dodatnog vještačenja po liječniku vještaku psihijatru, s kojim se prijedlogom suglasio i sam vještak Filipović, no da je sud taj dokazni prijedlog odbio, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Tužitelj osporava i odluku o troškovima parničnog postupka, budući mu nije priznat trošak sastava podnesaka od 2. rujna 2022. i 14. srpnja 2022., iako se radi o potrebnim i opravdanim radnjama u smislu članka 155. ZPP-a. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da drugostupanjski sud žalbu uvaži, pobijanu presudu preinači u skladu sa žalbenim navodima te obveže tuženika na naknadu parničnih troškova u cijelosti, uključujući i trošak sastava žalbe, odnosno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu tužitelja nije podnesen.

5. Umješač na strani tuženika pobija prvostupanjsku presudu u dosuđujućem dijelu pod točkom I. izreke, te u odluci o troškovima parničnog postupka, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je utvrđenje prvostupanjskog suda glede dosuđene zakonske zatezne kamate nezakonito i pogrešno. Ističe da bi tuženik bio u zakašnjenju s plaćanjem naknade štete tek pod uvjetom da je zahtjev oštećene osobe potpun, da je odgovornost tuženika nesporna, te da tuženik u roku od 60 dana nije ponudio nagodbu niti isplatio nesporni dio naknade štete. Nadalje navodi da je konačni opseg štete utvrđen medicinskim vještačenjem, dok je visina štete, kao temeljna pretpostavka odgovornosti za naknadu štete, utvrđena sudskom odlukom. Slijedom navedenog, smatra da i imovinska i neimovinska šteta dospijevaju tek danom donošenja presude, zbog čega zakonske zatezne kamate mogu teći isključivo od dana presuđenja. Umješač pobija i odluku o troškovima parničnog postupka, navodeći da nije bilo mjesta primjeni vrijednosti boda od 2,00 eura na radnje koje su poduzete prije stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023; dalje: Tarifa). Smatra da se vrijednost boda treba određivati prema Tarifi koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja pojedine sudske radnje. Slijedom navedenog, umješač predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu u osporenom dijelu preinači u skladu s navodima žalbe, te mu dosudi trošak sastava odgovora na žalbu.

6. Odgovor na žalbu umješača nije podnesen.

7. Žalbe tužitelja i umješača na strani tuženika nisu osnovane.

8. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, niti je pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje kada je odbio prijedlog za provođenje novog medicinskog vještačenja.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je sud proveo medicinsko vještačenje po liječniku vještaku Jakši Filipoviću Čuguri, dr. med., koji je dao jasan, potpun i obrazložen nalaz i mišljenje, a na sve primjedbe punomoćnika tužitelja dodatno se očitovao u pisanom podnesku od 9. kolovoza 2022. i 8. rujna 2022. (list 269–270 spisa), kao i usmeno na glavnoj raspravi održanoj 3. travnja 2023. U tim očitovanjima liječnik vještak je detaljno odgovorio na sve istaknute prigovore, pri čemu je analizirao i EMNG nalaz tužitelja, te priloženi psihijatrijski nalaz, obrazlažući njihov značaj u odnosu na utvrđene posljedice štetnog događaja.

10. Suprotno tvrdnjama žalbe, iz navedenih očitovanja proizlazi da vještak nije paušalno odbio primjedbe tužitelja, već je razložno i stručno obrazložio zašto one ne utječu na izmjenu danog nalaza i mišljenja. Stoga je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da je nalaz i mišljenje vještaka jasno, logično i u skladu s medicinskom dokumentacijom u spisu, te da nema potrebe za provođenjem novog vještačenja po drugom liječniku vještaku.

11. Prvostupanjski sud je, sukladno odredbi članka 220. stavka 2. ZPP-a, ovlašten odbiti izvođenje dokaza koje ocijeni nepotrebnima za donošenje odluke. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je u odnosu na psihijatrijske posljedice tužitelj dostavio tek jedan nalaz iz kojeg proizlazi postojanje anksioznosti, bez pokazatelja trajnih ili težih psihičkih smetnji, pravilno je zaključeno da ne postoje dostatne medicinske pretpostavke za provođenje dodatnog psihijatrijskog vještačenja.

12. Neosnovani su i žalbeni navodi kojima se osporava odluka prvostupanjskog suda o odbijanju prijedloga za pribavljanje spisa drugih parničnih predmeta u kojima su drugim putnicima istog autobusa, po nalazima drugih vještaka, utvrđene veće posljedice za iste ili slične tjelesne ozljede. Utvrđenja iz drugih sudskih predmeta ne mogu predstavljati dokaz o odlučnim činjenicama u ovom postupku, budući se opseg i posljedice štete utvrđuju individualno, prema osobnim i zdravstvenim okolnostima svakog oštećenika, pa se pravilnost nalaza i mišljenja vještaka u ovom predmetu ne može dovoditi u pitanje usporedbom s nalazima iz drugih postupaka.

13. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je osnovano odbio prijedlog za provođenje novog medicinskog vještačenja, pri čemu time nije povrijeđeno pravo tužitelja na pristup sudu zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, niti je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a. Tužitelju je tijekom postupka bilo omogućeno iznošenje svih relevantnih navoda i dokaznih prijedloga, koje je sud razmotrio i o njima dao jasne i dostatne razloge u obrazloženju pobijane presude, a koji razlozi nisu u suprotnosti s provedenim dokazima.

14. Pri tome valja istaknuti da umješač na strani tuženika u žalbi ne navodi niti obrazlaže konkretnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, već se njegovi navodi svode na općenito nezadovoljstvo ishodom postupka i pravnim shvaćanjima prvostupanjskog suda.

15. Stoga donošenjem pobijane presude nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, niti su počinjene bitne povrede parničnog postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. istog članka, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a.

16. Po ocjeni ovoga suda činjenično stanje je pravilno i u potpunosti utvrđeno.

17. U prvostupanjskom postupku pravilno je utvrđeno, a žalbenim navodima se ne osporava da je tužitelj dana 14. listopada 2019. stradao kao putnik u autobusu registarske oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi koja se dogodila na Županijskoj cesti, u ulici Kneza Trpimira (Solin–Klis). U toj prometnoj nezgodi sudjelovali su osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] i dva autobusa. Također je utvrđeno da tužitelj kao putnik u autobusu nije pridonio nastanku štetnog događaja, a samim time ni šteti koja mu je prouzročena.

17.1. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je zaključio da je tuženik, kao osiguratelj, dužan tužitelju nadoknaditi cjelokupnu nastalu štetu, sukladno odredbi članka 1072. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18,– dalje: ZOO), u vezi s člankom 965. ZOO-a.

18. Provedenim medicinskim vještačenjem po liječniku vještaku Jakši Filipoviću Čugura, dr. med., prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio trzajnu ozljedu vrata. Liječenje tužitelja zbog zadobivene ozljede završeno je dana 4. svibnja 2020. Zbog zadobivene ozljede tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od približno jednog dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od oko pet dana, te bolove lakog intenziteta u trajanju od približno trideset i pet dana. U trenutku štetnog događaja tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta, a potom sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta u trajanju od oko pet dana, te lakog intenziteta u trajanju od približno trideset dana. Također je utvrđeno da je tužitelju zbog posljedica ozljede zaostalo smanjenje opće životne aktivnosti od približno 1%. Za vrijeme liječenja tužitelj je provodio fizikalnu terapiju, obavio niz liječničkih pregleda i snimanja RTG i EMNG, nosio Shanzov okovratnik, te mu je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od dva sata dnevno tijekom trideset dana.

19. Temeljem provedenog medicinskog vještačenja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da tužitelju po osnovi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje pripada iznos od 1.725,40 eura, sukladno članku 1100. stavcima 1. i 2. ZOO, te Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete.

20. Nadalje, pravilno je utvrđeno da je tuženik tužitelju u mirnom postupku, 21. srpnja 2020., isplatio naknadu štete u iznosu od 10.000,00 kuna, odnosno 1.327,23 eura.

21. S obzirom na činjenicu da je tuženik tužitelju povodom odštetnog zahtjeva isplatio iznos od 1.327,23 eura po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje, pravilno je prvostupanjski sud dosudio tužitelju po ovom osnovu iznos od 398,17 eura, kao razliku do utvrđene ukupne naknade štete.

22. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju, po osnovi naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, dosudio iznos od 199,08 eura, pri čemu je visinu jednog sata rada pravilno odredio prema cijeni od 3,32 eura.

23. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju, po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete, dosudio ukupni iznos od 457,90 eura. Preostali dio tužbenog zahtjeva, u iznosu od 1.732,03 eura, prvostupanjski sud je pravilno odbio kao neutemeljen, budući je zahtjev bio postavljen u iznosu koji, prema ocjeni ovog suda, premašuje iznos štete s obzirom na utvrđene činjenice.

23.1. Pri tome je sud uzeo u obzir sve relevantne okolnosti štetnog događaja, rezultate medicinskog vještačenja, trajanje i intenzitet bolova, posljedice po opću životnu aktivnost tužitelja, kao i iznos naknade koji je tuženik već isplatio u mirnom postupku. Utvrđena naknada u iznosu od 457,90 eura predstavlja pravičnu i odgovarajuću kompenzaciju za pretrpljenu štetu, dok je zahtjev za naknadu u višem iznosu neosnovan.

24. Suprotno navodima žalbe umješača na strani tuženika, prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je o zakonskoj zateznoj kamati na imovinsku i neimovinsku štetu odlučio sukladno članku 12. stavcima 1., 3. i 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP).

25. Pri tome je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i datum početka tijeka zakonske zatezne kamate. Naime, tužitelj je već u odštetnom zahtjevu podnesenom tuženiku zatražio isplatu utuženog iznosa naknade imovinske i neimovinske štete. Budući mu tuženik taj iznos nije isplatio, zakonska zatezna kamata počinje teći upravo onako kako je to prvostupanjski sud odredio u izreci pobijane presude, za što je u obrazloženju presude dao jasne i valjane razloge.

25.1. Takva odluka prvostupanjskog suda u skladu je i s pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženima u odlukama poslovni broj: Rev- 1133/2021 od 14. prosinca 2021., Rev-247/2023 od 4. travnja 2023., Rev-222/2023 od 5. rujna 2023., Rev-376/2023 od 9. svibnja 2023., kao i u drugim odlukama.

26.. Žalbeni navodi umješača u dijelu u kojem osporava pravilnost odluke o troškovima parničnog postupka, pozivajući se na neustavnost točke 48. stavka 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023; dalje: Tarifa), nisu osnovani.

27. Naime, sukladno izričitoj odredbi točke 48. stavka 3. Tarife, u postupcima u tijeku u kojima do dana stupanja Tarife na snagu nije donesena pravomoćna odluka o troškovima postupka, pri odlučivanju o nagradi odvjetnika primjenjuje se vrijednost boda propisana ovom Tarifom. Navedena odredba predstavlja jasno prijelazno pravilo koje je prvostupanjski sud bio dužan primijeniti prilikom odlučivanja o troškovima postupka.

28. Suprotno žalbenim navodima, primjena navedene odredbe ne predstavlja nedopuštenu retroaktivnu primjenu propisa, budući se Tarifa primjenjuje na odluku o troškovima koja se donosi u trenutku presuđenja. Pravo na naknadu parničnih troškova, uključujući odvjetničku nagradu, ne nastaje poduzimanjem pojedine procesne radnje, već donošenjem sudske odluke o troškovima.

29. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio važeću Tarifu, te osnovano pri obračunu parničnih troškova primijenio vrijednost boda od 2,00 eura, sukladno točki 48. stavku 3. Tarife.

30. Slijedom navedenog, žalbeni navodi umješača u ovom dijelu ne dovode u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke o troškovima parničnog postupka, te su neosnovani.

31. Suprotno navodima žalbe tužitelja, prvostupanjski sud je priznao sastav podneska od 6. srpnja 2022. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, ali nije priznao sastav podneska od 14. srpnja 2022., jer je ovaj podnesak po svom sadržaju potpuno identičan sa sadržajem podneska od 6. srpnja 2022.

32. Slijedom navedenoga proizlazi i da je odluka o troškovima parničnog postupka pravilno donesena.

33. Iz navedenih razloga žalbe tužitelja i umješača na strani tuženika su odbijene kao neosnovane i prvostupanjska presuda je potvrđena u cijelosti, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.

34. Kako su tužitelj i umješač na strani tuženika u cijelosti odbijeni sa žalbama, odbija se i njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbi, sukladno članku 166. stavku 1. ZPP-a.

Slavonski Brod, 15. siječnja 2026

Predsjednica vijeća

Draženka Ilak