Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-982/2025-2

Osijek, Europska avenija 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Androš, predsjednice vijeća, Drage Grubeše, suca izvjestitelja i člana vijeća i Sanje Sušilović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku iz Ogulina, protiv tuženika SG iz [adresa], sada na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Strniščaku, odvjetniku u Čakovcu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj Pn-36/2022-61 od 18. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj Pn-36/2022-61 od 18. ožujka 2025. pod toč. I. i III. izreke, te rješenje istog suda od 18. ožujka 2025.

II. Tuženiku se ne dosuđuje trošak sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženom TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici HG iz [adresa], sada na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi štetu u iznosu od 4.950,00 eura (slovima: četiritisuće devetstopedeset eura), sa zakonskom zateznom kamatom od 28. srpnja 2018. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica HG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ostalom djelu tužbenog zahtjeva u iznosu od 10.578,00 eura.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove."

Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Tužba tužiteljice u odnosu na mjesečnu rentu od 1.000,00 kn /132,72 eura, smatra se povučenom."

2. Ovu presudu u dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke, te u odluci o trošku (toč. III. izreke), te rješenje suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se isti preinače u smislu žalbenih navoda ili ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev nasljednice tužiteljice LG za naknadu neimovinske i imovinske štete počinjene kaznenim djelom pokušaja ubojstva iz čl. 110. Kaznenog zakona/11 u svezi s čl. 34. st. 1. KZ/11.

5. LG je podnijela tužbu za naknadu štete 25. srpnja 2018., ali je u tijeku parnice preminula **.**.2021. U ostavinskom postupku poslovni broj O- 375/2021 njezinom nasljednicom je proglašena kćerka HG. Nakon što je prvostupanjski sud prekinuo parnični postupak, rješenjem poslovni broj Pn-36/2022-7 od 24. svibnja 2022. odredio je nastavak parničnog postupka.

6. Člankom 1105. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) propisano je u st. 1.: Tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednika samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu.

7. Slijedom iznijetog, suprotno prigovoru tuženika u tijeku postupka tužiteljica kao nasljednica je aktivno legitimirana jer se ne radi o osobnom pravu, pa je stoga moguća sukcesija u pravni položaj stranke koja je umrla.

8. Nije sporno da je tuženik pravomoćnom presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj K-17/2020 od 5. listopada 2020. preinačenom presudom Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-62/2022-7 od 23. ožujka 2022. proglašen krivim zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva iz čl. 110 KZ/11 u svezi s čl. 34. KZ/11 i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

9. Tuženik je proglašen krivim što je dana 19. ožujka 2009. oko 13,00 sati došao u stan vlasništvo LG u [adresa], sa istom razgovarao, onda bez ikakvog povoda u cilju da je liši života prišao joj s leđa i bacio ručnik preko glave, te ju rukama obuhvatio oko vrata, oborio na pod, te gušio, a u trenutku kada je pomislio da je mrtva napustio kuću i pobjegao.

10. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. ZPP-a sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

11. Kada se citiranom odredbom čl. 12. ZPP-a propisuje vezanost parničnog suda pravomoćnom presudom kaznenog suda za postojanje kaznenog djela, to znači da parnični sud ne može i ne smije utvrđivati da je radnja ili skup radnji koji čine biće kaznenog djela za koje je štetnik pravomoćno osuđen izvršena drukčije nego što je utvrđeno u izreci kaznene presude, ili da je riječ o nekom drugom kaznenom djelu koje nije pravno opisano i označeno u izreci kaznene presude. Vezanost parničnog suda odnosi se, dakle, na utvrđenje da je kazneno djelo počinjeno, da je štetnik kazneno odgovoran i da je odgovoran za djelovanje onako kako je to utvrđeno kaznenom presudom, pa time i da je takvo postupanje koje je kaznenom presudom utvrđeno kao kažnjivo predstavlja štetnu radnju (Rev-938/22 od 14. rujna 2022.).

12. Slijedom iznijetog, a suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud nije onemogućio tuženika u raspravljanju pred sudom, niti počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a, niti povrijedio načelo jednakosti oružja pred sudom, jer se saslušanjem tuženika kao stranke ne bi utvrdile takve odlučne činjenice koje bi bile od značaja za odgovornost tuženika za štetu.

13. Prvostupanjski sud je nakon savjesne i brižljive ocjene iskaza saslušanih svjedoka ĆG, ZG, ĐG, CG, HG, ispravno zaključio da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja, te da u postupcima pok. LG nema doprinosa. Ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća ispravnim ovaj sud.

14. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine utvrdio da je pok. LG, rođ. 1927., zadobila ozljede u vidu rane i natučenja ručnog zgloba i šake, natučenje glave i nagnječenje vrata, da je trpila bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 2 dana, slabog intenziteta 8 dana, te da joj je bila neophodna tuđa pomoć i njega 21 sat.

15. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka psihijatrijske struke dr. Sandre Domitrović Spudić prvostupanjski sud je utvrdio da je pok. LG trpila primarni strah nekoliko minuta, sekundarni strah jakog intenziteta dva tjedna, sekundarni strah slabog intenziteta tjedan dana.

16. Polazeći od odredbe čl. 19. st. 1. ZOO i čl. 1100. ZOO prvostupanjski sud je tužiteljici dosudio zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje majke za fizičke boli 500,00 EURA, za strah 4.000,00 EURA, za povredu dostojanstva 250,00 EURA, te po slobodnoj ocjeni za tuđu pomoć i njegu (čl. 1095. st. 1. ZOO) 200,00 EURA, tj. ukupno 4.950,00 EURA sa zateznim kamatama od 28. srpnja 2018. pa do isplate, a zahtjev tužiteljice za iznos od 10.578,00 EURA odbio.

17. Na žalbene navode tuženika valja odgovoriti da je visinu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti prvostupanjski sud ispravno utvrdio, da je visina dosuđene neimovinske štete u skladu s odredbom čl. 1100. ZOO te u skladu s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. svibnja 2022. i 15. lipnja 2022. koji se primjenjuju na sve parnične postupke u tijeku. Prigovore tuženika u pogledu visine dosuđene štete, ovaj sud ne prihvaća, jer je prvostupanjski sud cijenio sve odlučne činjenice za odmjeravanje visine pravične novčane naknade zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pok. LG, a ispravno visinu naknade štete za tuđu pomoć i njegu odredio po slobodnoj ocjeni (čl. 223. ZPP-a).

18. Glede prigovora zastare tuženika valja ukazati da je za kazneno djelo iz čl. 110. KZ/11 zapriječena kazna zatvora od najmanje pet godina, da prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete (čl. 231. st. 2. ZOO).

19. Dakle, do 23. ožujka 2022. je trajao prekid zastare, a zastara je počela ponovno teći 24.ožujka 2022. pa prigovor zastare nije osnovan.

20. Slijedom iznijetog, prvostupanjski sud je na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje djelomičnim prihvaćanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenio materijalno pravo (toč. I. izreke).

21. Tužiteljica je zahtijevala naknadu štete u vidu rente za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.000,00 kn mjesečno počev od donošenja prvostupanjske presude.

22. Tužiteljica je povukla tužbu za ovaj vid štete, a tuženik se usprotivio povlačenju tužbe (čl. 193. ZPP-a).

23. Svrha protivljenja povlačenja tužbe je da se o zahtjevu meritorno odluči i da se otkloni neizvjesnost spora među strankama.

24. Budući je pravo na rentu prestalo smrću ostaviteljice, njezino pravo se nije moglo prenijeti na nasljednicu.

25. Prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja nije počinio bitnu povredu iz čl. 193. st. 1. ZPP-a jer donošenje pobijanog rješenja nije na štetu tuženika, jer je po samom zakonu prestalo pravo tužiteljice na isplatu rente (čl. 1095. st. 2. ZOO).

26. Stoga je neosnovana žalba tuženika na rješenje kojim je prvostupanjski sud utvrdio za ovaj vid štete povlačenje tužbe.

27. Odluka o trošku je zakonita i ispravno obrazložena pod toč. 16., 16.1., 16.2., 16.3. i 17 presude.

28. Tuženiku valja ukazati da je odluka o trošku na štetu tužiteljice jer je prvostupanjski sud tužiteljici trebao dosuditi troškove medicinskih vještačenja neovisno o omjeru uspjeha stranaka u parnici (čl. 155. ZPP-a).

29. Budući nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. i čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

30. U nepobijanom odbijajućem dijelu pod toč. II. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

Osijek, 15. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Snježana Androš