Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-2079/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Snježane Androš, predsjednika vijeća, Drage Grubeše, suca izvjestitelja i Sanje Sušilović, člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja KK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Zorica, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa punomoćnik Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru od 28. kolovoza 2025. poslovni broj P-1774/2024-25, u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženice odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru od 28. kolovoza 2025. poslovni broj P-1774/2024-25.

II. Tuženici se ne dosuđuje trošak sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Utvrđuje se da je tužitelj KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], zv. [adresa], pašnjak površine 891 m2 i maslinik površine 917 m2, ukupne površine 1808 m2 i kat. čest. [katastarska čestica], zv. [adresa], oranica površine 1024 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženica dužna priznati i trpjeti da se tužitelj, temeljem ove presude, u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik opisanih nekretnina za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

II Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužitelju KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.050.00 EUR ( dvijetisućepedeset eura) u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se presuda suda prvog stupnja preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Razmatrajući postupak koji je prethodio donošenju presude suda prvog stupnja, te presudu suda prvog stupnja, ovaj sud je motrišta da nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je dosjelošću stekao vlasništvo za cijelo na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] (starije oznake 459/10), zv. [adresa], pašnjak površine 891 m2 i maslinik površine 917 m2, ukupne površine 1808 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] (stare oznake 2862/472), zv. [adresa], oranica površine 1024 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zahtjev za trpljenje uknjižbe tuženice uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice.

6. Prvostupanjski sud je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Frane Vlatkovića utvrdio da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dijelom maslinik, a dijelom pašnjak ograđeno sa svih strana suhozidom, da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica i definirana je gribljama (sve u nalazu vještaka označeno žutom bojom).

7. Uvidom u pravomoćno rješenje Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj O-115/86 od 26. svibnja 1987. prvostupanjski sud je utvrdio da su ostaviteljicu EK naslijedili oporučni nasljednici RK na nekretninama položenim u k. o. [katastarska općina], a HK na nekretninama položenim u k. o. [katastarska općina], te da su ostavinsku imovinu iza pok. EK – pomajke tužitelja činila i kat. čest. [katastarska čestica] (nove izmjere), te kat. čest. [katastarska čestica] (472 stare izmjere) (nova izmjera kat. čest. [katastarska čestica]).

8. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da su nekretnine bile u posjedu djeda tužitelja pok. NK koji je umro 1966., nakon njegove smrti je u posjedu bio otac tužitelja FK, a nakon njegove smrti u posjedu je bila EK, a nakon njezine smrti u posjedu je tužitelja, da tužitelja nitko nije ometao u posjedovanju spornih nekretnina, a na temelju valjane ocjene iskaza svjedoka JK, IK i ŠK prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj putem svojih prednika, te za vrijeme svoga posjedovanja nekretninu posjedovao kao da je njezin vlasnik, tj. kao samostalni posjednik (čl. 11. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., u daljnjem tekstu: ZV), da su nekretnine koje su predmet spora najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i tužitelja, te da je rok za stjecanje vlasništva dosjelošću po odredbi čl. 159. st. 4. ZV-a protekao i prije 17. studenoga 1999., te da se u rok dosjelosti može uračunati i vrijeme posjedovanja dok su nekretnine bile u društvenom vlasništvu (čl. 388. st. 4. ZV-a) – presuda Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Republike Hrvatske broj zahtjeva 35298/04.

9. Temeljem iskaza saslušanih svjedoka prvostupanjski sud je utvrdio da se nekretnina naziva "[adresa] koristila u poljoprivredne svrhe, obrađivanjem, sadnjom povrtlarskih kultura, sijanjem žita, te da je omeđena gribljem (kč. br. [katastarska čestica]), druga nekretnina nalazi u blizini tužiteljeve kuće koja je ograđena suhozidom sa svih strana, na njoj se nalaze stabla maslina (kč. br. [katastarska čestica]).

10. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-784/2007/1086 od 1. listopada 2008. prvostupanjski sud je utvrdio da je kat. čest. [adresa] u naravi maslinik i pašnjak nastala od dijela kat. čest. [katastarska čestica], površine 108785 m2, te da je kč. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica površine 1024 m2 nastala od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je u postupku preoblikovanja izvršen upis Republike Hrvatske za cijelo, te da je u postupku sudjelovao tužitelj, te da u postupku nije davao izjave, a niti podnosi prigovor, a niti tužbu za ispravak u smislu odredbe čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama.

11. Tuženica u žalbi ističe samo žalbeni prigovor da je odluka prvostupanjskog suda nezakonita jer je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-246/2015 od 16. i 17. rujna 2015. usvojen zaključak da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama.

12. U presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-919/2018-2 od 1. veljače 2023. zauzeto je slijedeće pravno shvaćanje: Rješenje doneseno u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak, a u smislu odredbe čl. 197. ZZK-a, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju uspjeh tužitelja ovisi je li ili nije dokazao tužbenu osnovu.

13. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke osobe neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari i kroz zakonom određeno vrijeme (čl. 159. ZV-a). Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti.

14. Nadalje, dosjelost nije samo pravna osnova (titulus) stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja (kao modasum), nego do stjecanja dolazi samo činjenicom da je nastupila dosjelost do dana podnošenja tužbe.

15. Postupak preoblikovanja zemljišne knjige je izvanparnični i formalni postupak, u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga tužitelj nije mogao dokazivati da je vlasništvo stekao dosjelošću, a sudska praksa je zauzela shvaćanje da se u pojedinačnom ispravnom postupku ne mogu provoditi dokazi radi utvrđenja da je vlasništvo stečeno dosjelošću.

16. Kako je tužbena osnova u tužbi u potpunosti u drugačijem činjeničnom stanju u odnosu na postupak obnove i preoblikovanja zemljišne knjige, suprotno žalbenim navodima tuženice tužitelj može svoju pravnu zaštitu ostvarivati podnesenom tužbom, neovisno o tome što nije podnosio prigovor, a niti tužbu za ispravak po odredbi čl. 197. ZZK-a.

17. Člankom 130. ZV-a propisano je: Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

18. Budući su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću po odredbi čl. 159. st. 4. ZV-a, tuženica je dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnu knjigu, te brisanje vlasništva upisanog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.

19. Tuženica se ne može pozivati na dobru vjeru po odredbi čl. 130. st. 2. ZV-a jer je trećima bilo vidljivo dugotrajno neprekidno posjedovanje nekretnina po prednicima tužitelja i tužitelju, te što je rok dosjelosti istekao i prije postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga.

20. Slijedom iznijetoga, prvostupanjski sud je na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 8. ZPP-a) ispravno primijenio materijalno pravo prihvaćanjem glavnog zahtjeva.

21. Prvostupanjski sud je ispravno odluku o troškovima parničnog postupka utemeljio na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a visinu parničnog troška pravilno odmjerio sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa), iscrpno obrazložio pod toč. 32. i 32.1. presude, te pravilno tuženici naložio da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.050,00 EURA (toč. II. izreke).

22. Suprotno navodima žalbe, po ocjeni ovog suda nema pretpostavki da se odbije zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška, samo iz razloga što je proveden postupak obnove zemljišnih knjiga, jer tužitelj u postupku obnove nije mogao dokazivati da je vlasništvo stekao dosjelošću.

23. Odluka o trošku žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st.1. u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a.

24. Temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je odlučiti kao u izreci.

Osijek, 15. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Snježana Androš