REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-871/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika "VEJLE" j.d.o.o. i AS zbog prekršaja iz članka 12. stavka 1. u svezi čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje u tekstu: Državni inspektorat) Klasa: 116-02/24-01/5859, Urbroj: 443-02-03-11-25-5 od 13. siječnja 2025. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 12. siječnja 2026. godine u prisutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika, te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 15. siječnja 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: "VEJLE" j.d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB: 05182005969, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljenik: AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. A i Đ, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, elektro instalater, nezaposlen, bez primanja, srednjeg imovnog stanja, razveden, otac jednog maloljetnog djeteta i dvoje punoljetne djece, prekršajno nekažnjavan
k r i v i s u
1) što dana 24. studenog 2024. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radniku ĐS, koji je radio na poslovima postavljanja krova u kući u [adresa]., prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
2) što dana 24. studenog 2024. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika ĐS, koji je radio na poslovima građevinskog radnika u vremenu od 07:00 do 14:20 sati, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što dana 24. studenog 2024. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika ĐS, koji je radio na poslovima građevinskog radnika u vremenu od 07:00 do 14:20 sati, dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
4) što dana 24. studenog 2024. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, zaposlili radnika stranca ĐS, koja je radio na poslovima građevinskog radnika u vremenu od 07:00 do 14:20 sati, iako imenovani nije imao ishođenu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, zaposlili državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona, djelom pod toč. 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), djelom pod toč. 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona, te djelom pod toč. 4) prekršaj opisan u članku 88. stavku 1. Zakona o strancima (Narodne novine broj: 133/20, 114/22,151/22, dalje u tekstu: Zakon o strancima), kažnjiv po članku 247. stavku 2. točki 1. i članku 247. stavku 5. istog Zakona
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
3.320,00 (tri tisuće tristo i dvadeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.000,00 (tisuću) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Očitujući se o krivnji na glavnoj raspravi, kao i u pisanoj obrani, predstavnik okrivljene pravne osobe AS je izjavio kako se smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U bitnom je naveo da su točni navodi iz predmetnog optužnog akta i točno je da navedeni radnik ĐS nije imao uredne papire, odnosno radnu dozvolu, prijavu na HZMO i HZZO te pisanu potvrdu o ugovoru o radu. Nije mu bila namjera da isti radi "na crno", zaista je htio za njega uredno ishoditi sve papire kada mu on dostavi svoje osobne dokumente, no prije nego što je to uspio napraviti dana 24. studenoga 2024. godine zatekla ga je policija te obaviješten inspektorat (U tom smislu ostao je pri svim navodima na zapisniku o njegovom ispitivanju pred Državnim inspektoratom dana 07. siječnja 2025.) Navedeni radnik je nakon toga dobio izgon iz RH i nije više radio kod njega, a za istoga je naknadno ishođena radna dozvola dana 11. ožujka 2025. godine. Žao mu je zbog njegovog postupka i njegove nepažnje, kaje se i obećava da se isto više neće ponoviti. Trenutno prvookrivljenik nema nikakvih prihoda niti posluje, niti ima zaposlenika, a on je od 01. lipnja 2025. godine kao nezaposlena osoba prijavljen na Zavod za zapošljavanje te od 19. kolovoza 2025. godine nije više direktor firme već ČS. Trenutno mu je materijalno stanje jako loše, nema primanja budući da je nezaposlen, ne ostvaruje nikakva primanja po osnovi nezaposlenosti, u uzdržavanju mu pomažu punoljetna djeca, nema nikakve imovine te planira u skorije vrijeme ishoditi mirovinu.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja od 07. siječnja 2025. godine, podnesak PUSD, PP Hvar od 02. prosinca 2024. godine sa zapisnikom o izjavi ĐS, izvadak iz sudskog registra za prvookrivljenika, podnesak – pisana obrana okrivljenika od 15. listopada 2025. godine sa prilozima te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz kojih je vidljivo da su isti prekršajno nekažnjavani.
3.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje izmjene činjeničnog opisa predmetnih prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
4. Članak 12. stavak 1. Zakona u radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. . Novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.). Stavkom 2. istog članka određeno je da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba pravne osobe.
4.1. Članak 112. stavak 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. toč. 1. do 7. ovog Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 3. istog članka određeno je da će se za postupke iz stavka 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
4.2. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju određuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
4.3. Odredbom članka 88. stavka 1. Zakona o strancima propisano je kako državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Člankom 247. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima određeno je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac – pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada (članak 88. stavak 1.); dok je stavkom 5. istog članka propisano da će se za isti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz obrane okrivljenika koji su priznali počinjenje prekršaja, koji navodi su potkrijepljeni citiranim materijalnim dokazima; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio njihovo priznanje kojim je pridonijeli bržem okončanju postupka, izraženo kajanje, zatim razmjerno skromne imovinske prilike drugookrivljenika, okolnost da je otac malodobnog djeteta koje uzdržava te osobito prekršajnu nekažnjavanost oba okrivljenika kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.
Hvar, 15. siječnja 2026. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
