REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-4118/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika "PETRIĆ COMMUNICATIONS" j.d.o.o. i SA zbog prekršaja iz članka 12. stavka 1. u svezi čl. 228. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje u tekstu: Državni inspektorat) Klasa: 116- 02/25-01/722, Urbroj: 443-02-03-11-25-5 od 25. ožujka 2025. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 13. siječnja 2026. godine u odsutnosti prvookrivljenika i drugookrivljenika te ovlaštenog tužitelja, dana 15. siječnja 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: "PETRIĆ COMMUNICATIONS" j.d.o.o. za građenje i usluge, OIB: 47624630664, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljenik: SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i V, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, hotelijersko-turistički tehničar, zaposlen u vlastitoj firmi sa mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan k r i v i s u
1) što u razdoblju od 20. studenog 2024. do 03. siječnja 2025. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radniku VA, prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, s obzirom na to da ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nisu uručili radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,
2) što u razdoblju od 20. studenog 2024. do 03. siječnja 2025. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnika VA, koji je radio na poslovima telekomunikacijskog tehničara, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
3) što u razdoblju od 20. studenog 2024. do 03. siječnja 2025. godine u Starom Gradu, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika VA, koji je radio na poslovima telekomunikacijskog tehničara, dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. istog Zakona, djelom pod toč. 2) prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) te djelom pod toč. 3) prekršaj opisan u članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura
za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
2.280,00 (dvije tisuće dvjesto i osamdeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
700,00 (sedamsto) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Očitujući se o krivnji na glavnoj raspravi, predstavnik okrivljene pravne osobe SA je izjavio kako se smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U bitnom je naveo da su točni navodi iz predmetnog optužnog akta te on zaista navedenom radniku nije uručio pisani Ugovor o radu niti potvrdu, niti ga na vrijeme prijavio i odjavio na HZMO i HZZO. Međutim radilo se o jednoj posebnoj situaciji budući da je VA zapravo bio njegov prijatelj sa kojim se dogovorio da će raditi zajedno. Stoga je on sa njim u razdoblju od 20. studenog do 31. prosinca 2024 godine bio na terenu, pomagao mu u poslu i učio se kako će isti sam obavljati. On je imao pripremljen ugovor o radu sa njim (kojega je priložio u predmet) i kojega mu je htio dati na potpis, međutim zbog prijateljskog odnosa nije inzistirao na tome. VA je negdje u razdoblju od 27. do 31. prosinca 2024. godine odlučio da više neće raditi taj posao te mu dao otkaz, nešto su se prethodno bili dogovarali kako će to pravno odraditi kada se on vrati doma, jer je bio odsutan negdje do 4., 5. siječnja 2025. U tih nekoliko dana, točnije 2. i **.**.2025. VA je kod sebe imao poslovni laptop, gledao eventualne naloge ukoliko bi došli, no isti faktično nije uopće radio taj posao te ne zna zašto je inspektor napisao da bi on radio još 2. i 3. siječnja 2025. Jedini razlog zašto mu on nije vratio poslovnu opremu je bio objektivni razlog njegovog odsustva. Kada sam vratio doma, VA mu je vratio poslovnu opremu i poslije toga ga više nije ni vidio ni čuo, te stoga nije ni mogao riješiti sa njim papire glede poslovne suradnje. Njegov knjigovođa ga je odjavila sa službenih evidencija sa danom 31. prosinca 2024., jer je on zaista i tada prestao raditi. VA je on naknadno poštom dostavio obračune isplaćenih plaća i dokumentaciju po okončanju radnog odnosa. Dakle nije imao namjeru kršiti propise već se radio o nenamjernoj pogrešci, a VA je sve isplaćeno za njegov rad i ničim nije oštećen. Nije sklon protupravnom ponašanju, njegova firma inače uredno posluje i redovito podmiruje sve obaveze, te su se potpuno nenamjerno dogodili ovi propusti. Inače živi u podstanarskom stanu, nema neke posebne imovine osim motocikla, njegova firma mu je jedini izvor primanja te je zamolio da mu se navedeni okolnosti uzmu u obzir prilikom odlučivanja.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 21. ožujka 2025. godine, ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 20. studenoga 2024. godine, obrazac eM-2 P prijave o prestanu osiguranja na HZMO-u od 31. prosinca 2024. godine, podnesak drugookrivljenika od 12. siječnja 2026. godine sa potvrdom "Hrvatske pošte" od 21. ožujka 2025. godine, obrascima prijave o početku i prestanku osiguranja na HZMO za radnika VA te popisom naloga za siječanj 2025. godine, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike iz kojih je vidljivo da su isti prekršajno nekažnjavani.
3.1. Ističe kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje izmjene činjeničnog opisa predmetnih prekršaja, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
4. Članak 12. stavak 1. Zakona u radu propisuje da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. . Novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.). Stavkom 2. istog članka određeno je da će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba pravne osobe.
4.1. Članak 112. stavak 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. toč. 1. do 7. ovog Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Stavkom 3. istog članka određeno je da će se za postupke iz stavka 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
4.2. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju određuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz obrane okrivljenika koji su sadržajno priznali počinjenje prekršaja, koji navodi su potkrijepljeni citiranim materijalnim dokazima; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret. Napominje se da iz podneska drugookrivljenika od 12. siječnja 2026. godine ne bi proizlazilo postojanje okolnosti koje navodi u obrani i iz kojih bi možebitno proizlazilo da su umanjili ili otklonili posljedice prekršaja, pa tako iz priložene potvrde "Hrvatske pošte" ne proizlazi što je točno isti poslao radniku VA, iz popisa naloga od siječnja 2026. godine ne može se utvrditi koje poslove je obavljao drugookrivljenik a koje radnik VA, a priložene prijave i odjave za HZMO-a za istog radnika ne isključuju mogućnost njegovog faktičnog rada za okrivljenike do 03. siječnja 2025. godine (ujedno drugookrivljenik nije priložio primjerak prijave i odjave za navedenog radnika na HZZO). Stoga se može zaključiti da su gornji navodi obrane drugookrivljenika nevjerodostojni i usmjereni ka umanjenju prekršajne odgovornosti.
6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio njihovo priznanje kojim je pridonijeli bržem okončanju postupka, zatim razmjerno skromne imovinske prilike drugookrivljenika, te osobito prekršajnu nekažnjavanost oba okrivljenika. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.
Hvar, 15. siječnja 2026. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
