Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Čakovcu

    Čakovec, Ruđera Boškovića 18

    Broj:P-339/2025-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Čakovcu, po sucu toga suda Hrvoju Novak, u pravnoj stvari tužiteljice ŽDG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Bojanu Bacinger odvjetniku iz Čakovca, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, OIB 53056966535, Zagreb, Magazinska cesta 69, zastupan po punomoćnicima iz OD Glamuzina & Grošeta iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave 2. prosinca 2025., u nazočnosti tužiteljice, zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, a u izočnosti tuženika, te objavljene presude 15. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e:

    I Utvrđuje se da je ništetna ugovorna odredba iz Ugovora o kreditu: 218- 50-3597215 od 02.08.2006. godine solemniziranog po javnom bilježniku Kvakan Ivanu dana 08.08.2006. godine, poslovni broj OU-501/06 u dijelu odredbe čl. 2. koji glasi: „…. promjenjiva, u skladu s Odlukom o kamatnim stopama kreditora… „

    II Utvrđuje se da je ništetna ugovorna odredba iz Ugovora o kreditu: 218- 50-3597215 od 02.08.2006. godine solemniziranog po javnom bilježniku Kvakan Ivanu dana 08.08.2006. godine, poslovni broj OU-501/06 u dijelu odredbe čl. 7. koji glasi: „…u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća, a prema otplanom planu koji će biti uručen korisniku kredita po isplati kredita…"

    III Nalaže se tuženiku RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Magazinska cesta 69, Zagreb, OIB: 53056966535 da tužitelju ŽDG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u roku 15 dana isplati iznos od 81.086,00 kuna / 10.761,96 EUR-a zajedno sa zateznim kamatama, od 31. prosinca 2009. godine po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. srpnja 2015. određenoj, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, te nadalje, od 01. kolovoza 2015. do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju utvrđuje Hrvatska narodna banka, tekućim na: 57,17/7,59 Kuna/EUR od 31. prosinac 2009. 148,90/19,76 Kuna/EUR od 31. siječanj 2010. 141,68/18,80 Kuna/EUR od 28. veljača 2010. 184,39/24,47 Kuna/EUR od 31. ožujak 2010. 176,29/23,40 Kuna/EUR od 30. travanj 2010. 192,08/25,49 Kuna/EUR od 31. svibanj 2010. 328,79/43,64 Kuna/EUR od 30. lipanj 2010. 300,65/39,90 Kuna/EUR od 31. srpanj 2010. 391,49/51,96 Kuna/EUR od 31. kolovoz 2010. 363,57/48,25 Kuna/EUR od 30. rujan 2010. 318,66/42,30 Kuna/EUR od 31. listopad 2010. 413,41/54,87 Kuna/EUR od 30. studeni 2010. 533,95/70,87 Kuna/EUR od 31. prosinac 2010. 448,60/59,54 Kuna/EUR od 31. siječanj 2011. 478,53/63,51 Kuna/EUR od 28. veljača 2011. 440,46/58,46 Kuna/EUR od 31. ožujak 2011. 447,30/59,37 Kuna/EUR od 30. travanj 2011. 608,88/80,81 Kuna/EUR od 31. svibanj 2011. 587,15/77,93 Kuna/EUR od 30. lipanj 2011. 74.524,05/9.891,04 Kuna/EUR od 31. srpanj 2011.

    IV Nalaže se tuženiku RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Magazinska cesta 69, Zagreb, OIB: 53056966535 da tužitelju ŽDG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.280,02 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,75% godišnje, a u slučaju promjene kamatne stope po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotnih poena.

    Obrazloženje

    1.U ovoj pravnoj stvari ocjenjujući navode tužitelja iz tužbe te opširna očitovanja tuženika iz odgovora na tužbu, te dodatna pojašnjenja tužitelja na navode tuženika, valja zaključiti da nije prijeporno da je upravo tužitelj sklopio ugovor sa tuženikom broj 218-50-3597215 od 2. kolovoza 2006., kojim ugovorom je tuženik tužitelju stavio na raspolaganje kredit u iznosu od 56.500,00 CHF.

    2.U postupku dokazivanja a imajući u vidu prigovore tuženika tijekom cijelog postupka, a poglavito prigovor tuženika da je opravdana promjena kamatne stope od strane tuženika, glede prigovora da je valutna klauzula bila jasna, razumljiva i lako uočljiva, da je tuženik savjesno postupao prilikom sklapanja ugovora, te tužiteljev ugovor nije bio tzv. "uzmi ili ostavi", a i kamatna stopa je bila lako uočljiva, te je tuženik prigovorio i zastari, sud je izvršio uvid u ugovor o kreditu, otplatne liste, proveo vještačenje po vještaku Nataliji Jambrečić koja je saslušana, te je pročitao nalaz i mišljenje vještaka.

    3.U ovoj pravnoj stvari odlukom Županijskog suda odlučeno je o neosnovanosti prigovora o djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva koji je iznio tuženik.

    4.S obzirom na utvrđeno te usvojenu sudsku praksu u identičnim postupcima sud je odlučio dovršiti postupak ekonomičnosti postupka radi, bez provođenja personalnih dokaza, jer je isti po mišljenju ovog suda okolnosno ne utječu na utvrđene činjenice u ovoj pravnoj stvari.

    5.Prijeporna i odlučna činjenica je po mišljenju ovog suda da li je ništetna odredba ugovora o kreditu, te da li je tužitelj uplatio po osnovi ovakvo ništetnih ugovornih odredbi veći iznos od utuženog iznosa, odnosno da li ima tužitelj pravo na naknadu s osnove navedene u točci I i II izreke.

    6.Po mišljenju ovog suda, svi prigovori tuženika su neosnovani, poglavito imajući u vidu recentnu sudsku praksu, te stav Vrhovnog suda, te stav ostalih Županijskih sudova, a sve glede prigovora koje je tužitelj istaknuo u odnosu na točku I i II izreke ove presude.

    7.U svezi navoda tužitelja za utvrđenje ništetnosti valja istaknuti da je VTS RH donio presudu Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. kojim je odbio žalbu utuženih banaka i potvrdio presudu TS u Zagrebu P-1401/12 od 4. srpnja 2013. kojom je utvrđeno da su sve utužene banke pa i ovdje tužena povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, pa dakle i tužitelja kao korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditima koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe.

    8.Iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. proizlazi da je tužitelj Potrošač - Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača ishodio, između ostalih, presudu i protiv tuženika, kojom se i u odnosu na tuženika utvrđuje da je u razdoblju od 1. 11. 2004. do 31. 12. 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača kao korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, na način da je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja tih ugovora tuženik kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirao o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što pak je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, čime je postupio suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača u razdoblju od 1. 6. 2004. do 6. 8. 2007., protivno čl. 81., 82. i 90. (NN 96/03), a od 7. 8. 2007. do 31. 12. 2008., protivno odredbama istog Zakona (NN 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09) i to čl. 96. i 97. Zakona, te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima, te u razdoblju od 10. 9. 2003. do 31. 12. 2008., a koja povreda traje i nadalje, povrijedio kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, te koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora nije sa korisnicima kreditnih usluga pojedinačno pregovarao i ugovorom utvrdio egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača.

    9.Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž- 7129/13-4 od 13. lipnja 2014., potvrđena je prvostupanjska presuda u odnosu na tuženika u dijelu u kojem je utvrđeno da je u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita, tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koristi nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, a o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo i koja je ništetna.

    10.Presudom istoga suda broj Pž-6632/17-10 od 14.6.2018. utvrđena je ništetnost ugovornih odredaba između ostalih i u odnosu na tuženika, kojima se ugovarala valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a to iz razloga što se o takvim odredbama nije pojedinačno pregovaralo, niti je tuženik potrošače u cijelosti informirao o svim parametrima bitnima za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što pak je suprotno načelu savjesnosti i poštenja i prouzročilo je neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, a sve na štetu isključivo potrošača.

    11.U odnosu na elaboriranje tuženika na okolnost tvrdnje da sporne odredbe ugovora o kreditu nisu ništetne, da ne postoji pravna osnova tužiteljevog zahtjeva, te nema ni potrebe za utvrđivanje činjenica u odnosu na visinu pretplate, sud ne nalazi potrebnim posebno analizirati te navode. Ovo iz razloga što se prema odredbi čl. 502.c ZPP-a, fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP-a, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan uz ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati, a upravo se na ta utvrđenja tužitelj i poziva u tužbi. Samo u ovakvim parnicama, riječ je o specifičnom proširenju subjektivnih granica pravomoćnosti presuda kojima se prihvaćaju zahtjevi za zaštitu kolektivnih interesa i prava, naravno u slučaju ako pojedini zahtjevi za zaštitu budu prihvaćeni, kao što je u konkretnom slučaju.

    12.U odnosu na prigovor zastare, ističe se da zastarni rok za stjecanje bez osnove iznosi 5 godina, a pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare, te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži utvrđenje ništetnom ugovorne odredbe o kamati po kamatnoj stopi koja je promjenjiva sukladno odluci tuženika, ništetnost takvih ugovornih odredaba utvrđena je pravomoćnošću presude Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., koja je u tom dijelu postala pravomoćnom 13. lipnja 2014., a u dijelu ugovornih odredaba odnoseći se na ugovorenu valutnu klauzulu 14. lipnja 2018., pa kako je tužba u ovom predmetu podnijeta dana 17.4.2021., proizlazi da nije nastupila zastara potraživanja vezanih ni uz promjenu katne stope, ni ugovorenu valutnu klauzulu.

    13.Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Natalije Jambrečić, proizlazi da prema Metodologiji i izračunu koji je detaljno prikazan u Tablicama 1., 2. i 3. nalaza i mišljenja, te zaključka vještaka sa strane 96 spisa, proizlazi da je tužitelj uslijed promjene tečaja CHF u odnosu na tečaj koji je vrijedio na dan korištenja kredita više preplatio upravo utuženih 10.761,96 EUR, stoga je valjalo udovoljiti tužbenom zahtjevu u točci III izreke.

    14.U nalazu i mišljenju vještak je u Tablicama detaljno naveo i obračunao uplate po početnom tečaju i početnoj kamatnoj stopi primijenjenima na kredit i izvršenih uplata protuvrijednosti u kunama, te je vještakinja koristila medotologiju-za početni tečaj CHF na dan 30.9.2006. je iznosio 4,624617 kuna za jedan CHF, te uz izračun kamatne stope ugovora od 4,95 posto godišnje, broj dospijeća rata 228 mjeseca.

    15.Dakle dosuđene pretplate kamata vještak je utvrdio u nalazu i mišljenju, a što je naveo i u svom konačnom mišljenju na strani 96 spisa u konačnom mišljenju.

    16.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, s obzirom na dosadašnju sudsku praksu.

    17.Na ročištu za glavnu raspravu od 2. prosinca 2025. tuženik je odustao od saslušanja svjedoka javnog bilježnika ŽD i svjedoka FD, a suglasno pravnom mišljenju Županijskog suda saslušana je tužiteljica.

    18.Iz iskaza saslušane tužiteljice proizlazi da je kredit uzet za adaptaciju kuće, a kod konzultacije oko kredita tuženiku je prezentirao da je prijeporni kredit najbolji kredit sa najboljim uvjetima. Prvoredna rata bila je tadašnjih 1.770,00 kuna i trebala je biti takva po otplatnom planu, a da bi nakon promijenjenih okolnosti CHF-a rata kredita bila tadašnjih 2.400,00 kuna. Na posebno pitanje da li bi tužiteljica kao prosječni potrošač a da joj je tuženik objasnio navedenu činjenicu i dosek ugovorene odredbe o primjenjivim kamatama uz primjenu valutne klauzule u CHF te da ju je informirao o svim parametrima bitnim a poglavito o činjenici da će tužiteljici porasti rata kredita od 30 i više posto, tužiteljica je eksplicitno i bez dvoumljenja odnosno bez zadrške kao i druge stranke odnosno prosječni građani u drugim postupcima protiv banaka izjavila da takav kredit nikada ne bi uzela.

    19.Na posebno pitanje elaborirajući takav svoj stav kao prosječni potrošač a s obzirom na pogrešne premise koje iznosi tuženik tijekom postupka, tužiteljica je istakla, a što ovaj sud i zaključuje, da ona kao prosječni potrošač, je pročitala ugovor, te joj je bilo najbitnije kod ugovaranja prijepornog kredita kolika će joj biti rata te da li će te rate moći plaćati tijekom ugovorenog perioda. Ujedno je istakla da je znala što je valutna klauzula ali nije znala niti je očigledno obaviještena da će se rata toliko povećati, a nitko kod tuženika joj nije ponudio drugi kredit. Tužiteljica je također na kraju istakla a odgovarajući na pitanje da je ugovor bio sastavljen od djelatnika tuženika, dakle tipski ugovor, te je ona trebala samo potpisati i nije mogla promijeniti niti jednu ugovornu odredbu prijepornog ugovora.

    20.Dakle po mišljenju ovoga suda na opisani način u ugovaranju po tuženiku je povrijeđeno načelo savjesnosti i poštenja iz čl. 4 ZOO, te samim time su ostvarene pretpostavke za ocjenu da se radi o ništetnoj odredbi u smislu čl. 322 st. 1 ZOO, a kako je i obrazloženo i u ovoj presudi.

    21.Slijedom svega navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja ukazao se osnovanim, te je o istom temeljem odredbi čl. 322. i 1111. Zakona o obveznim odnosima odlučeno kao u izreci presude u točci III izreke dok se odluka o zateznoj kamati temelji na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

    22.S obzirom na utvrđeno, a imajući u vidu i recentnu sudsku praksu svi ostali tuženikovi prigovori su neosnovani.

    23.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22), odnosi se na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku Tbr 7, 8 i 9 Odvjetničke tarife i to za sastav tužbe, sastav četiri obrazložena podneska, zastupanje na dva ročišta, svaka radnja 199,08 EUR, sastav tri podneska Tbr. 8.3 Odvjetničke tarife 49,77 EUR, ročište za objavu presude 99,54 EUR, predujam za vještačenje 165,90 EUR, PDV, sudska pristojba na tužbu i presudu 239,12 EUR, te dodatno sastav podneska od 2.11.2025. 50,00 eura, sastav 2 obrazložena podneska 10.7. i 24.11.2025., te pristup na ročište 2.12.2025., svaka radnja 200,00 eura, ročište za objavu presude 15.1.2026. 100,00 eura.

    Čakovec, 15. siječnja 2026.

    Sudac:

    Hrvoje Novak

    Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem ovoga suda na nadležni Županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

    O tome obavijest:

    1. punomoćnik tužitelja Bojan Bacinger odvjetnik

    2. punomoćnik tuženika OD Glamuzina & Grošeta

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.