Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-2071/2021-3

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ŠA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dejanu Jakacu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dejan Jakac i Marina Mraković, iz Buzeta, protiv tuženika-protutužitelja ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Brečeviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Čohilj & Rovis d.o.o., iz Pule, radi utvrđenja odnosno prekida služnosti, rješavajući žalbu tuženika-protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-2388/2019-22 od 11. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 15. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava kao osnovana, te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj P-2388/2019-22 od 11. lipnja 2021. i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.

O trošku žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da u korist nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra postoji pravo služnosti prolaza i provoza motornim vozilom i poljoprivrednim strojevima u širini od 2,5 m na teret k. č. [katastarska čestica] zgr upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra koja se služnost proteže od donjeg jugozapadnog dijela poslužne nekretnine sve kako je to prikazano u skici izmjere vještaka Nebojše Guzijana iz siječnja 2021. označena crvenom šrafurom, pa je tuženik ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti da se vlasnici povlasnih nekretnina k. č. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tom služnošću koriste.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Ukida se pravo služnosti prolaza i provoza motornim vozilima i poljoprivrednim strojevima na teret k. č. [katastarska čestica] zgr a u korist k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te se zabranjuje tužitelju korištenje tom služnošću."

III. Odbija se zahtjev tuženika ZA, iz [adresa],

OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu parničnog troška u cijelosti.

IV. Nalaže se tuženiku ZA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju NA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.310,80 kuna, u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u članku 353. st. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11., 148/11. - proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka USRH i 70/19., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno prihvati protutužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška, te troška žalbe ili da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U pobijanoj odluci ne postoje nejasnoće ni proturječnosti kao ni drugi nedostaci zbog kojih se ne bi mogla ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koje se ukazuje u žalbi, a niti postoji koja druga bitna povreda iz navedenog članka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Međutim, osnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja za odluku o osnovanosti tužbenog, kao i protutužbenog zahtjeva.

7. Predmet spora tužbenog zahtjeva je stjecanje dosjelošću (preko 40 godina) prava služnosti prolaza i provoza motornim vozilom i poljoprivrednim strojevima dosjelošću u širini od 2.5 m. na teret k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine u vlasništvu tuženika, a u korist čestica tužitelja k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] kao povlasnih nekretnina.

8. Predmet spora protutužbenog zahtjeva je ukidanje prava služnosti prolaza i provoza motornim vozilom i poljoprivrednim strojevima na teret k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], a u korist čestica tužitelja k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te da se zabrani tužitelju korištenje tom služnošću.

9. Na temelju provedenih dokaza uvidom u izvadak u zemljišne knjige za predmetne nekretnine te provedenog uviđaja na licu mjesta s mjerničnim vještakom iz kojeg nalaza proizlazi po skici izmjere na pokazanu trasu sporne služnosti prolaza i provoza šifrirano crvenom bojom u širini od 2,5. m., a koja se nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr. proteže jugozapadnim dijelom u dužini od 11,44. m., da tužitelj za dolazak do svojih nekretnina k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] sa svoje stambene k. č. [katastarska čestica] zgr. prolazi najprije nekretninom oznake k. č. [katastarska čestica] zgr., zatim 86/3 zgr., nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr. i 874/23 upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [adresa].

10. Nadalje, za odluku o tužbenom zahtjevu glede stjecanja dosjelošću prava služnosti prolaza i provoza prvostupanjski sud ocjenom iskaza saslušanih svjedoka i stranaka kojima poklanja vjeru, utvrđuje u suštini prema iskazu tužitelja da sve do 2018. godine nitko nije osporavao niti branio tužitelju pravo prolaza, a niti je on tražio odobrenje ili dozvolu za prolaz spornim pravcem preko nekretnine tuženika i da je tužitelj time držao da mu pripada pravo prolaska za dolazak do povlasnih nekretnina, jer je tim pravcem prolazio oduvijek otkad pamti (rođ. 1927.), najmanje 80 godina, pa je zaključak suda da je time kao savjesni posjednik tužitelj stekao pravo stvarne služnosti dosjelošću u korist svojih nekretnina već do 1990. godine, iako ono kao takvo nije upisano u zemljišne knjige, a temeljem prijašnjeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj: 53/91., dalje: ZOVO), te prema pravnim pravilima iz austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje; OGZ), te prihvaća tužbeni zahtjev kao osnovan.

11. S pravom se u žalbi ističe da prvostupanjski sud u pobijanoj presudi u odnosu na prihvaćen tužbeni zahtjev ne navodi od kada računa tijek roka za savjesnost posjeda tužitelja odnosno prednika za primjenu mjerodavnog zakona, pa se time ne može ni uzeti kao dokazana činjenica kada su navršeni rokovi dosjelosti za stjecanje navedenog prava, ističući da je nastupio i prekid dosjelosti.

12. Za mogućnost stjecanja dosjelošću prava služnosti i prava prolaza i provoza ovisi o tome uspije li tužitelj dokazati neprekidni savjesni posjed tužitelja i njegovih prednika prije nego što je došlo do eventualnog prekida dosjelosti sprečavanjem prava prolaza od strane tuženika kada vrijeme dosjelosti prestaje teći, a ranije proteklo vrijeme se briše

13. U konkretnom slučaju, tvrdnje tužitelja koje prihvaća prvostupanjski sud da je pravo služnosti prolaza i provoza stekao već putem posjeda prava svojih pravnih prednika unazad 80 godina, sud ne navodi jasno od kada računa tijek i završetak roka za stjecanje prava predmetne služnosti da li je služnost stečena u razdoblju kada je OGZ bio na snazi do 1980. (rok 30 godina), ili u kasnijem razdoblju stupanjem na snagu ZOVO-a koji je bio u primjeni do 1. siječnja 1997. (rok 20 godina), a potom Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), kojom odredbom čl. 229. ZV-a je propisano da se stvarna služnost dosjelošću na temelju zakona stječe ispunjenjem propisanih pretpostavki ako je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

14. Dakle, prvostupanjski sud je radi utvrđenja činjenice izvršavanja posjeda služnosti na povlasnoj nekretnini izveo je personalne dokaze i njihovom ocjenom kojima je poklonio vjeru, zaključuje savjesnost posjeda od strane tužitelja putem prednika ali ne utvrđuje od kada računa početak tijeka posjeda prava služnosti putem prednika, a osnivanje služnosti na temelju zakona znači stjecanje služnosti ispunjenjem zakonom propisanih pretpostavki, izvršavanje sadržaja služnosti kroz propisano vremensko razdoblje.

15. Stoga radi utvrđenja pretpostavki za osnivanje prava predmetne služnosti temeljem dosjelosti uključuje kako utvrđenje neprekidnog savjesnog posjeda, to je sud dužan jasno odrediti postojanje vremenskog razdoblja od kojeg računa i završava dosjelost prava posjeda tužitelja i pravnih prednika radi jasne primjene Zakona za stečeno pravo služnosti, što je izostalo u pobijanoj presudi, a što je odlučno i za ocjenu osnovanosti prekida posjeda onemogućavanjem prolaza od strane tuženika.

16. Prema odredbi čl. 242. ZV-a izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine, koju odluku donosi sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

17. Iskazima saslušanih svjedoka kojima poklanja vjeru, prvostupanjski sud utvrđuje da se nakon 1992. godine počelo prigovarati tužitelju zbog prolaska navedenim pravcem jugozapadnim dijelom k. č. [katastarska čestica] zgr. traktorom i prikolicom i da tužitelj i članovi njegove obitelji od 1992. godine tim dijelom puta ne prolaze ali da nisu prolazili tim putem zbog dizalice i kamenja i prokopa na terasi, kratkotrajno, i ocjena je suda da tužitelj za to vrijeme nije izgubio pravo prolaza i time odbija protutužbeni zahtjev za ukidanje prava služnosti prolaza i provoza motornim vozilima i poljoprivrednim strojevima, jer da tuženik kao protutužitelj nije dokazao pretpostavke za ukidanje stečenog prava služnosti da je pravo služnosti izgubilo razumnu svrhu u smislu odredbe čl. 242. ZV-a.

18. Međutim, s pravom se u žalbi osporava ocjena iskaza saslušanih svjedoka i stranaka kao selektivna za odluku da ne postoje pretpostavke za ukidanje predmetnog prava služnosti, jer žalbeni navodi dovode u sumnju navedenu ocjenu obzirom da iz iskaza tuženika kao i iz priloženih isprava da je tužitelju tijekom 1991. i 1992. izričito branjen prolaz preko nekretnine tuženika, čime da je prekinuta savjesnost posjeda tužitelja.

19. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka isticao, a i u žalbi ponavlja u kontekstu svrhe služnosti proizlazi da u smislu gospodarenja povlasnog dobra tužitelj više ne ostvaruje nikakvu gospodarsku svrhu, da je vinograd posječen, a da ni "kapužnjaka" više nema, te da samo povremeno kosi, prvostupanjski sud te činjenice niti ne razmatra, a niti uzima u obzir iskaze svjedoka i stranaka glede netrpeljivosti obitelji parničnih stranaka, intervencije policije radi zabrane prolaza i izvođenja radova 1991. i 1992. i da je tuženik zbog smetanja posjeda ostvario posjedovnu zaštitu u svezi nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], preko koje nekretnine tužitelj mora proći, a na koju je kao vlasnica upisana osoba koja je mrtva preko sto godina, što je poznato samom tužitelju, što sve utječe na ocjenu za eventualni prekid dosjedanja predmetne služnosti.

20. Po mišljenju ovoga suda da bi se pravo služnosti moglo izvršavati mora biti osiguran fizički kontinuitet puta, što znači da put mora voditi od povlasne nekretnine preko poslužne nekretnine ili niza poslužnih nekretnina ako je na svima osnovana služnost, a ako između povlasne i poslužne nekretnine postoji treća nekretnina preko koje nema osigurane služnosti tada se stvarna služnost prolaza i provoza ne bi ni mogla ostvarivati u praksi.

21. Iz nalaza vještaka i navoda tuženika proizlazi da tužitelj da bi mogao doći do svojih povlasnih nekretnina i preko poslužne nekretnine tuženika mora prije toga proći preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] koja nije upisana u vlasništvu tuženika, niti tužitelj dokazuje da na istoj ima osnovano pravo služnosti prolaza.

22. Sve navedeno upućuje da je prvostupanjski sud odluku o tužbenom kao i protutužbenom zahtjevu donio uz pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, stoga je valjalo žalbu uvažiti, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje temeljem odredbe čl. 370. ZPP-a.

23. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi odlučne činjenice u pravcu izloženog, te potom donijeti novu odluku u ovoj pravnoj stvari glede tužbenog i protutužbenog zahtjeva uz pravilnu primjenu procesnog i materijalnog prava.

24. Zbog izloženog valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, te će se o trošku pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

Osijek, 15. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš