Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-882/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Anđeli Bošković Rajković, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja BT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik u Splitu, protiv protivnice osiguranja ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbama predlagateljice osiguranja izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1884/2025-9 od 21. listopada 2025., 15. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalbe se odbijaju kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1884/2025-9 od 21. listopada 2025.

II. Zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu, odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

"Odbija se predlagatelj osiguranja s prijedlogom za osiguranje od 17. srpnja 2025., ispravljenog u podnesku od 14. listopada 2025.g., kojim je predložio donošenje

PRIVREMENE MJERE

"1. Nalaže se protivnici osiguranja ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od dva dana ukloni kamenje s puta koji je postavila na čest. zem. [katastarska čestica], sada br. [katastarska čestica] u površini od 86 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], sada br. [katastarska čestica] u površini od 100 m2, sve k. o. [katastarska općina], i ista dovede navedeni put u prvobitno stanje, kako bi ga predlagateljica ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] mogla nesmetno koristiti kao pristup svojoj stambenoj zgradi koja se nalazi nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina], jer se u protivnom na puduzimanje te radnje ovlašćuje predlagateljica osobno ili putem treće ovlaštene osobe, a o trošku protivnice osiguranja.

2. Eventualna žalba izjavljena od strane navedenog protivnice osiguranja protiv ovog rješenja ne odrađa njeno izvršenje.""

2. Protiv tog rješenja pravovremene žalbe podnijela je predlagateljica osiguranja osobno i po punomoćniku. U žalbi podnesenoj osobno predlagateljica osiguranja u bitnom navodi da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere, za što da je priložila i odgovarajuće dokaze, radi čega predlaže da se donese drugačija odluka kako bi mogla koristiti svoju nekretninu. U žalbi podnesenoj po punomoćniku predlagateljica osiguranja ističe da je pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) jer je rješenje proturječno, a što da je rezultat pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a da je time i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predlaže da se žalba uvaži, pobijano rješenje preinači, podredno ukine uz dosudu troška za sastav žalbe.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode predlagateljice osiguranja, ovaj je sud utvrdio da prvostupanjski sud prilikom donošenja rješenja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP koji se primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje OZ) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 381. ZPP.

5. Suprotno žalbenim navodima, rješenje prvostupanjskog suda nije proturječno i može se ispitati pa nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, kao niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP jer je prvostupanjski sud pravilno cijenio od strane predlagateljice osiguranja predložene dokaze.

6. Predmet postupka je prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem predlagateljica osiguranja navodi da je u posjedu puta označenog kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 86 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 100 m2 koje koristi kao kolni prilaz svojoj stambenoj zgradi, da se nalazi u mirnom posjedu tog puta, a da je protivnica osiguranja 10. srpnja 2025. na taj put postavila kamenje i na taj način predlagateljici osiguranja onemogućila kolni prilaz do stambene zgrade predlagateljice osiguranja koja je u izgradnji, radi čega da predlagateljica trpi nenadoknadivu štetu. Radi navedenog, predlagateljica osiguranja predlaže donošenje rješenja kojim bi se naložilo protivnici osiguranja ukloniti kamenje s puta, dovesti put u prvobitno stanje i u protivnom na te radnje ovlastiti predlagateljicu osiguranja.

7. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere uz obrazloženje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ jer predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnici osiguranja.

8. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 346. st. 1. OZ kojim je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Uvidom u prijedlog za određivanje privremene mjere utvrđeno je da predlagateljica osiguranja u prijedlogu nije označila tražbinu čije osiguranje traži niti vrijeme trajanja privremene mjere. U činjeničnim navodima prijedloga predlagateljica ističe da je u posjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 86 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 100 m2 koji put koristi za pristup svojoj stambenoj zgradi, no sud nije dužan, a niti ovlašten (jer bi time prekoračio postavljeni zahtjev) iz činjeničnih navoda prijedloga utvrđivati i zaključivati koju tražbinu predlagatelj osiguranja predlaže osigurati, već je istu predlagatelj dužan jasno naznačiti u zahtjevu za osiguranje.

10.1. Osim navedenog, privremena mjera je mjera ograničenog trajanja, njome se ne mogu trajno i konačno uređivati sporni odnosi stranaka, radi čega je prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu za osiguranje nužno navesti i vrijeme njezina trajanja. Iz prijedloga za osiguranje ne proizlazi da je pred sudom postupak oko spornog odnosa stranaka, niti namjera predlagateljice osiguranja da takav postupak (radi opravdanja privremene mjere) pokrene pred sudom. Privremena mjera ne može trajati neograničeno vrijeme jer bi njome predlagatelj osiguranja u potpunosti ostvario svoje osigurano potraživanje, što je protivno cilju i svrsi privremene mjere.

10.2. Sud nije u obvezi pozvati predlagatelja na ispravak ili dopunu prijedloga za osiguranje u slučaju kada prijedlog nema formalne nedostatke, ali u njemu nisu navedeni dokazi o vjerojatnosti opasnosti za realizaciju tražbine čije se osiguranje traži. Takav prijedlog sud treba ocijeniti po svojoj osnovanosti bez poziva na ispravak, pa kako je prvostupanjski sud utvrdio kako nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz čl. 346. OZ, pravilno je prijedlog za osiguranje odbio kao neosnovan.

11. Ne mogu se prihvatiti osnovanim žalbeni navodi predlagateljice osiguranja kojima iznosi stajalište da je učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, jer istu niti je točno označila, a niti je učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine, a niti da bi mjera bila potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koje prijeti. Ovdje je nužno ponoviti da predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu nije niti naznačila, niti obrazložila uvjete iz čl. 346. st. 1. toč. 1. i 2. OZ, niti se obvezala opravdati tako predloženu privremenu mjeru. Nedopušteno u žalbi obrazlaže postojanje svoje nenovčane tražbine (koja je činjenično naznačena kao pravo na posjed) i nastanak nenadoknadive štete, jer je to bila obvezna učiniti već u prijedlogu za osiguranje, što je propustila učiniti (čl. 352. st. 1. ZPP).

12. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, niti je učinila vjerojatnim opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine, pravilno je prijedlog za osiguranje odbijen kao neosnovan, radi čega su žalbe odbijene kao neosnovane i potvrđeno prvostupanjsko rješenje.

13. Kako su žalbe predlagateljice osiguranja cijenjene neosnovanim, to je i njezin zahtjev za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu primjenom čl. 166. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 14. st. 4. OZ odbijen kao pod toč. II. izreke.

14. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 15. siječnja 2026.

Sutkinja

Anđela Bošković Rajković