REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Poslovni broj K-401/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Edhemu Kapetanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Katarine Franjić, u kaznenom predmetu protiv optuženog UŽ zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19101/17, 118/18, 126/19; dalje: KZ/11), povodom optužnice sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu broj: KO-DO- 310/2022 od 20. srpnja 2022., nakon provedene javne rasprave održane i zaključene 12. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice Općinske državne odvjetnice u Novom Zagrebu Tihane Panižić Kusulja, optuženog UŽ, branitelja optuženika Branka Sewera te opunomoćenika oštećenice odvjetnika Antona Ćorića u zamjeni za odvjetnika Domagoja Rukavinu, 14. siječnja 2026., u odsustvu uredno pozvanih stranaka objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje: ZKP/08) presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu kojom je izdan kazneni nalog od 29. kolovoza 2022. poslovnog broja K-401/2022-2 stavlja se izvan snage.

Optuženi UŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin U i L rođene Ž, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, razvojni inženjer, sa završenom VSS, zaposlen, s plaćom u iznosu oko 2.000,00 eura, vlasnik automobila marke Audi A5, godina proizvodnje 2021., neoženjen, bez djece, nema u vlasništvu nekretnine, neosuđivan

k r i v  j e

II. što je:

dana 29. rujna 2021. oko 18,00 sati u Zagrebu upravljao osobnim vozilom marke Fiat Uno, registarskih oznaka [registarska oznaka], krečući se prometnom trakom za desno sjevernog kolnika Buzinske ceste u smjeru sjeverozapada, da bi dolaskom do raskrižja s istočnim kolnikom Avenije Većeslava Holjevca, gdje je u istočnom dijelu raskrižja ucrtan obilježeni pješački prijelaz, na kojemu se prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, protivno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, propustio se pješačkom prijelazu približavati sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake odnosno tako da može zaustaviti vozilo da bi propustio pješake koji su stupili na pješački prijelaz, uslijed čega je prednjim desnim dijelom svoga vozila udario u pješakinju LŽ koja je prelazila kolnik Buzinske ceste u smjeru jugoistoka krečući se obilježenim pješačkim prijelazom, a uslijed čega je ista pala te zadobila višestruke ozljede u vidu prijeloma gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, prijeloma u području glavice lisne kosti i prskotine gornjeg kapka lijevog oka, a koje su u svojoj ukupnosti okarakterizirane kao teške

III. dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je, počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11.

IV. Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11 te uz primjenu čl. 541 st. 2. ZKP/08 optuženi UŽ se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci

V. Na temelju članka 56. stavak 1. i 2. KZ/11 optuženiku se izriče uvjetna osuda kojom se određuje da se kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanju 2 (dvije) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

VI. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 oštećenica se s imovinskopravnim zahtjevom u iznosu 10.000,00 (desettisuća) eura na ime neimovinske štete, povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje upućuje u parnicu.

VII. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1., 6. i 8. ZKP/08 nalaže se optuženiku u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu 500,00 (petsto) eura, troškove izrade fotoelaborata prometne nesreće u ukupnom iznosu 42,47 (četrdesetdva eura i četrdesetsedam eura) te nužne izdatke oštećenika i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, kao i troškove vještačenja, a čije će visine biti određene posebnim rješenjima.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu je podnijelo uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog UŽ zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa

– izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude.

2. U optužnici je državno odvjetništvo zatražilo izdavanje kaznenog naloga te je presudom ovog suda od 14. srpnja 2022., broj K-401/2022-2 izdan kazneni nalog protiv kojeg je optuženik u zakonskom roku uložio prigovor. Slijedom navedenog, taj kazneni nalog je stavljen izvan snage.

3. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe na raspravi optuženi UŽ je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.

4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su i razgledani: medicinska dokumentacija na ime LŽ (list 2-3, 39-62 i 80-94 spisa), zapisnik o očevidu Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-04/21- K/984, urbroj: 511-19-45/06-K-69-3/2021 od 26. listopada 2021. sa skicom mjesta događaja (list 4-6 spisa), fotografski elaborat Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, broj: 511-19-45/06-K-0069/2021 od 29. rujna 2021. (list 7- 11 spisa), zapisnik Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, broj: 511-19-45/06-K-69/2021 o ispitivanju svjedoka – žrtve LŽ od 3. ožujka 2022. (list 74-79 spisa), zapisnik Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, broj: 511-19-45/06-K-69/2021 o ispitivanju svjedoka ŽŽ od 3. ožujka 2022. (list 95-98 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Vedrane Petrovečki o provedenom sudskomedicinskom vještačenju od 21. ožujka 2022. (list 101-103 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje LŽ s rasprave od 21. veljače 2023. (list 150-153), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka za cestovni promet i procjenu vozila i dipl. ing. Nevena Ereša od 5. srpnja 2022. (list 115-119), pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka Jovana Radonjića koji je obrana dostavila sudu podneskom od 24. travnja 2023. (list 158-166), ispitan je prometni vještak Neven Ereš, pročitani su izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika te je ispitan optuženik.

5. Sud je na temelju članka 421. stavak 1. toč. 2. i 4. ZKP/08 dokazni prijedlog obrane da se provede novo kombinirano prometno i sudskomedicinsko vještačenje s dolaskom svjedokinje ŽŽ na rekonstrukciju, jer po mišljenju obrane, u provedenom prometnom vještačenju nije jasno izdefinirano mjesto naleta te gdje je točno bio romobil u trenutku događaja te u odnosu na uzročno posljedičnu vezu kretanja vozila optuženika i kretanja oštećenice, odbio kao nevažan i odugovlačeći, a imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka te duljinu trajanja ovog postupka, ocjenjujući da se nikakve nove, a pravno relevantne činjenice ne bi mogle utvrditi, a osobito kraj činjenice da je u predmetnom postupku provedeno prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu, pri čemu njegova utvrđenja nisu dovedena u sumnju ijednim od izvedenih dokaza.

6. Optuženi UŽ je u svojoj obrani iznesenoj na kraju dokaznog postupka naveo da se kritične zgode vraćao s posla iz jedne firme gdje je radio kao student, prema Studentskom domu Stjepan Radić gdje je živio te se kretao [adresa] i u jednom trenutku se htio uključiti u promet na Aveniju Većeslava Holjevca. Dolaskom do pješačkog prijelaza pogledao je i lijevo i desno, čekao je da prođu auti te kada nije bilo nikoga krenuo je, ali u jednom trenutku je romobilom u prednji desni dio njegovog vozila naletjela oštećenica, naletjevši na prednji dio vozila, a potom je i pala. On je odmah izašao van, htio joj je pomoći, a uskoro je do njih došla i jedna gospođa koja živi u blizini i rekla je da je sve vidjela. Potom je zvao hitnu i policiju, a uskoro su pristigli i sinovi oštećenice, konkretno njih trojica te ga je jedan čak htio i napasti kada je čuo da je on vozio. Napomenuo je da je oštećenica počela zapomagati i jaukati tek kada je došla policija i hitna pomoć. Još je htio pojasniti da je njemu samo zadnji dio auta bio na pješačkom prijelazu, a isti je bio ispred pješačkog prijelaza, u trenutku stajanja na istom. Na posebno pitanje suda odgovorio je da je u trenutku kretanja vozila, kada je došlo do kontakta, vozio 5 do 10 km na sat. Na posebno pitanje branitelja odgovorio je da je vremenski između kretanja njegovim vozilom i udarca prošlo manje od sekunde, a riječ je o udaljenosti od 0,5 do 1 metra. Sjeća se da je tamo bio bijeli kamion s desne strane, a koliko zna tamo je i dan danas. Prije naleta nije primjetio oštećenicu. Oštećenica je prvotno završila na njegovoj haubi, a kada se zaustavio, pala je na pod. Kada je došlo do kantakta sa stražnjim krajem je bio na pješačkom prijelazi, a ne može se točno izjasniti koliko su u tom trenutku bili od desnog rubnika. Iz njegove perspektive oštećenica je pala naprijed desno.

7. Oštećena LŽ iskazala je da se dana 29. rujna 2021. oko 18,20 sati kretala nogostupom istočne strane kolnika Avenije Većeslava Holjevca vozeći se na električnom romobilu u smjeru jugoistoka, tj. prema Velikom Polju. Kada je došla do raskrižja s kolnikom [adresa] koji joj se nalazi s lijeve strane, zaustavila se kod rubnog kamena, sišla s romobila te zakoračila na obilježeni pješački prijelaz kako bi prešla [adresa] u smjeru jugoistoka, tj. prema Velikom Polju. Prije nego što je zakoračila na kolnik vidjela je s lijeve strane u daljini sivi automobil marke Fiat iz smjera [adresa] kako nailazi prema njoj. Kada se nalazila otprilike na sredini pješačkog prijelaza gurajući romobil imala je osjećaj da je to vozilo ubrzalo, prebacilo u bržu brzinu i tada je okrenula pogled prema njemu. To je vozilo svojim prednjim dijelom naletjelo na nju udarivši je u lijevu nogu ispod koljena od kojeg udarca je udarila glavom u prednje vjetrobransko staklo tog vozila, a potom je pala na cestu ispred automobila, na pješačkom prijelazu. Dok je ležala na cesti, na mjesto događaja je došla njena kolegica C koja ju je prepoznala da leži na cesti te koja ju je nakon kraćeg vremena povukla s ceste prema rizolu kako bi joj podigla glavu. U isto vrijeme na mjesto događaja došle su dvije gospođe za koje misli da žive u blizini, od kojih joj je jedna donijela vodu i jastuk koji je stavila pod glavu, za koje vrijeme je vozač automobila koji je naletio na nju izašao iz vozila, držao se za glavu, bio je van sebe i telefonirao je u smislu pozivanja policije i hitne pomoći. Nakon kraćeg vremena na mjesto događaja prvo je došla policija, a potom i hitna pomoć koja ju je prevezla u KBC Zagreb gdje je ostala na liječenju od 4. listopada 2021. U bolnici su utvrdili da ima prijelom gornjeg kraja goljenične kosti lijeve noge i niz drugih ozljeda. Nakon bolničkog liječenja otpuštena je na kućnu njegu gdje je nastavila liječenje koje još uvijek traje. Upitana izrijekom je navela da se prometna nesreća dogodila na sredini obilježenog pješačkog prijelaza, na raskrižju Avenije Većeslava Holjevca i ceste koja dolazi iz naselja Buzin. U trenutku prometne nesreće bio je sumrak, dok je vidljivost bila dobra. U odnosu na gustoću prometa, nogostupom kojim se kretala, u njezinom smjeru nije bilo ikoga osim nje, a niti joj je tko dolazio u susret, dok je promet Avenijom Većeslava Holjevca u smjeru sjevera bio usporen, bila je kolona vozila zbog radova na cesti, dok je promet iz smjera [adresa] bio rijedak, odnosno bilo je samo to jedno vozilo koje je naletjelo na nju. Prije prometne nesreće procjenjuje da se kretala brzinom od oko 15 km/h i to zbog neravnina na nogostupu. Kolnik [adresa] započela je prelaziti na način da je prvo stala kod rubnog kamena, pogledala lijevo-desno te potom nastavila gurati romobil pored sebe s desne strane u smjeru juga. Kada je prvi put zamijetila to vozilo koje je naletjelo na nju ono je bilo njoj s lijeve strane na udaljenosti najmanje 10 metara u visini zasađenih borova te se ono po njezinom mišljenju, jer je ubrzavalo, moglo kretati brzinom 40-50 km/h. To je vozilo svojim prednjim dijelom naletjelo na nju, u njezinu lijevu nogu, u koljeno između koljena i stopala. Romobilom se koristila oko 3 mjeseca te je isti bio ispravan prije prometne nesreće, ima ugrađene uređaje za kočenje, kao i putno svjetlo koje je bilo uključeno za vrijeme vožnje. Nakon prometne nesreće optuženik je nije kontaktirao, no ona je kontaktirala njega u vrijeme dok je ležala u bolnici.

7.1 Dopunski ispitana oštećenica je navela kako je prilikom prelaženja pješačkog prijelaza romobil držala sebi s desne strane. ŽŽ joj je poznata kao osoba koja radi u ljekarni, ako je to ta osoba, jer bile su jedna starija i jedna mlađa, a na predočenje da je ista umirovljenica u dobi od 73 godine navela je da je to onda starija gospođa koja ne radi u ljekarni i nije joj poznata. Po predočenom joj iskazu svjedokinje ŽŽ u dijelu u kojem je iskazala da se oštećenica romobilom kretala i da je romobilom i tijelom udarila u prednji desni blatobran vozila koje je bilo zaustavljeno, navela je da to nije istina, dodajući da to vozilo nije bilo zaustavljeno, već se kretalo. Po nastavno predočenom joj dijelu iskaza svjedokinje ŽŽ u kojem je navela da je oštećenica prije samog naleta romobilom obilazila zaustavljeno vozilo s desne strane te da je bila na romobilu, oštećenica je navela da to nije istina te da smatra da pod tim okolnostima do naleta ne bi došlo. Nastavno je navela i kako smatra da ju optuženik nije mogao udariti ako je bio zaustavljen, a ona se vozila na romobilu te smatra i da bi joj bila ozlijeđena druga noga da je prelazila pješački prijelaz na romobilu, a ne pješice kako tvrdi. Ne zna iz kojeg razloga bi ŽŽ ovako iskazivala, ne zna poznaje li ona optuženika, da li isti možda radi kod nje te smatra da je ŽŽ morala stajati na svojoj ogradi kako bi mogla vidjeti sve ovo što je iskazivala, a što tvrdi da nije istina.

8. Svjedokinja ŽŽ iskazala je da se 29. rujna 2021., oko 18,20 sati nalazila u dvorištu svoje kuće kod ograde gdje je obrezivala cvijeće. Licem je bila okrenuta prema raskrižju [adresa] i [adresa], tj. prema događaju prometne nesreće. Vidjela je da iz smjera [adresa] dolazi automobil koji se zaustavlja, pogledava lijevo i desno, nikoga nije bio, misleći na pješake te kreće prema naprijed i zaustavlja se ispred raskrižja s Avenijom Većeslava Holjevca i to na mjestu gdje je prednjim kotačima bio poslije zebre prema Aveniji Većeslava Holjevca. U tom trenutku dolazi gospođa na romobilu nogostupom koji se nalazi s istočne strane kolnika Avenije Većeslava Holjevca krećući se od sjevera u smjeru juga, tj. prema Velikoj Gorici i ta ista gospođa s romobilom i tijelom udara u prednji desni blatobran tog istog vozila dok je još bilo zaustavljeno. Od udarca je pala na cestu. Prišla je toj gospođi i ponudila joj pomoć, donijela joj je vodu i jastuk koji je stavila pod glavu. Vozač tog vozila izašao je iz vozila, nudio joj pomoć i zvao hitnu pomoć. Nakon par minuta dolazi kolega ozlijeđene vozačice romobila sugerirajući joj da se ne miče s mjesta gdje je do dolaska policije i hitne pomoći te usput i telefonira nekome. Pitala je oštećenicu što ju naviše boli, a ona joj je pokazala lijevu nogu između koljena i pete. U tom je stanju ostala ležati na cesti do dolaska hitne pomoći, a kada je došla hitna pomoć počela je zapomagati u smislu da ju jako boli. Hitna pomoć ju je odvezla u bolnicu, dok je ona ostala na mjestu događaja i policiji ispričala što je vidjela, a od tog sudara se malo potrgao i automobil. Prometna nesreća dogodila se točno na pješačkom prijelazu, na izlazu iz [adresa] i [adresa]. Vremenski uvjeti u trenutku prometne nesreće bili su dobri, bilo je vedro, vidljivost dobra, dok je promet [adresa] bio rijedak, a Holjevčevom u smjeru sjevera srednje gustoće, karakteristično za to vrijeme. Vozač vozila nakon nesreće nije išta komentirao, no pitao ju je hoće li svjedočiti i ona je rekla da hoće. Optuženik je bio sam u vozilu. To je sve što ima za izjaviti, time da je napomenula da je vozačica romobila prije samog naleta obilazila s desne strane to zaustavljeno vozilo, dok je on u tom trenutku bio zaustavljen.

9. Iz zapisnika o očevidu Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, klasa: 211-04/21-K/84, urbroj: 511-19-45/06-K-69-3/2021 od 26. listopada 2021. sa skicom mjesta događaja u bitnome proizlazi da se prometna nesreća dogodila na raskrižju T oblika, na kojem se prometom vozila kao i pješaka ne upravlja semaforima niti znacima što ih daje ovlaštena osoba. Promet vozila istočnim kolnikom Av. V. Holjevca koji je od zapadnog kolnika podijeljen razdjelnikom kolnika, odvija se u jednom smjeru iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada, a isti je podijeljen uzdužnom isprekidanom crtom bijele boje na dvije kolničke trake, koje su ujedno i prometne trake. Promet vozila kolnikom [adresa] odvija se u oba smjera, a isti je poljem za usmjeravanje prometa podijeljen na sjevernu i južnu kolničku traku, na kojoj su sa sjeverozapadne i jugoistočne strane ucrtani vidno obilježeni pješački prijelazi na kojem se prometom ne upravlja semaforima niti znacima što ih daje ovlaštena osoba. U središnjem dijelu raskrižja [adresa] i istočnog kolnika Av. V. Holjevca nalazi se prometni otok koji razdvaja kolnik [adresa] na sjevernu i južnu kolničku traku, koji je dijelom ispunjen mekim terenom, dok se u razini s pješačkim prijelazom proteže nogostup. Na mekom terenu postavljeni su prometni znaci „Obavezan smjer desno“ i „Zabrana prometa u jednom smjeru“, dok je na ulazu na kolnik [adresa] s [adresa]. Z na mekom terenu postavljen prometni znak „Obavezno obilaženje s desne strane“. Sjevernom kolničkom trakom [adresa] na kojoj je ucrtana oznaka na kolniku - prometna traka za desno -, ucrtana je i zaustavna crta s kojom je u razini van kolnika postavljen prometni znak „Obavezno zaustavljanje“ i „Obavezan smjer desno“. S istočne strane istočnog kolnika Av. V.

Z nalazi se podignut asfaltirani nogostup.

10. Nadalje, pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka Jovana Radonjića, a koji je obrana dostavila sudu. U istom vještak, u bitnome, navodi da je mišljenja da je oštećenica vozila romobil kroz predmetno raskrižje te je olako prelazila [adresa] ne zaustavljajući se pred pješačkim prijelazom. Ako se sagleda cjelokupna konfiguracija terena, oštećenja na vozilu i romobilu, zadobivene povrede kod oštećenice, brzina kretanja vozila i način kretanja preko pješačkog prijelaza, smatra da predmetne zgode optuženik nije imao nikakvih tehničkih uvjeta da izbjegne ovaj sudarni mehanizam, s obzirom da se oštećena pri dolasku na pješački prijelaz nije zaustavila već se nesmetano kretala dinamikom brzine od oko 20 km/h. Prema tome, glavni uzročnik ove prometne nezgode treba sagledati kroz način kretanja oštećenice.

11. Tijekom predmetnog postupka provedeno je i prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu. Ono što je vještak utvrdio je da su, a prema zapisniku o očevidu te fotografskom elaboratu policije, kao posljedica naleta na oštećenicu na vozilu nastala oštećenja i to prednjeg branika s desne strane, ukrasne maske hladnjaka s desne strane, prednjeg desnog blatobrana, pokrova motora s prednje strane više desno te vjetrobranskog stakla razbijenog u krajnjem donjem, više desnom dijelu. Na osnovi stanja spisa te utvrđenih oštećenja na vozilu optuženika vještak zaključuje da je vozilo optuženika svojim prednjim, više desnim dijelom, naletjelo na oštećenicu koja je prelazila kolnik po obližnjem pješačkom prijelazu dolazeći vozilu optuženika s desne strane. Položaj i oblik nastalih oštećenja na vozilu optuženika upućuju na zaključak da je brzina vozila optuženika u trenutku naleta mogla iznositi najmanje 30 km/h. Osim toga, prilikom obavljanja očevida na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi, dok utvrđeni naletni položaj uz smjerove kretanja oba sudionika označeni u skici brojevima 1 i 2 ukazuju da se mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila optuženika, moglo nalaziti na obilježenom pješačkom prijelazu udaljeno od desnog ruba kolnika oko 2 do 2,5 m. Za izračun brzine kretanja vozila optuženika neposredno prije naleta nema elemenata, jer na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi tragovi od kotača vozila optuženika. Upravo izostanak ikakvih materijalnih tragova od kotača tehnički dopušta mogućnost da se neposredno prije naleta vozilo optuženika kretalo utvrđenom naletnom brzinom od najmanje 30 km/h. Zaustavni put kočenjem vozila optuženika na suhom i čistom asfaltnom kolniku iz brzine od najmanje 30 km/h, uz prosječno usporenje od oko 7,5 m/s[2] iznosi oko 10,5 m. Izostanak poprečnog pomaka na vozilu optuženika u tehničkom smislu isključuje mogućnost da se u trenutku naleta oštećenica nalazila u nekom bržem kretanju od normalnog hoda. Od započinjanja radnje prelaženja kolnika do mjesta naleta oštećenica je po obilježenom pješačkom prijelazu prešla put od oko 2 do 2,5 m. Za prelazak utvrđenog puta od oko 2 do 2,5 m oštećenici je normalnim hodom za njezinu životnu dob od oko 1.3 m/s bilo potrebno vremenski oko 1,7 sek. Naime, tehničkim putem nije moguće sa sigurnošću zaključiti je li oštećenica prelazila kolnik kao pješak gurajući romobil pored sebe ili se kretala na romobilu. Izostanak materijalnih tragova od kotača romobila kao posljedica naleta vozila optuženika te relativno mala brzina kretanja oštećenice u trenutku naleta u tehničkom smislu ukazuju na zaključak da je oštećenica prelazila kolnik kao pješak najvjerojatnije gurajući romobil pored sebe na način kako je to i iskazala. Slijedom navedenog ovako utvrđena dinamika i naletna brzina u tehničkom smislu isključuju mogućnost da je optuženik neposredno prije naleta krenuo svojim vozilom iz zaustavljenog položaja na način kako to opisuje optuženik ili da je vozilo optuženika neposredno prije i u trenutku naleta bilo zaustavljeno na način kako to opisuje svjedokinja ŽŽ. Naime, kada vozilo optuženika koje se kreće brzinom od najmanje 30 km/h vratimo unatrag za izračunatih 1,7 sek dobiva se da u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane oštećenice vozilo optuženika od mjesta naleta nalazilo udaljeno 14,1 m. Stoga je optuženik pa i prema fotoelaboratu policije na relativno velikoj udaljenosti mogao uočiti predmetno raskrižje pa da se predmetnom, obilježenom pješačkom prijelazu približavao tehnički sigurnom brzinom uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije obilježenog pješačkog prijelaza te do naleta ne bi došlo. Jednako tako, u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane oštećenice vozilo optuženika se nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 14,1 m pa da je i tada optuženik reagirao intenzivnim kočenjem uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta te do naleta također ne bi došlo, jer je na raspolaganju imao put od čak 14,1 m, dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio samo 10,5 m. Stoga je, a na temelju svega iznesenog, mišljenje prometnog vještaka da je vozilo optuženika svojim prednjim, više desnim dijelom naletjelo na oštećenicu koja je prelazila kolnik po obilježenom pješačkom prijelazu dolazeći vozilu optuženika s desne strane. Mjesto naleta, gledano u smjeru kretanja vozila optuženika, moglo se nalaziti na obilježenom pješačkom prijelazu udaljeno od desnog ruba kolnika oko 2 do 2,5 m. Brzina kretanja vozila optuženika neposredno prije naleta tehnički je mogla biti jednaka utvrđenoj naletnoj brzini od najmanje 30 km/h. Optuženik je, dakle, na relativno velikoj udaljenosti mogao uočiti predmetno raskrižje pa da se obilježenom pješačkom prijelazu približavao tehnički sigurnosnom brzinom uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije obilježenog pješačkog prijelaza i do naleta ne bi došlo. U trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane oštećenice vozilo optuženika nalazilo se udaljeno od mjesta naleta oko 14,1 m pa da je optuženik i tada reagirao intenzivnim kočenjem, uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta ne bi došlo jer je na raspolaganju imao put od čak 14,1 m, dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio samo 10,5 m.

11. 1. Prometni vještak Neven Ereš je u svom iskazu na raspravi uvodno naveo da je na temelju naloga državnog odvjetništva u ovom predmetu sačinio nalaz i mišljenje te kod istoga ostaje u cijelosti, a odgovarajući na pitanja branitelja naveo je da se on nije u svom nalazu i mišljenju decidirano izjasnio da je oštećenica predmetne zgode hodala ili gurala romobil već je naveo da je ona najvjerojatnije gurala romobil na pješačkom prijelazu, a što je detaljno obrazložio u svom nalazu i mišljenju. Na daljnje pitanje branitelja glede mjesta naleta tj. primarnog kontakta između oštećenice i vozila naveo je da na samom kolniku nisu utvđeni materijalni tragovi te je mjesto naleta utvrdio temeljem smjerova kretanja oba sudionika iz skice policije naletnog položaja. Na fotografijame koje je imao na raspolaganju prilikom izrade nalaza i mišljenje nije uočio brisotine na prednjem braniku. Na daljnje pitanje branitelja odgovorio je da je točno da je naveo da je vidljivost bila dobra, a u odnosu na pitanje o parkiranom vozilu parkirano sa strane na zelenoj površini, odgovorio je da isto nije bilo ucrtano u policijskoj skici, dok je na fotografijama isto vidljivo te je točno da je isto moglo vozaču smanjiti vidljivost, ako je bilo tamo u trenutku same nesreće. Općenito iz svog iskustva može navesti da je to vozilo zaista bilo tamo u trenutku nesreće onda bi isto vjerojatno bilo ucrtano na skici. Nije se mogao decidirano izjasniti od čega su nastala oštećenja na vjetrobranskom staklu, to bi eventalno trebalo usporediti s oštećeničinim ozljedama po sudskom vještaku medicinske struke. Nakon što mu je pročitan nalaz i mišljenje prometnog vještaka Jovana Radonjića izjavio je da se ne može složiti s istim. Po njegovom mišljenju se taj nalaz i mišljenje protiv položaju i obliku oštećenja na vozilima te smatra da je tehnički isključena mogućnost da se u trenutku naleta, oštećenica na romobilu mogla kretati brzinom većom od brzine vozila. Kada malo bolje pogleda fotografije s mjesta događaja, vidi da je to vozilo koje se spominje s desne strane, vozilo vučne službe pa pretpostavlja da je isto moglo biti pozvano od strane optuženika ili djelatnika policije nakon prometne nesreće. Također se ne može složiti s konstatacijom da je sudar bio neizbježan, osobito što se tiče same preglednosti koju spominje kolega vještak u svom nalazu od 25 metara. Dodao je da čak i da se oštećenica kretala brzinom koju vještak navodi, uz navedenu preglednost, vozač bi imao 4 do 5 sekundi prije naleta da ju uoči.

12. U ovom postupku provedeno je sudskomedicinsko vještačenje po vještaku prof.dr.sc. Vedrani Petrovečki koja je nalazom i mišljenjem od 21. ožujka 2022. utvrdila da je oštećenica stradala u prometnoj nesreći kada se prevozila na romobilu te kada je na nju naletjelo osobno vozilo kojim je upravljao UŽ. U inkriminiranom događaju, a prema medicinskoj dokumentaciji, oštećena je zadobila prijelom gornjeg dijela goljenične kosti, prijelom u području glavice lisne kosti i prskotine gornjeg kapka lijevog oka. Po svom mehanizmu nastanka prijelom gornjeg dijela lijeve goljenične kosti i prijelom u području glavice lisne kosti čini cjelinu te predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu nastalu primarnim kontaktom s vozilom optuženika. Prskotina gornjeg kapka lijevog oka predstavlja tjelesnu ozljedu koja je nastala sekundarno, prilikom nabacivanja oštećene na prednju površinu vozila. Zaključno se može navesti da sve ozljede ukupno, a koje je oštećenica zadobila u prometnoj nesreći 29. rujna 2021., predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Isto tako, iz navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da se utvrđene ozljede kod LŽ mehanizmom nastanka uklapaju u dinamiku predmetne prometne nesreće kakva proizlazi iz stanja spisa predmeta.

13. Glede ocjene izvedenih dokaza uvodno je za istaknuti da je sud izvedene materijalne dokaze o spornim, a odlučnim činjenicama ocijenio istinitima i vjerodostojnim, jer nisu dovedeni u sumnju ijednim od izvedenih dokaza. Istinitim i vjerodostojnim je sud ocijenio i pisani nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka prof.dr.sc. Vedrane Petrovečki te pisani i usmeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka Nevena Ereša. Naime, navedeni vještaci su po ocjeni suda nalaze i mišljenja dali stručno i nepristrano, u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu te pravilnost utvrđenja vještaka nije dovedena u sumnju ijednim od izvedenih dokaza. Iskaz oštećene LŽ je u bitnome ocijenjen istinitim, dok su iskaz svjedokinje ŽŽ, nalaz i mišljenje od obrane angažiranog prometnog vještaka Jovana Radonjića te optuženikova obrana ocijenjeni istinitima isključivo u dijelu u kojem su iskazivali o nespornim okolnostima, dok su o spornim okolnostima njihovi iskazi ocijenjeni kao subjektivni i pristrani te usmjereni na otklanjanje kaznene odgovornosti optuženika, a iz razloga koji su dani nastavno.

14. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio sljedeće činjenično stanje.

15. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženik dana 29. rujna 2021. oko 18,00 sati u Zagrebu upravljao osobnim vozilom marke Fiat Uno, registarskih oznaka [registarska oznaka], krečući se prometnom trakom za desno sjevernog kolnika [adresa] u smjeru sjeverozapada te je došao do raskrižja s istočnim kolnikom Avenije Većeslava Holjevca, gdje je u istočnom dijelu raskrižja ucrtan obilježeni pješački prijelaz, na kojemu raskrižju se prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe te je na navedenom pješačkom prijelazu došlo do kontakta između njegovog vozila i oštećene pješakinje LŽ, a uslijed čega je ista pala te zadobila višestruke ozljede u vidu prijeloma gornjeg dijela lijeve goljenične kosti, prijeloma u području glavice lisne kosti i prskotine gornjeg kapka lijevog oka, a koje su u svojoj ukupnosti okarakterizirane kao teške. Navedene okolnosti osim što stranke nisu osporile proizlaze iz zapisnika o očevidu, skice mjesta događaja, pisanog i usmenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka Nevena Ereša, pisanog nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka prof.dr.sc. Vedrane Petrovečki, prometnog vještaka Jovana Radonjića, iskaza svjedokinja LŽ i ŽŽ, kao i obrane optuženika.

16. Međutim, sporno je bilo je li do naleta vozila kojim je upravljao optuženik na oštećenicu došlo na obilježenom pješačkom prijelazu na način da je optuženik dolaskom pred obilježeni pješački prijelaz na raskrižju [adresa] i [adresa], protivno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu, propustio se navedenom pješačkom prijelazu približiti takvom sigurnosnom brzinom da ne ugrožava pješake i da može svoje vozilo zaustaviti da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz, kao i je li upravo uslijed navedenog propusta optuženika došlo do naleta na oštećenicu.

17. Utvrđujući prethodno istaknute sporne okolnosti sud je analizirao izvedene dokaze i iste dovodio u međusobnu vezu. Tako je sud primarno analizirao prethodno u bitnome reproducirani nalaz i mišljenje prometnog vještaka Nevena Ereša (pisani i usmeni), zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja i fotoelaborat, budući se radi o dokazima koji su objektivni, jer su utemeljeni na materijalnim tragovima, a ujedno su i međusobno sukladni jedni drugima. Tako iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Nevena Ereša, a koji primarno i jeste utemeljen na prethodno citiranoj materijalnoj dokumentaciji u bitnome proizlazi, a koje utvrđenje ovaj sud u cijelosti prihvaća, da je mjesto naleta vozila optuženika na oštećenicu obilježeni pješački prijelaz na kojem je optuženik svojim vozilom i to brzinom od najmanje 30 km/h, naletio na oštećenicu i to prednjim, više desnim dijelom u trenutku dok je ona prelazila kolnik po obilježenom pješačkom prijelazu. Pritom je navedeni vještak na raspravi djelomično ponovio utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja, ali i dodatno pojasnio da je točno mjesto naleta utvrđeno na temelju smjerova kretanja oba sudionika, kako je to navedeno u policijskoj skici mjesta događaja, a to je bio i jedini način utvrđivanja mjesta naleta, jer materijalni tragovi nisu utvrđeni.

18. Prethodno istaknuta utvrđenja prometnog vještaka Nevena Ereša, a koja su utemeljena na materijalnim dokazima, dakle objektivnim dokazima i pravilima struke tijekom postupka nisu dovedena u sumnju ijednim od izvedenih dokaza, a napose ne obranom optuženika. Upravo suprotno, obrana optuženika se svodi na optuženikovu tvrdnju da je njemu samo zadnji dio vozila bio na pješačkom prijelazu te da je u trenutku kontakta vozio 5 do 10 km/h, a oštećenica je vozeći se na romobilu naletjela na prednji desni dio njegovog vozila. Međutim, navedeni prometni vještak je na način opisan u točki 16. obrazloženja ove presude otklonio mogućnost da je do kontakta došlo praktički nakon pješačkog prijelaza kako to tvrdi optuženik, dok je u odnosu na optuženikov navod da je oštećenica bila na romobilu u trenutku kontakta istaknuo da izostanak materijalnih tragova od kotača romobila kao posljedica naleta vozila optuženika te relativno mala brzina kretanja oštećenice u trenutku naleta u tehničkom smislu ukazuju na zaključak da je oštećenica prelazila kolnik kao pješak, najvjerojatnije gurajući romobil pored sebe na način kako je to i iskazala. Slijedom navedenog, ovako utvrđena dinamika i naletna brzina u tehničkom smislu isključuju mogućnost da je optuženik neposredno prije naleta krenuo svojim vozilom iz zaustavljenog položaja na način kako to opisuje optuženik ili da je vozilo optuženika neposredno prije i u trenutku naleta bilo zaustavljeno na način kako to opisuje svjedokinja ŽŽ. Izostanak poprečnog pomaka na vozilu optuženika, istaknuo je navedeni prometni vještak, u tehničkom smislu isključuje mogućnost da se u trenutku naleta oštećenica nalazila u nekom bržem kretanju od normalnog hoda. U odnosu na navod optuženikove obrane da mu je predmetne zgode navodni bijeli kamion na zelenoj površini s njegove desne strane smanjio vidljivost, treba navesti da predmetni kamion uopće nije ucrtan u skicu mjesta događaja, a kako je naveo prometni vještak Neven Ereš, iz njegovog iskustva, sigurno je da bi predmetni kamion bio ucrtan u skicu mjesta događaja da je tamo zaista i bio u trenutku nesreće, a to što je isti vidljiv na fotografijma, ne dokazuje da je tamo bio u trenutku prometne nesreće, tim više, jer je iz fotografija vidljivo da je riječ o vozilu vučne službe pa je jedini logičan zaključak da je riječ o vozilu koje je pozvano naknadno kao vozilo vučne službe pa se kao takvo i u toj funkciji našlo u službnom fotografskom elaboratu.

18.1. Ovo utvrđenje po ocjeni suda nije dovedeno u sumnju niti iskazom svjedokinje ŽŽ niti nalazom i mišljenjem od strane obrane angažiranog prometnog vještaka Jovana Radonjića. Naime, navedena svjedokinja i navedeni vještak su iznijeli jedno potpuno nerealno i neosnovano viđenje ove prometne nesreće. Naime, iskaz navedne svjedokinje je bio krajnje suspektan i neživotan kada ista navodi da se predmetne zgode sati nalazila u dvorištu svoje kuće kod ograde, gdje je obrezivala cvijeće i baš u trenutku prometne nesreće je licem bila okrenuta prema raskrižju [adresa] i [adresa], tj. prema mjestu prometne nesreće. Vidjela je da iz smjera [adresa] dolazi automobil koji se zaustavlja, pogleda lijevo i desno, nikoga nije bio, misleći na pješake te kreće prema naprijed i zaustavlja se ispred raskrižja s Avenijom Većeslava Holjevca i to na mjestu gdje je prednjim kotačima bio poslije zebre prema Aveniji Većeslava Holjevca. U tom trenutku dolazi gospođa na romobilu nogostupom koji se nalazi s istočne strane kolnika Avenije Većeslava Holjevca krećući se od sjevera u smjeru juga, tj. prema Velikoj Gorici i ta ista gospođa s romobilom i tijelom udara u prednji desni blatobran tog istog vozila dok je još bilo zaustavljeno. Dakle, situacija u kojoj umirovljenica od 73 godine, dok je bila okupirana s obrezivanjem cvijeća u svom dvorištu, istovremeno gleda prometnu situaciju koja prethodi prometnoj nesreći, a potom vidi i samu prometnu nesreću te sve navedeno opisuje s filigranskom preciznošću, je krajnje suspektna i sudu neprihvatljiva kao životna i moguća. Uz sve navedene nelogične okolnosti vezane za zapažanja navedene svjedokinje i sam sadržaj njenog iskaza je od strane prometnog vještaka Nevena Ereša otklonjen kao moguć, jer je isti jasno naveo da utvrđena dinamika i naletna brzina u tehničkom smislu isključuju mogućnost da je vozilo optuženika neposredno prije i u trenutku naleta bilo zaustavljeno na način kako to opisuje svjedokinja ŽŽ. Isto tako, prometni vještak Neven Ereš je, a nakon što mu je pročitan nalaz i mišljenje prometnog vještaka Jovana Radonjića izjavio da se ne može složiti s istim, jer se, po njegovom mišljenju taj nalaz i mišljenje protiv položaju i obliku oštećenja na vozilima te smatra da je tehnički isključena mogućnost da se u trenutku naleta, oštećenica na romobilu mogla kretati brzinom većom od brzine vozila. Također je istaknuo da se ne može složiti s konstatacijom svog kolege da je sudar bio neizbježan, osobito što se tiče same preglednosti koju spominje kolega vještak u svom nalazu, od 25 metara. Dodao je da čak i da se oštećenica kretala brzinom koju vještak navodi, uz navedenu preglednost, vozač bi imao 4 do 5 sekundi prije naleta da ju uoči. Dakle, prometni vještak Neven Ereš je dao jasne, nedvojbene, logićne i stručne zaključke o neslaganju s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka Jovana Radonjića pa je te razloge kao osnovane da ne prihvati predmetni nalaz i mišljenje uvažio i prihvatio i ovaj sud, držeći isti pristranim i neobjektivnim. S druge pak strane oštećeničin iskaz sud nalazi uvjerljivim i životnim te u istom nema proturječnosti. Uvjerljivo je i detaljno opisala dinamiku događaja s nizom detalja koji ukazuju na istinitost njenog iskazivanja, a njen iskaz je u bitnome u korelaciji s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka Nevena Ereša, kao i s pisanim nalazom i mišljenjem sudskomedicinskog vještaka prof.dr.sc. Vedrane Petrovečki. Konkretno, oštećenica je jasno navela da je neposredno prije naleta optuženikovog vozila na nju, sišla s romobila te ga držala sebi s desne strane, pogledala je lijevo – desno te je vozilo svojim prednjim dijelom naletjelo na nju, u njezinu lijevu nogu, u koljeno između koljena i stopala, a prometna nesreća se dogodila na sredini obilježenog pješačkog prijelaza. Ocjena je ovoga suda da je iskaz oštećenice detaljan, okolnosan i uvjerljiv te kao takav prihvaćen u cijelosti, za razliku od optuženikove obrane, koji je svojim iskazom u potpunosti, no po ocjeni ovoga suda bezuspješno, pokušao otkloniti svoju kaznenopravnu odgovornost za počinjeno kazneno djelo.

19. Nadalje, sud na temelju utvrđenja vještaka Nevena Ereša iz pisanih i usmenih nalaza i mišljenja izvan svake sumnje nalazi i dokazanim da je do naleta vozila optuženika na oštećenicu došlo uslijed propusta optuženika da postupi sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, citiranom odredbom je propisano da ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Kako se na predmetnom pješačkom prijelazu nesporno prometnom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala niti se tempore criminis upravljalo znacima ovlaštene osobe, to je optuženik prilikom približavanja predmetnom pješačkom prijelazu bio dužan postupiti upravo sukladno citiranoj zakonskoj odredi, odnosno istome se približavati sigurnosnom brzinom, pri čemu je sigurnosna brzina ona koja ne ugrožava pješake, odnosno ona koja omogućuje vozaču da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Pri tome treba istaknuti da sigurnosna brzina nije brzina koja bi se određivala i propisivala zakonom brojčano, već visina sigurnosne brzine ovisi o specifičnostima i okolnostima svake pojedine prometne situacije kojoj ista mora biti prilagođena da omogući vozaču pravovremenu reakciju, a time i izbjegavanje naleta na pješake.

20. Međutim, unatoč prethodno citiranoj izričitoj zakonom propisanoj obvezi, optuženik je, a što sud nalazi dokazanim, propustio predmetnom pješačkom prijelazu približiti se sigurnosnom brzinom. Da je tome tako, također proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka nevena Ereša. Tako je vještak u nalazu (pisanom i usmenom) izrijekom naveo da se vozilo optuženika kretalo brzinom od najmanje 30 km/h te je u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane oštećenice vozilo optuženika od mjesta naleta nalazilo udaljeno 14,1 metara. Stoga je optuženik pa i prema fotoelaboratu policije na relativno velikoj udaljenosti mogao uočiti predmetno raskrižje pa da se predmetnom, obilježenom pješačkom prijelazu približavao tehnički sigurnom brzinom uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije obilježenog pješačkog prijelaza te do naleta ne bi došlo. Jednako tako, u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane oštećenice vozilo optuženika se nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 14,1 metara pa da je i tada optuženik reagirao intenzivnim kočenjem uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta te do naleta također ne bi došlo, jer je na raspolaganju imao put od čak 14,1 metara, dok mu je zaustavni put kočenjem iznosio samo 10,5 metara. Upravo uslijed ovih utvrđenja vještak zaključuje da bi optuženik na vrijeme vozilo uspio zaustaviti i izbjeći nalet isključivo da se pješačkom prijelazu približavao tehnički sigurnosnom brzinom. Ovakvo utvrđenje prometnog vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća, jer kao i prethodna vještakova analizirana utvrđenja nije dovedeno u sumnju ijednim dokazom. Posljedično navedenom sud nalazi dokazanim da je uzrok predmetne nesreće, odnosno naleta vozila optuženika na oštećenicu subjektivna greška optuženika, koji se protivno odredbi članka 134. stavak 1. ZOSPC nije približavao obilježenom pješačkom prijelazu sa sigurnosnom brzinom, dakle onom brzinom pri kojoj bi mogao pravovremeno zaustaviti vozilo, kako bi propustio pješakinju, koju je mogao pravovremeno uočiti (s udaljenosti 14,1 metara) a potom i svoju brzinu prilagoditi navedenoj činjenici, uslijed čega je i došlo do naleta na oštećenicu. Pritom, objektivnih razloga za ovakav propust optuženika nije bilo, kraj činjenice da je optuženik u konkretnim prometnim uvjetima, a kako to proizlazi iz utvrđenja vještaka oštećenicu mogao uočiti s udaljenosti od 14,1 metara.

21. Slijedom navedenog, upravo je radnja optuženika koja je poduzeta protivno odredbi članka 134. stavak 1. ZOSPC u izravnoj uzročno posljedičnoj vezi s nastalom prometnom nesrećom, a potom i nastalom posljedicom (teškom tjelesnom ozljedom oštećenice za koju u dokaznom postupku nije niti osporavano da je nastupila).

21.1. Dakle, objektivnih razloga za propust optuženika da uoči oštećenicu i postupi sukladno izričitoj odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da se kao vozač koji se približava pješačkom prijelazu približava istom sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake te da propusti oštećenicu nije bilo. Uslijed navedenog, kao i utvrđenja da je do pada i ozljeđivanja oštećenice došlo upravo uslijed naleta vozila optuženika na nju, su se u postupanju optuženika ostvarila objektivna obilježja terećenog kaznenog djela.

21.2. Nadalje, propust optuženika da postupi u skladu s odredbom članka 134. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da se kao vozač koji se približava pješačkom prijelazu približi istom sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake te da propusti oštećenicu je posljedica njegove lakomislenosti, jer isti evidentno, olako držeći da s njegove desne strane neće naići nitko te navedeno evidentno nije provjerio, već je bez zaustavljanja došao na pješački prijelaz i presjekao put oštećenici. Stoga je optuženik kazneno djelo počinio sa svjesnim nehajem, jer je bio svjestan da takvim svojim postupanjem u prometu može počiniti djelo, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti. Naime, optuženik je postupao protivno standardima dužnog opreza iako je prema svojim osobnim svojstvima taj oprez mogao uporabiti. Ubrojivost optuženika, kao i svijest o protupravnosti, u vrijeme nesreće nisu dovedeni u sumnju ijednim od izvedenih dokaza. Stoga na strani optuženika ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

21.3. Slijedom svega navedenog ovaj sud nalazi dokazanim da su u ponašanju optuženika ostvarena sva bitna, kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela za koje ga je sud proglasio krivim.

22. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kazne i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11, dakle svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 te opće pravilo o odmjeravanje kazne iz članka 47. KZ/11. Pritom je na optuženika primijenjen Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19101/17, 118/18, 126/19), jer novi zakon („Narodne novine“ 84/21, 114/22 i 114/23) nije blaži za počinitelja, s obzirom na jednako zaprijećene kazne.

22.1. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja.

22.2. Na strani optuženika sud je kao olakotno cijenio činjenicu da je njegov dosadašnji život u potpunosti bio usklađen kako sa zakonom tako i općeprihvaćenim društvenim normama. Dakle, predmetni događaja u životu optuženika koji nikada ranije nije bio niti kazneno, a niti prekršajno osuđivan je aberacija odnosno izolirani slučaj u njegovu inače urednom i neporočnom životu.

22.3. Posebno otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije našao.

22.4. Imajući u vidu sve navedene okolnosti sud nalazi da je u konkretnom slučaju optuženika svrsishodno osuditi na kaznu zatvora u trajanju osam mjeseci te mu istodobno izreći uvjetnu osudu s rokom kušnje u trajanju dvije godine od pravomoćnosti presude, a kako je to i predložio tužitelj u optužnici. Naime, upravo navedenu kaznu sud smatra adekvatnom, primarno osobi počinitelja, ali i počinjenom kaznenom djelu te nastalim posljedicama, stupnju krivnje s kojim je optuženik postupao, kao i načinu na koji je djelo počinjeno. Svako strože kažnjavanje optuženika, a s obzirom na utvrđene olakotne okolnosti i u izostanku otegotnih okolnosti sud ocjenjuje nepravednim i prestrogim u odnosu na osobu optuženika. Ujedno sud drži da će se izrečenom kaznom i uvjetnom osudom utjecati ne samo na optuženika već i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja kao i da će istovremeno izraziti društvenu osudu zbog počinjenih djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak.

23. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 oštećenica je s imovinskopravnim zahtjevom u iznosu 10.000,00 eura s osnove neimovinske štete, povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje upućena u parnicu, s obzirom da je opunomoćenik oštećenice naveo kako je u međuvremenu pokrenut parnični postupak, a vezano za naknadu štete povodom ovog događaja pa da se ne odlučuje dva puta o istom zahtjevu.

24. Optuženik je, kada ga sud proglasi krivim, sukladno članku 148. stavak 1. ZKP/08, dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično, koje, a uvažavajući prethodno utvrđene imovinske prilike optuženika, sud nije utvrdio. Troškove kaznenog postupka, koji su propisani člankom 145. stavak 2. ZKP/08, u konkretnom slučaju čini paušalna svota koja je propisana člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08, a koju je sud, s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovinsko stanje optuženika odmjerio u iznosu od 500,00 eura te troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru i izrade fotoelaborata prometne nesreće u ukupnom iznosu 42,47 eura (nekadašnjih 320,00 kuna). Optuženik je troškove kaznenog postupka dužan podmiriti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. O troškovima koji se odnose na nužne izdatke oštećenika i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, kao i o troškovima vještačenja, odlučit će se posebnim rješenjima.

U Zagrebu 14. sječnja 2026.

sudac

Edhem Kapetanović

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, podneskom u tri primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud, kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. ODO u Novom Zagrebu

2. optuženik

3. branitelj optuženika

4. oštećenica

5. opunomoćenik oštećenika