REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8

Pp – 2483/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista ĆL,u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe PLODINE d.d. koje brani odvj. Ines Mandekić iz Rijeke, i II okrivljenice HL, kao odgovorne osobe, radi prekršaja iz članka 138. stavak 1. točka 46. u vezi stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19), povodom prigovora na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Ispostava Bjelovar Klasa: 336-02/22-01/490, Ur.br.: 443-02-05-14-22-4 od 9. veljače 2022. godine, nakon održane i zaključene i proglašene usmene, javne i glavne rasprave dana 14. siječnja 2026., u prisutnosti II okrivljenice i odsutnosti braniteljice i ovlaštenog tužitelja, a temeljem čl. 182.t.1. Prekršajnog zakona,

p r e s u d i o  j e

I okrivljena pravna osoba PLODINE d.d., OIB: 92510683607 , sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavani,

II okrivljena odgovorna osoba HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Ć i H, rođena **.**.1972., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], zaposlena, prima u iznosu od 1.700,00 eura, udata, majka dvoje djece, državljanin RH, ne kažnjavana,

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

I. da bi kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu trgovca dana 07.02.2022.g. na prodajnom mjestu Supermarket Plodine u Čazmi, M. Novačića 15, koji posluje u sastavu I okrivljene pravne osobe, koristili praksu koja je nepoštena u smislu odredbe čl. 32. – 38. Zakona o zaštiti potrošača i činili zavaravajuće radnje na način da bi potrošača zavaravali netočnim informacijama o maloprodajnoj cijeni i povoljnosti cijene robe stavljene na tržište, budući su stavili u promet netočno označene iznose maloprodajnih cijena i to Salata Tuna-slanutak 160 g, Rio Mare, ispod proizvoda označena cijena 14,99 kn, dok je u poslovnoj dokumentaciji utvrđena maloprodajna cijena 26,99 kn, važeća od 04.02.2022.g., Pizza šunka/sir 3x300 ispod proizvoda označena cijena 19,99 kn, uvidom u poslovnu dokumentaciju utvrđena maloprodajna cijena 29,99 kn,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 138. stavak 1. točka 46. u vezi stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača.

II. Na temelju čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Ispostava Bjelovar izdao je na ime okrivljenika prekršajni nalog Klasa: 336-02/22-01/490, Ur.br.: 443-02-05-14-22-4 od 9. veljače 2022. godine, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude. Na prvostupanjsku presudu broj Pp-749/2022 je od strane tužitelja uložena žalba koja je rješenjem Visokog prekršajnog suda broj Ppž-9365/2022 prihvaćena te je predmet vraćen na ponovni postupak.

2. Na navedeni Prekršajni nalog okrivljenici su pravodobno uložili prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je dokazni postupak.

3. Okrivljenici su se očitovali o optužbi na način da su se u vezi činjeničnih navoda izjasnili kako se ne smatraju odgovornima za prekršaj koji im se stavlja na teret.

4. I okrivljena pravna osoba u svojoj pisanoj obrani navela je kako se ne smatraju odgovornima za prekršaj koji im se stavlja na teret budući prekršajni nalog nije sukladan odredbi čl. 160.st.2. Prekršajnog zakona. Ističu da je prekršajnim nalogom ostalo nejasno da li se okrivljenicima stavlja na teret zavaravajuća ili nepoštena poslovna praksa. Činjenični opis prekršaja je nerazumljiv, nije precizno definiran te se iz istog ne može zaključiti što se točno okrivljenicima stavlja na teret. Ponašanje trgovca predstavlja nepoštenu odnosno zavaravajuću poslovnu praksu a praksa je ili nepoštena ili zavaravajuća. Čl. 32. Zakona o zaštiti potrošača definira nepoštenu, dok čl. 35. istog Zakona definira zavaravajuću po odredbi čl. 33. – 38. Zakona o zaštiti potrošača, dok je u pravnom opisu navedeno da ih se tereti za propuste sukladno čl. 32. i 33. istog Zakona. Istima je vrlo teško iznijeti obranu na navedene okolnosti. Činjenični opis djela prekršaja ne odgovara pravnoj kvalifikaciji istog. Obzirom na navedeno predlažu donijeti presudu kojom se optužba odbija. Tijekom inspekcijskog nadzora okrivljenici su utvrđene nedostatke ispravili što je konstatirano zapisnikom od 04.02.2022.g. a sukladno odredbi čl. 73. Zakona o državnom inspektoratu neće se pokrenuti prekršajni postupak ukoliko do donošenja rješenja nadzirana osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom što je i zapisnički nesporno konstatirano. Zbog svega okrivljenici predlažu da ih se oslobodi od optužbe. Posebno ističu da tijekom rada nastoje poštivati sve zakonske propise. U navedenom poslovnom prostoru se dnevnoj prodaji nalazi oko 22000 raznih artikala. Ne spore da je moguće da u tijeku rada dođe do određenih pogrešaka. U svim supermarketima pa tako i u [adresa] postoji uređaj za čitanje cijena artikala pa potrošači mogu u svakom trenutku donijeti informiranu odluku o kupnji. Štete niti štetnih posljedica niti u jednom trenutku nije bilo pa se u najmanju ruku radi o beznačajnom prekršaju.

5. Ispitana II okrivljenica u svoju obranu navela je kako se ne smatra odgovornom za prekršaj koji joj se stavlja na teret, time da može reći kako je u pravnoj osobi Plodine d.d. zaposlena na radnom mjestu poslovođe – voditelja smjene u supermarketu Plodine u [adresa]. Svoj posao obavlja 15 godina, nikada nije bila prekršajno kažnjavana. U jutarnjim satima prije otvaranja trgovine elektronskim putem se dostavljaju cijene proizvoda, koje se potom nivelacijski povlače i zaposlenici su dužni sve cijene postaviti ispod proizvoda. Prodajni prostor je veličine oko 2.500 m2, u tom prostoru ima od 25 000 do 30 000 artikala, imaju zaposlenih 26 osoba. Ona u cijelosti pokušava nadzirati ispravno postavljanje navedenih cijena, napominje kako su radnici za to obučeni, ni u kom slučaju im nije u interesu varati kupca. Isto tako napominje kako je veliki broj novih djelatnika pa se često događa da djelatnici ne mogu pronaći određeni artikl ili cijenu ostave na krivom mjestu no na svaku pritužbu kupca reagiraju na način da račun storniraju i kupcu vraćaju novac. Napominje kako je u prekršajnom nalogu navedeno da je prekršaj počinjen 07.02.2022.g., dok je u zapisniku o inspekcijskom nadzoru navedeno da je inspekcijski nadzor izvršen 04.02.2022.g. Od strane inspektorice utvrđeno je da su za vrijeme inspekcijskog nadzora otklonjeni svi utvrđeni nedostaci na način da su za sporne proizvode istaknute jasno, čitljivo i vidljivo stvarne maloprodajne cijene s oznakom u kunama, te je isto tako do strane inspektorice navedeno da se neće poduzimati daljnje upravne mjere. U ovom slučaju predlaže sudu da ju oslobodi od optužbe, budući iz samog činjeničnog opisa optužnog prijedloga nije jasno kada je doista prekršaj počinjen, a isto tako podredno ističe da prekršajem nisu nastupile nikakve štetne posljedice jer ni na koji način nije utvrđeno da su postupali nepošteno odnosno u cilju zavaravanja potrošača, u odnosu na cijenu i postojanje određene pogodnosti cijene budući je već prethodno iskazala da prilikom svake pritužbe kupca postupaju na način da se račun stornira te se kupcu vraća plaćeni novac. Uzdržava dvoje djece.

6. U tijeku postupka nije bilo nespornih okolnosti pa je valjalo utvrditi da li su se dana 07.02.2022.g. u prodajnom prostoru supermarket Plodine u [adresa] koji posluje u sastavu I okrivljene pravne osobe okrivljenici koristili nepoštenom ili zavaravajućom poslovnom praksom.

7. Zakonom o zaštiti potrošača propisano je da je poslovna praksa nepoštena ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.

8. Poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača dok su zavaravajuće radnje ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.

9. Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu:1. postojanje ili priroda proizvoda, 2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu, 3. opseg obveza trgovca, motivi poslovne prakse te priroda postupka prodaje, bilo koja izjava ili simbol koji se odnosi na izravno ili neizravno sponzorstvo ili odobrenje trgovca ili proizvoda, 4. cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu, 5. potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka, 6. priroda, obilježja i prava trgovca ili njegova zastupnika, kao što su njegov identitet, imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, članstvo u određenim udruženjima ili povezanost s nekim drugim subjektima, njegovo industrijsko, komercijalno ili drugo intelektualno vlasništvo, nagrade i priznanja,7. prava potrošača, uključujući prava koja potrošač ima na temelju pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke,8. rizici kojima potrošač može biti izložen.

10. Poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako, u konkretnom slučaju uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, prosječnog potrošača navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, a uključuje: 1. bilo koji oblik stavljanja proizvoda na tržište, uključujući i usporedno oglašavanje koje dovodi do poistovjećivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom, žigom, zaštićenim imenom ili drugim znakom raspoznavanja konkurenta na tržištu, 2. nepoštivanje obveza, od strane trgovca, koje proizlazi iz pravila postupanja trgovaca koja ga obvezuju, uz pretpostavku da ta obveza ne predstavlja tek namjeru, već je riječ o čvrstoj obvezi koju je moguće provjeriti te uz pretpostavku da je trgovac u okviru poslovne prakse naznačio da je vezan tim pravilima postupanja, 3. svako stavljanje robe na tržište Republike Hrvatske uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima, osim ako je to opravdano legitimnim i objektivnim kriterijima.

11. Zavaravajućom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci trgovca: 1. tvrdnja trgovca da je potpisnik određenog pravila postupanja trgovaca, iako to nije slučaj, 2. isticanje žigova, znakova kvalitete ili sličnih znakova bez potrebnog odobrenja, 3. tvrdnja da je pravila postupanja trgovaca koja taj trgovac primjenjuje odobrilo ovlašteno tijelo, iako to nije slučaj, 4. tvrdnja trgovca da je njegovu djelatnost, njegovu poslovnu praksu ili njegov proizvod odobrilo, preporučilo ili dopustilo ovlašteno tijelo ili privatno tijelo, iako to nije slučaj ili ista takva tvrdnja kada njegova poslovna praksa ili proizvod ne udovoljava zahtjevima za izdavanje tog odobrenja, preporuke ili dopuštenja, 5. pozivanje na kupnju proizvoda po određenoj cijeni, bez isticanja činjenice da trgovac ima opravdane razloge vjerovati da neće biti u mogućnosti ponuditi isporuku tog ili sličnog proizvoda po navedenoj cijeni, u vrijeme i u količini koji su razumni s obzirom na proizvod, opseg oglašavanja proizvoda i ponuđenu cijenu, odnosno da neće biti u mogućnosti osigurati da drugi trgovac isporuči taj ili sličan proizvod po navedenoj cijeni, u vremenu i u količini koji su razumni s obzirom na navedene okolnosti, 6. pozivanje na kupnju proizvoda po određenoj cijeni, a zatim odbijanje da se potrošaču pokaže oglašavani proizvod ili odbijanje prihvaćanja narudžbe potrošača, odnosno dostave proizvoda u razumnom roku ili pokazivanje neispravnog primjerka proizvoda, a sve s namjerom promidžbe nekog drugog proizvoda, 7. lažno tvrditi da će proizvod biti dostupan samo u vrlo ograničenom razdoblju ili da će biti dostupan jedino pod posebnim uvjetima u vrlo ograničenom razdoblju, a radi navođenja potrošača da odmah donese odluku o kupnji, čime mu se uskraćuje mogućnost ili vrijeme potrebno da donese odluku utemeljenu na saznanju o svim relevantnim okolnostima, 8. obvezati se potrošaču na pružanje nekih postprodajnih usluga, komunicirajući prije odluke o kupnji s potrošačem na jeziku koji nije službeni jezik države članice Europske unije u kojoj se trgovac nalazi, a zatim omogućiti pružanje tih usluga samo na nekom drugom jeziku, a da potrošač na to nije bio jasno upozoren prije sklapanja ugovora, 9. tvrditi ili na drugi način stvarati dojam da se proizvod može zakonito prodati, kada to nije slučaj, 10. predstavljati potrošaču prava koja mu po zakonu i inače pripadaju kao posebnost ponude trgovca, 11. koristiti uredničke sadržaje u medijima radi plaćene promidžbe proizvoda, a da u tim sadržajima nije jasno izraženo riječima, znakovima ili zvukovima koje potrošač može jasno prepoznati, da je riječ o promidžbi,12. pružanje rezultata pretraživanja kao odgovor na mrežni upit potrošača bez jasnog navođenja svakog plaćenog oglašavanja ili plaćanja upravo u svrhu postizanja višeg ranga proizvoda u rezultatima pretraživanja, 13. iznositi netočne tvrdnje u vezi s prirodom i obujmom rizika kojem bi mogla biti izložena osobna sigurnost potrošača ili članova njegove obitelji ako potrošač ne kupi proizvod, 14. oglašavati proizvod koji je sličan proizvodu koji je proizveo neki drugi proizvođač, i to na način da se namjerno navodi potrošača na pogrešan zaključak da je oglašavani proizvod proizveo taj drugi proizvođač, 15. uspostavljanje, vođenje ili promidžba piramidalnog sustava promidžbe, pri čemu potrošač mora dati određenu činidbu kako bi mogao dobiti određenu naknadu, i to prije svega zbog toga jer je uveo u sustav nove potrošače, a ne zbog toga jer je kupio ili konzumirao proizvod, 16. tvrditi da će trgovac uskoro prestati sa svojom djelatnošću ili da će se preseliti u druge poslovne prostorije, iako to nije slučaj, 17. tvrditi da proizvod može olakšati dobitak u igrama na sreću,18. lažno tvrditi da proizvod može izliječiti bolest, disfunkcionalnost ili malformaciju, 19. prenošenje netočnih obavijesti u vezi sa stanjem na tržištu ili dostupnosti proizvoda, s namjerom da se navede potrošača da kupi proizvod pod uvjetima koji su nepovoljniji od uobičajenih tržišnih uvjeta, 20. tvrditi u okviru poslovne prakse da se raspisuje nagradna igra ili promocija, a da se ne dodijeli opisana nagrada ili njezin razuman ekvivalent, 21. označavanje proizvoda oznakama »gratis«, »besplatno«, »bez naknade« ili sličnim oznakama ako potrošač mora za taj proizvod platiti bilo koji iznos različit od nužnih troškova odgovaranja na poslovnu praksu, troškova dostave ili primitka proizvoda, 22. uvrštavanje u promidžbene materijale računa ili nekog drugog zahtjeva za plaćanje kojim se kod potrošača stvara dojam da je već naručio oglašavani proizvod koji se nudi, iako to nije slučaj, 23. lažno tvrditi ili stvarati dojam da trgovac ne djeluje u okviru svoje poslovne djelatnosti, odnosno djelatnosti slobodnog zanimanja ili lažno predstavljanje trgovca kao potrošača, 24. stvaranje lažnog dojma da su postprodajne usluge u vezi s proizvodom dostupne i u državi članici Europske unije koja je različita od one u kojoj je proizvod prodan, 25. preprodaja ulaznica za događanja potrošačima ako ih je trgovac nabavio upotrebom automatiziranih sredstava za zaobilaženje bilo kojeg ograničenja u pogledu broja ulaznica koje jedna osoba može kupiti ili bilo kojih drugih pravila primjenjivih na kupnju ulaznica, 26. navođenje da su recenzije proizvoda dali potrošači koji su doista koristili ili kupili proizvod bez poduzimanja razumnih i proporcionalnih koraka kako bi se provjerilo da te recenzije doista potječu od takvih potrošača, 27. podnošenje lažnih potrošačkih recenzija ili preporuka, ili naručivanje od druge pravne ili fizičke osobe da ih podnese, ili pogrešno predstavljanje potrošačkih recenzija ili društvenih preporuka radi promocije proizvoda.

12. U zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja spada podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, a te sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj.

13. Spornim se pokazalo kada su se okrivljenici u navedenom poslovnom prostoru služili nepoštenom ili zavaravajućom poslovnom praksom budući je u prekršajnom nalogu navedeno kako je prekršaj počinjen 07.02.2022.g., dok iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru nesporno proizlazi da je zapisnik sastavljen 04.02.2022.g, na licu mjesta prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora kada je izvršen uvid u kartice artikala koje su priložen u privitku navedenog zapisnika.

14. Izvršenim uvidom u navedeni zapisnik o inspekcijskom nadzoru nesporno je utvrđeno da je zapisnički konstatirano kako su za vrijeme inspekcijskog nadzora otklonjeni nadzorom utvrđeni nedostaci, opisani u točci 10. zapisnika, na način da su za sporne proizvode istaknute jasno, čitljivo i vidljivo stvarne maloprodajne cijene za proizvod s oznakom kn te je isto tako navedeno da se temeljem navedenog neće poduzimati daljnje mjere.

15. Odredbom čl. 73. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se neće pokrenuti prekršajni postupak ako nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora otkloni sve utvrđene nedostatke.

16. Odredbom čl. 160. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog sadrži podatke o tužitelju, podatke o počinitelju prekršaja, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojim je prekršaj počinjen kao i ostale bitne okolnosti za točno određenje prekršaja.

17. U ovom slučaju jasno je da činjenični opis prekršaja ne sadrži odlučnu činjenicu odnosno od strane tužitelja s obzirom na ostale dokaze nije navedeno točno vrijeme počinjenja prekršaja budući iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi kako je nadzor izvršen 04.02.2022.g., dok iz činjeničnog opisa prekršajnog naloga jasno proizlazi kako je okrivljenicima stavljeno na teret da su prekršaj počinili 07.02.2022.g., a sam činjenični opis ne sadrži sve odlučne činjenice prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret budući je nerazumljiv i nije precizno definiran, dok sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisano djelo nije prekršaj.

18. Slijedom navedenog, sud je okrivljenike temeljem članka 182.t.1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.

19. Na temelju čl. 140.st.1. i 2. Prekršajnog zakona svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava RH.

U Bjelovaru, 14. siječnja 2026.

Zapisničar

Nacrt odluke izradila:

Marina Makar Božović, v. r.

viša sudska savjetnica-specijalista

ĆL, v. r.

SUDAC-MENTOR:

mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe nadležnom prekršajnom sudu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka bez naplate takse.

Dostaviti:

1. Okrivljenicima

2. Tužitelju

3. Braniteljici