REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovr-1037/2025-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, a na prijedlog sudskog savjetnika Emanuela Melnjaka u pravnoj stvari ovrhovoditelja Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. za uzgoj i prodaju pilića, OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranića 9, 42202 Trnovec zastupanog po punomoćniku Valentinu Jakovcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika JANČEC društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu, OIB 62462855194, Donji Pustakovec 117, 40323 Donji Pustakovec zastupanog po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, radi pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate, 14. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. O d b i j a s e prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika JANČEC d.o.o., OIB 62462855194, Donji Pustakovec 117, Donji Pustakovec, zatraženih zahtjevom za izravnu naplatu podnesenim dana 30. listopada 2025. god. Financijskoj agenciji po ovrhovoditelju GOSPODARSTVO ŽNIDARIĆ VALENTINA d.o.o., OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranica 9, Trnovec Bartolovečki, na temelju zadužnice koju koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025. god., kao neosnovan.

II. Odluka o naknadi troška ovog ovršnog postupka donijet će se naknadno pismenim putem.

z a k l j u č i o j e:

Upućuje se ovršenik JANČEC d.o.o., OIB 62462855194, Donji Pustakovec 117, Donji Pustakovec, da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja GOSPODARSTVO ŽNIDARIĆ VALENTINA d.o.o., OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranica 9, Trnovec Bartolovečki, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koja se vodi temeljem postupka izravne naplate pokrenutog kod Financijske agencije dana 30. listopada 2025. god. na temelju zadužnice koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV- 7433/2025, dana 26. kolovoza 2025. god., iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno što nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona) te iz razloga što je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona).

Obrazloženje:

1. Ovršenik JANČEC d.o.o. podnio je dana 23. prosinca 2025. god. prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i prijedlog za odgodu ovrhe koje je ovrhovoditelj GOSPODARSTVO ŽNIDARIĆ VALENTINA d.o.o. zahtjevom za izravnu naplatu dana 30. listopada 2025. god. pokrenuo kod Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA), i to na temelju zadužnice koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025. god.(dalje u tekstu: Zadužnica). Smatra kako su navedena pljenidba i prijenos nezakoniti i neosnovani što je ovrhovoditelju jako dobro poznato, a sve iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3., 7. i 9. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ). U nastavku navodi kako je s ovrhovoditeljem u dugogodišnjem poslovnom odnosu temeljenom na isporuci pilića, pri čemu je uredno i transparentno vodio evidenciju o svim preuzimanjima, prijevozu i isporukama te da iz njegovih poslovnih knjiga ne proizlazi postojanje bilo kakvog nepodmirenog potraživanja ovrhovoditelja. Bjanko zadužnica OV-7433/2025 nije izdana radi osiguranja konkretne, postojeće ili dospjele tražbine, već isključivo na traženje trećih osoba – stvarnih vlasnika društva JANČEC d.o.o. Kako dug nije postojao, u više je navrata pisanim putem pozvao ovrhovoditelja na povrat zadužnice, no ona je unatoč tome neosnovano aktivirana, protivno njezinoj svrsi i načelu savjesnosti i poštenja. Ovrhovoditelj je bez pravne osnove pokrenuo naplatu bjanko zadužnice u iznosu od 120.895,76 EUR, čime je ovršenik neopravdano doveden u blokadu računa i tešku financijsku situaciju. Navodnu tražbinu ovrhovoditelj temelji na rukom pisanim i propisno nevjerodostojnim vagarskim listovima, pri čemu su utvrđena znatna odstupanja u odnosu na interne evidencije ovršenika, uključujući slučajeve isporuka koje se uopće nisu dogodile. Navodni računi i cesije na koje se ovrhovoditelj poziva nisu zaprimljeni, knjiženi niti priznati u poslovnim knjigama ovršenika, niti postoji obostrano priznata obveza ili vjerodostojna dokumentacija o isporuci. Dodatno, iz komunikacije stranaka proizlazi svjesno prikrivanje stvarnih podataka o količinama i masama pilića. Unatoč pozivima na mirno rješenje spora i ukidanje blokade, ovrhovoditelj nije poduzeo nikakve radnje radi povlačenja naplate. Slijedom navedenog, ostvareni su razlozi iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, budući da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju bjanko zadužnice jer stvarna tražbina ne postoji, a sredstvo osiguranja je očito zloupotrijebljeno.

2. U privitku prijedloga ovršenik dostavlja Zahtjev za izravnu naplatu od dana 30.10.2025. god., Bjanko zadužnicu OV-7433/2025 od 26.08.2025. god., dopis punomoćnika ovršenika od dana 16.10.2025. god., dopis punomoćnika ovršenika od dana 27.10.2025. god., evidenciju ovršenika – utovari 2025. god., vagarski list od dana 17.06.2025. god., vagarske listove rukom pisani, otvorene stavke, karticu partnera, SMS korespondenciju ovršenika i zaposlenika ovršenika, predlaže saslušanje zz ovršenika, svjedoka JP te provođenje financijsko- knjigovodstveno vještačenja na okolnost visine duga. Ostala dostavljena dokumentacija odnosi se na prijedlog za odgodu.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju koji je navedeni prijedlog i dokumentaciju uredno zaprimio dana 29. prosinca 2025. god. (čime je nastala procesna situacija gdje je došlo do uspostave trostranog odnosa ovrhovoditelj – sud - ovršenik) te se na isti očitovao podnescima od dana 31. prosinca 2025., 2. siječnja 2026. te 9. siječnja 2026.

4. Podneskom od 31. prosinca 2025. ovrhovoditelj osporava prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, ističući da je isti u cijelosti neosnovan, činjenično netočan i podnesen isključivo radi odugovlačenja postupka i izbjegavanja naplate stvarnog i dospjelog duga osiguranog bjanko zadužnicom OV- 7433/2025, koja je uredno solemnizirana 26. kolovoza 2025. i predstavlja valjanu ovršnu ispravu. Ovršenik je prilikom izdavanja zadužnice bio upoznat s njezinim pravnim posljedicama i svjestan postojanja duga, koji proizlazi iz urednog poslovnog odnosa te je evidentiran u otvorenim stavkama salda konti ovrhovoditelja. Tvrdnje o nepostojanju računa i dugovanja ovrhovoditelj smatra neistinitima, budući da je ovršenik zaprimio i knjižio predmetne fakture, iste prijavio Poreznoj upravi i po njima ostvario pretporez, bez ikakvih prigovora sve do provedbe izravne naplate. Ovrhovoditelj nadalje navodi da ovršenik zlonamjerno manipulira činjenicama, iznosi neosnovane optužbe te nije dokazao postojanje nenadoknadive štete kao pretpostavke za odgodu ovrhe. Posebno se ističe da ovršenik nakon izdavanja bjanko zadužnice poduzima radnje s ciljem izigravanja vjerovnika, uključujući otuđenje jedine nekretnine društva na direktoricu ovršenika neposredno nakon solemnizacije zadužnice, zbog čega je pokrenut postupak radi proboja pravne osobnosti, te postoji opravdana bojazan da bi u slučaju odgode ovrhe ovršenik otuđio i zaplijenjena novčana sredstva, čime bi naplata tražbine bila onemogućena.

5. U podnesku od 2. siječnja 2025. ovrhovoditelj u otvorenom roku, radi nadopune činjeničnog stanja, dostavlja dodatnu dokumentaciju i očitovanje kojim osporava navode ovršenika iz prijedloga za odgodu ovrhe. Navodi da iz dostavljenih izvadaka iz knjige ulaznih faktura proizlazi da je ovršenik u Poreznoj upravi evidentirao ukupno deset faktura ovrhovoditelja za lipanj i kolovoz 2025. te na temelju istih koristio pretporez, čime ukazuje na neistinitost navoda ovršenika da računi ne postoje i nisu knjiženi. Nadalje, upozorava sud na prijevarno i nesavjesno postupanje ovršenika nakon izdavanja bjanko zadužnice, uključujući otuđenje jedine nekretnine društva na ime direktorice JPŠ, zbog čega je pokrenuta tužba radi proboja pravne osobnosti. Ističe i da postoji realna opasnost daljnjeg otuđenja imovine i oštećenja vjerovnika u slučaju odgode ovrhe, te predlaže sudu da odbaci, odnosno podredno da odbije prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe i obveže ovršenika na naknadu troškova postupka.

6. Podneskom od 9. siječnja 2026. ovrhovoditelj navodi kako je u ostavljenom roku dostavio očitovanja 31. prosinca 2025. i 2. siječnja 2026., pri čemu u cijelosti ostaje kod navedenih navoda, dok u prilogu dostavlja preslike spisa Općinskog suda u Varaždinu koji se vodi pod posl. br. Ovr-2848/2025, iz kojih proizlazi da je između istih stranaka i po istom prijedlogu već ranije pokrenut istovjetan ovršni postupak, zbog čega je u ovome predmetu prijedlog ovršenika radi litispendencije trebalo odbaciti kao nedopušten, na što je sud bio upozoren i usmeno i pisanim putem. Unatoč tome, odluka je donesena 30. prosinca 2025., prije isteka roka ostavljenog ovrhovoditelju za očitovanje i bez razmatranja dostavljenih činjenica. Slijedom navedenog predlaže hitno i jednostrano ukidanje odluke o odgodi prijenosa sredstava s FINA-e te odbacivanje prijedloga za odgodu ovrhe, uz napomenu da ovrhovoditelju zbog nezakonitih radnji ovršenika i postupanja suda nastaje znatna šteta, a kamate na iznos koji je već trebao biti prenesen ovrhovoditelju su već sada značajne.

7. U privitku tih podnesaka dostavlja otvorene stavke salda konti ovrhovoditelja, povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu, neispunjenu(!) bjanko zadužnica, potvrda zaprimanja obrasca Porezna uprava, Izvadak iz knjige primljenih (ulaznih računa) za razdoblje od 1. lipnja 2025. do 30. lipnja 2025. za ovršenika, tužba s dokazom o slanju predmetne tužbe putem sustava e-Komunikacije, prijedlog ovršenika u spisu Općinskog suda u Varaždinu koji se vodi pod posl. br. Ovr- 2848/2025.

8. Sud je s obzirom na hitnost postupka, rješenjem posl. br. Ovr-1037/2025 od 30. prosinca 2025. odlučio o prijedlogu za odgodu ovrhe na način da je naložio Financijskoj agenciji, da odmah po primitku tog rješenja odgodi daljnje davanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će ovršenik pokrenuti protiv ovrhovoditelja, a radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno do drugačije odluke ovoga suda.

9. Prije svega, a u odnosu na ovrhovoditelj prigovor litispendencije valja napomenuti kako je odredbom čl. 194. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP-a) propisano da parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku, a odredbom stavka 3. da se, dok parnica teče, ne može u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.

10. Dok je odredbom čl. 185. st. 1. ZPP-a propisano da se parnični postupak pokreće tužbom, odredbom čl. 3. st. 1. OZ-a propisano je kako se ovršni postupak pokreće prijedlogom ovrhovoditelja.

11. Nadalje, odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. istoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe istoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. istoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i čl. 53. OZ-a).

12. Odredbom članka 52. i 54. OZ-a propisana je obveza prvostupanjskog suda da žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, a samo očitovanje ima značajan utjecaj na daljnji tijek postupka kako je to propisano navedenim odredbama. (razlika u odnosu na donošenje odluke o prijedlogu za ovrhu / osiguranje).

13. Ovaj sud je izvršio uvid u predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr-2848/2025 te utvrdio kako je ovršenik pokrenuo postupak dana 4. prosinca 2025. i kako je ovršenik podneskom od 17. prosinca 2025. požurivao sud da donese odluku obzirom da se radi o hitnom postupku. Sud je u tom predmetu poduzeo prvu radnju tek dana 30. prosinca 2025., dakle posljednji dan prije nego li istječe 60 dana nakon kojih bi FINA trebala izvršiti prijenos, i donio rješenje posl. br. Ovr-2848/2025-3 kojim se u toč I. izreke oglasio mjesno nenadležnim, a u toč II. izreke odredio da će se spis po pravomoćnosti ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Čakovcu. Navedeno rješenje otpremljeno je samo ovršeniku, ali ne i ovrhovoditelju koji do dana pisanja ovog rješenja i zaključka isto nije zaprimio, čime to rješenje nije ni steklo svojstvo pravomoćnosti. Dana 9. siječnja 2026. ovršenik je povukao prijedlog u tom postupku, a do dana pisanja ovog rješenja i zaključka nije doneseno rješenje kojim bi se utvrdilo da je prijedlog povučen, no obzirom da izjava o povlačenju ima konstitutivni procesnopravni učinak u trenutku kada je dana, a rješenje kojim se to povlačenje utvrđuje ima samo deklaratorno značenje, to su nastupile pravne posljedice iz čl. 193. ZPP-a.

14. Stoga ovaj sud nije prihvatio prigovor da o istoj pravnoj stvari teče „parnica“ u tom smislu jer je prijedlog u predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr-2848/2025 povučen pa se smatra da takav prijedlog nikada nije ni bio podnesen (čl. 193. st. 9. ZPP-a), slijedom čega nema procesne zapreke za donošenje ovog zaključka i rješenja (isto Županijski sud u Rijeci Gž-1303/2019-3).

15. Imajući u vidu gore citirane odredbe, samim podnošenjem tužbe parnica još uvijek ne počinje teći, već sukladno odredbi čl. 194. st. 1. ZPP-a parnica počinje teći dostavom tužbe na odgovor tuženiku. Isto tako, prema st. 2. čl. 194. ZPP-a, u pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u tijeku postupka parnica počinje teći od časa kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna strana. Odredbom čl. 194. st. 3. ZPP-a propisano je da dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.

16. Dakle, samim podnošenjem tužbe (odnosno u konkretnom slučaju prijedloga za proglašenje zapljene i prijenosa nedopuštenim) „parnica“ u tom smislu još uvijek nije počela teći, već ista počinje teći od trenutka kada je ovrhovoditelju dostavljen prijedlog na očitovanje, odnosno od trenutka kada je ovrhovoditelj obaviješten o podnesenom prijedlogu i pokrenutom postupku. Budući da je u ovom predmetu, a u odnosu na predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr- 2848/2025 ovrhovoditelj ranije obaviješten o podnesenom prijedlogu za proglašenje zapljene i prijenosa nedopuštenim, ranije je donesena meritorna odluka, ovrhovoditelj se ranije očitovao, to je stoga, po ocjeni ovog suda, „parnica“ u tom smislu u ovom predmetu počela teći ranije u odnosu na predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr-2848/2025.

17. Upravo stoga, ali i zbog ranije objašnjenog razloga, ovrhovoditeljev prigovor dvostruke litispendencije u ovoj pravoj stvari i njegov prijedlog za odbacivanje prijedloga u ovom predmetu sud je ocijenio neosnovanim.

18. Drugačijem postupanjem ovog suda glede prijedloga za proglašnje zapljenje i prijenosa nedopuštenim i prijedloga za odgodu ovrhe ovršeniku bi bilo narušeno Ustavno „pravo na pristup sudu” i „pravo na odluku” koje se odnosi na temeljno pravo pojedinca na obrazloženu sudsku odluku koja mora biti donesena u razumnom roku (čl. 14. st. 1. i 29. st. 1. i 2. Ustava RH), a osobito jer se radi o hitnom postupku s prekluzivnim rokovima.

19. Odredbom čl. 210. OZ-a u st. 1. je određeno da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 4. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji, između ostalog, da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, a u st. 2. da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

20. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ-a određeno je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

21. Sukladno odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ-a ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ-a zbog kojeg je izjavio žalbu.

22. Sukladno odredbi čl. 52. st. 4. OZ-a iznimno od odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ-a općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

23. Ovršenik je predožio da se u ovome ovršnom postupku saslušati z.z. ovršenika i svjedoka JP te provesti financijsko-knjigovodstveno vještačenja na okolnost visine duga međutim kako se okolnosti o kojima se isti trebaju saslušati, kao i predloženo vještačenje ne tiču razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a, već razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a, sud smatra kako je nepotrebno saslušavati zz. ovršenika i svjedoka te provesti vještačenje u u ovome postupku, već će se ti dokazi eventualno provesti u parnici koju će pokrenuti ovršenik.

24. Iako se ovršenik poziva odnosno navodi da traži proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim radi žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a, a na koji sud pazi i po službenoj dužnosti, ovršenik uopće ne navodi niti obrazlaže čime bi i zašto bio ispunjen navedeni žalbeni razlog, niti je priložio kakve dokaze da bi ovršna isprava bila ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno da je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili da je utvrđeno da je bez učinka, već se na isti samo općenito pozvao. Stoga je sud razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a ocijenio neosnovanim.

25. Nadalje, pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i toč. 5. OZ-a, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ-a, te na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

26. Stoga je na temelju čl. 210. st. 2. u vezi sa čl. 51. st. 2. OZ-a odlučeno kao u izreci rješenja.

27. U odnosu na istaknute žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9. OZ-a, a imajući u vidu navode ovršenika iznesene u prijedlogu i dostavljene dokaze, valja napomenuti da ovršenik tako osnovanost svojeg prijedloga nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, a činjenice na kojima se temelji prijedlog ovršenika nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a kako je ovrhovoditelj u svojim podnescima osporio navode ovršenika, to je temeljem čl. 52. st. 3. OZ-a valjalo odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

28. Slijedom svega navedenog, sud nije našao osnovanim prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim već u ovom postupku, te je temeljem čl. 210. st. 2. OZ-a u vezi sa čl. 50. OZ-a odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, dok je u odnosu na žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. OZ-a odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

29. Ovršenik je zatražio naknadu troškova ovog postupka od ovrhovoditelja.

30. Sukladno čl. 14. st. 5. OZ-a ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Sukladno odredbi čl. 14. st. 6. OZ-a zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka.

31. Sud će odluku o istome donijeti naknadno, sukladno recentnoj sudskoj praksi, nakon što se utvrdi da li je ovrhovoditelj zaista neosnovano prouzročio te nastale troškove ovršeniku, a o čemu se odluka u ovom trenutku ne može donijeti.

32. Stoga je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja, odnosno zaključka.

U Čakovcu, 14. siječnja 2026.

Sutkinja:

Valentina Varga Gombar

Sudski savjetnik:

Emanuel Melnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Protiv ovog Zaključka žalba nije dopuštena sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a.

DNA:

1. Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. za uzgoj i prodaju pilića, Ulica Ivana Mažuranića 9, [adresa] Trnovec zastupanog po punomoćniku Valentinu Jakovcu, odvjetniku u Zagrebu

2. JANČEC društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu, Donji Pustakovec 117, [adresa] Donji Pustakovec zastupanog po punomoćniku Bojanu

Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu