Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-1452/2025-16

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužiteljice ZDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Crnogaća & Crnogaća u Šibeniku, Ante Šupuka 5, protiv tuženice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81 radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 16. prosinca 2025. godine u nazočnosti tužiteljice sa punomoćnicom Nikolinom Crnogaćom Grubišić, odvjetnicom u Šibeniku, Ante Šupuka 5 i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice ZD, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 14. siječnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužiteljica ZDČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] isključiva vlasnica fizički određenih dijelova nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji su na skici mjesta očevida od dana 15. listopada 2025. godine sastavljenoj po RD, geod., koja skica mjesta očevida predstavlja sastavni dio ove presude, označeni likovima omeđenima slovnim oznakama:-A-B-C-D-E-F-G-H-I- A površine 92 m[2] (u katastru rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i J- K-L-M-N-J površine 113 m[2] (u katastru rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]).

2. Utvrđuje se da je tužiteljica ZDČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnina zemljišnoknjižnih oznaka kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina], kako su iste prikazane sukladno Geodetskom elaboratu izrađenom od strane Ureda za izmjeru d.o.o., MD, dipl. ing. geod. od dana 28.8.2024. godine, broj elaborata iz zbirke GE: 248/2024 koji geodetski elaborat je potvrđen od strane Republika Hrvatska, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Šibenik, Klasa: 932-06/2024-02/3144, Ur. broj: 541-26-02/3-24-9, Šibenik, 11. studenog 2024. godine te na prijavnom listu za zemljišnu knjigu koji je sastavni dio navedenog elaborata pa se ovlašćuje tužiteljica zatražiti i u zemljišnim knjigama ovog suda ishoditi provedbu prijavnog lista koji je sastavni dio gore navedenog Geodetskog elaborata, kao i zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva nekretnina oznaka kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo (1/1), uz istovremeni izbris prava vlasništva s imena tuženice Republike Hrvatske sve za cijelo.

3. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81 nadoknaditi tužiteljici ZDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 2.604,64 eura u roku od petnaest (15) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ZDČ je u tužbi i na ročištima navela da je predmet spora čest. br. 9623/1 Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i to u dijelu kako je naznačeno na Geodetskom elaboratu izrađenom od strane Ureda za izmjeru d.o.o., MD, dipl. ing. geod. od dana 28.8.2024. godine, broj elaborata iz zbirke GE:

248/2024 koji geodetski elaborat je potvrđen od strane RH, Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Šibenik, Odjel za katastar nekretnina Šibenik, Klasa:932-06/2024-02/3144, Ur. broj: 541-26-02/3-24-9, Šibenik dana 11. studenog 2024. godine, te na prijavnom listu za zemljišnu knjigu koji je sastavni dio navedenog elaborata su kao nove formirane nekretnine katastarskih oznaka čest. br. 9623/4 i čest. br. 9623/6 sve K. O. [katastarska općina].

2. U zemljišnoj knjizi Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na čest. br. 9623/1 kao vlasnica je upisana Republika Hrvatska, tuženica za cijelo.

3. Na predmetnoj nekretnini su na terenu točno određeni dijelovi suvlasnika te je tužiteljica vlasnica predmetne nekretnine u označenim dijelovima za cijelo koji dijelovi predstavljaju nove formirane nekretnine katastarskih oznaka čest. br. 9623/4 i čest. br. 9623/6 sve K. O. [katastarska općina], a predmetne nekretnine predstavljaju garažu i vrt tužiteljice u mjestu Donje Ložnice koje ista samostalno i preko svojih prednika pošteno posjeduje već preko 70 godina.

4. Vlasnik predmetnih dijelova predmetne nekretnine bio je djed tužiteljice sada pok. GD pok. Z koji je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem prednika. Djed tužiteljice preminuo je dana 4. lipnja 1981. godine, te je iza njegove smrti od strane Općinskog suda u Šibeniku doneseno rješenje o nasljeđivanju broj O- 553/81 od dana 17. veljače 1982. godine temeljem kojega su istoga naslijedili supruga i sedmero djece među kojima i otac tužiteljice VD za 3/16 dijela.

5. Nakon smrti djeda tužiteljice GD pok. Z i njegove supruge ĆD (bake tužiteljice) koja je preminula 1987. godine, njihovi nasljednici su odmah proveli diobu svih nekretnina stečenih iza smrti zajedničkih im prednika pa je tako predmetne nekretnine u vlasništvo i posjed dobio upravo otac tužiteljice VD te o navedenom nikada nije bilo spora te nitko drugi osim oca tužiteljice i nakon njega tužiteljice na predmetnim nekretninama nikada nije polagao vlasnička prava.

6. Otac tužiteljice VD pok. GD je preminuo dana **.**.2023., a istoga je glede predmetnih nekretnina temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci javne bilježnice Vesne Švegović broj O- 1765/2023, UPP/OS-64/2023 od dana 13. srpnja 2023. godine i sporazuma nasljednika od dana 13. srpnja 2023. godine, naslijedila upravo tužiteljica za cijelo kao kćerka (1/1), što se potvrđuje i izjavom ostalih nasljednika iza smrti pok. ID od dana 13. srpnja 2023. godine – brata tužiteljice SD i majke tužiteljice KD, a koja izjava je ovjerena u potpisima od strane javne bilježnice Vesna Švegović iz Rijeke broj OV-265/2023 istog dana.

7. U navedenim pismenima predmetne nekretnine označene su kao izvanknjižno vlasništvo na nekretninama u Ložnicama K. O. [katastarska općina] kao i pravim katastarskim brojem.

8. Upravo navedene dijelove predmetne nekretnine tužiteljica neometano pošteno vlasnički posjeduje dugi niz godina, a prije nje su ga koristili njezini prednici te njoj ni njezinim prednicima nitko nikada nije osporavao njihova vlasnička prava na predmetnoj nekretnini.

9. Zbog izloženog tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 21. studenoga 2025. godine (list 57 spisa) uz obvezu tužene na nadoknadu parničnog troška.

10. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice.

11. U odgovoru na tužbu je navela da iz dokaza na koje se tužiteljica u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno tužiteljica u prvom redu nije priložila niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi ona ili njezini prednici bili vlasnici dijelova čest. br. 9263/1 K. O. [katastarska općina], uknjiženog prava vlasništva Republike Hrvatske za cijelo.

12. Tužiteljica u tužbi navodi kako je predmetne nekretnina stekla nasljeđivanjem iza smrti oca VD koji da je istu stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca GD i majke ĆD i diobom sa ostalim nasljednicima. Međutim, u priloženim ispravama se ne spominje čest. br. 9263/1 K. O. [katastarska općina], a niti je priložen dokaz da je izvršena materijalna dioba između nasljednika pok. GD i ĆD. toga, tužiteljica predmetnu nekretninu nije mogla steći nasljeđivanjem, s obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

13. Osim toga, činjenica postojanja samog posjeda, a posebno odgovarajućeg dugogodišnjeg posjeda od strane tužiteljice i njezinih prednika ničim nije dokazana, niti je poznato stanje na terenu. Tužena drži da se o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti može donijeti zaključak tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, te se zbog navedenog ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi.

14. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika RD, pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 1510.2025. uz privitak prijepisa posjedovnog lista 8043 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik, Geodetskog elaborata izrađenog od tvrtke Ureda za izmjeru d.o.o. Šibenik i MD dipl. ing. geod. od 28.8.2024., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Vesne Švegović u Rijeci kao sudske povjerenice Općinskog suda u Rijeci broj O-1765/2023 UPP/OS-64/2023 od 13.7.2023., sporazuma sklopljenog između ČD, ZDČ i UD od 13.7.2023., pismene izjave ČD i UD ovjerene kod javne bilježnice Vesne Švegović u Rijeci 13.7.2023. pod brojem OV- 265/2023, prijepisa oporuke GD pok. Z broj Pi-157/76, RII-218/76, rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-553/81 od 17.2.1982. i O-638/87 od 11.8.1998., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), uvjerenja Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 938-08/25- 02/550 od 5.9.2025., fotografija u crno bijeloj tehnici predmeta spora (x 7 komada) saslušanjem DD sina GD, JD pok. GD, ŠD sina R i tužiteljice ZDČ.

15. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

16. Tužbeni zahtjev je osnovan.

17. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva dijelova čest. br. 9623/1 K. O. [katastarska općina] pobliže opisanih u izreci.

18. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora identificira kao dio čest. br. 9623/1 K. O. [katastarska općina] na kojem se nalazi garaža, a u produžetku vrt (dio na skici mjesta očevida vještaka mjernika RD od 15.10.2025. označen slovima A-B-C-D-E-F- G-H-I-A površine 92 m[2] od čega je garaža površine 52 m , a vrt 40 m i u katastru je rezerviran broj čest. br. 9623/4 K. O. [katastarska općina]) i gusterna i vrt (dio na odnosnoj skici označen slovima J-K-L-M-N-J površine 113 m[2] i u katastru je rezerviran broj čest. br. 9623/6 K. O. [katastarska općina])

- da se predmet spora nalazi u mjestu Donje Ložnice K. O. [katastarska općina], a u katastru je izrađen elaborat za prethodnu provedbu pod brojem 932-06/2024- 02/3144 dana 11. studenoga 2024. godine – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika RD i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 15.10.2025. – list 53, 54 i 55 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti VD pok. GD (rođenog **.**.1936., a umrlog **.**.2023.) javna bilježnica Švegović u Rijeci kao sudska povjerenica Općinskog suda u Rijeci donijela dana 13. srpnja 2023. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-1765/2023 UPP/OS-64/2023 (koje je postalo pravomoćno danom donošenja) kojim su njegovom nasljednicom na temelju vlastoručne oporuke, sporazuma i ustupa UD, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine: čest. br. 804/2 u naravi kuća i dvorište površine 187 čhv Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te izvanknjižno vlasništvo nekretnina u [adresa] u K. O. [katastarska općina], te pokretnie proglašena kćerka ZDČ za cijelo za nekretnine u [adresa], te supruga KD i kćerka ZDČ za ½ dijela svaka za ostale nekretnine – (utvrđeno citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci – list 24 i 25 spisa)

- da su KD, ZDČ i UD (kao zakonski nasljednici pok. VD pok. GD) sklopili dana 13. srpnja 2023. godine Sporazum (koji je vlastoručno potpisan). Ugovorne strane su suglasno izvršile diobu ostavinske mase iza smrti supruga i oca VD pok. GD na način da je tužiteljicu TD ZDČ dopao u vlasništvu između ostalog i nekretnine u Ložnicama K. O. [katastarska općina] u cijelosti kao izvanknjižno vlasništvo (točka 6 podtočka 4. Sporazuma) – (utvrđeno pregledom citiranog Sporazuma – list 26 do 29 spisa)

- da su KD i UD u pismenoj izjavi ovjerenoj kod javne bilježnice Vesne Švegović u Rijeci dana 13. srpnja 2023. godine pod brojem OV-265/2023) istakli da je tužiteljica predmet spora stekla nasljeđivanjem iza oca VD pok. GD pok. Z kao i temeljem zakona, neprekidnim i nesmetanim posjedovanjem kroz period od više sto godine, te da je tužiteljica ovlaštena na pokretanje postupaka za rješavanje imovinskopravnih odnosa glede predmeta spora na svoje ime – (utvrđeno pregledom citirane izjave – list 30 spisa).

- da je u ostavinskom postupku iza smrti GD pok. Z (rođenog 1897., a umrlog 1981.) ovaj sud dana 17. veljače 1982. godine donio rješenje o nasljeđivanju broj O-553/81 kojim su njegovim nasljednicima na temelju oporuke broj Pi-157/76 od 21.6.1976., a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], gusterna, namještaj, poljoprivredni alat i konj, proglašeni supruga ĆD za konja, te supruga ĆD, sinovi Z, M i VD za 3/16 dijela svaki, te kćeri ĐD, PD, LD i CD za 1/16 dijela svaka-(utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 34 i 35 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti ĆD (rođene 1899., a umrle 1987.) ovaj sud dana 11. kolovoza 1998. godine donio rješenje o nasljeđivanju broj O-638/87 kojim su njezinim nasljednicima na temelju zakona, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine u naravi kuća i zemlje u području [adresa] za koje se nisu mogli utvrditi zemljišnoknjižni podaci, proglašeni sinovi Z, M i VD, te kćeri ĐD, PD, LD i CD za 1/6 dijela svaki-(utvrđeno pregledom citiranog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 36 spisa)

- da je čest. br. 9623/1 K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi pašnjak površine 7940 m[2] , a kao vlasnica je upisana Republika Hrvatska, tuženica za cijelo – (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e-izvatka iz zemljišne knjige ovog suda).

19. Svjedok DD sin GD je iskazivao da otkad zna za sebe, da je predmet spora oduvijek u nesmetanom i vlasničkom posjedu prednika tužiteljice, da su u štali držali malog konjića kao i da je bio jedan mali vrt u kojem se nalazila bajama. Osobno je poznavao oca tužiteljice VD koji je sijao i sadio povrće u vrtu, a on je stanovao poviše predmeta spora. Otac tužiteljice je predmet spora stekao nasljeđivanjem od svog oca GD. Djed tužiteljice je umro 1981. godine, a naslijedio ga je sin VD, otac tužiteljice, naime nasljednici iza smrti GD (Paje) Miliše su se podijelili pa je tako predmet spora dopao oca tužiteljice i to mu nitko nije osporavao. Otac tužiteljice je umro 2023. godine, a predmet spora je ostavio kćeri, tužiteljici. Za života djed tužiteljice je također obrađivao vrt koji je nakon njegove smrti nastavio obrađivati otac tužiteljice VD. U maloj kućici koju je naveo djed bi držao sjeno za konjića i nikad nije čuo da bi netko od strane države ili trećih osoba tužiteljici ili njezinim prednicima osporavao vlasništvo predmeta spora. Predmetne nekretnine su bile ograđene suhozidom. Na gornjoj nekretnini se nalazi gusterna i mali vrt koji je ograđen suhozidom, a gusternu je izgradio djed tužiteljice GD zvani G. Inače, živi na udaljenosti cca 150 metara od predmeta spora

– (list 60 i 61 spisa)

20. Svjedok JD pok. GD je iskazao da zna za predmet spora i da se isti nalazi na predjelu zvanom Donje Ložnice. Da je prije oca tužiteljice to bilo od njezinog djeda GD koji je je umro 1981. godine, a naslijedila ga je supruga ĆD, koja je umrla 5-6 godina nakon njega. Na gornjem dijelu predmeta spora nalazi se gusterna koju je napravio otac tužiteljice i vrt koji su obrađivali djed, baka i otac tužiteljice, a suhozid da je napravio djed tužiteljice. Na donjem dijelu nekretnine se nalazi garaža i kućica koju je napravio i renovirao otac tužiteljice. Na mjestu garaže je bila pojata u kojoj se držala slama. Nakon Jerkine smrti V, otac tužiteljice, Z, M i sestre su se podijelili pa je predmet spora dopao oca tužiteljice. Pok. otac tužiteljice, točnije garažu renovirao je poslije 90-ih. V je umro prije par godina, a predmet spora je naslijedila tužiteljica i nikad nije čuo da bi netko od strane države ili trećih osoba osporavao vlasništvo predmeta spora. Navedene činjenice je rekao da zna jer da živi oko 300 metara od predmeta spora i da je na isti način riješio svoje vlasništvo. Rekao je da njegova teta BD ima 98 godina, a da se ta kuća gradila još od onda. Nekretnina gdje je gusterna i vrt je površinski ista, kao i donja (list 61 spisa).

21. Svjedok ŠD sin R je iskazao da je njemu predmet spora doslovno ispred kuće, a na djelu predmeta spora gdje je danas kuća i garaža da se nalazila stara kućica u koju je pok. djed GD odlagao sjeno, na kojem su se oni kao djeca igrali. Sa sjeverne strane kućice je bio vrt i u njemu bajama. Tu bi baka tužiteljice ĆD sijala zelje. Prema tom vrtu su bila jedna vrata koja se praktički nikad nisu otvorila, kao i s juže strane vrata. Donji dio koji sad nije izgrađen, tzv. Balica (nastao od šute od kuća) tu bi sušili smokve. Napomenuo je da bi u doba svinjokolje tu prali crijeva i radili krvavice. Dio preko puta gdje je gusterna je zv. Oblog. Gusternu je radio djed tužiteljice Ć sa sinom I i sjeća se kao dijete da je gusterna kopana negdje oko 1963. -1964. godine. U vrhu toga je bila vapnenica koja se i danas tamo nalazi. Nekretnina je ograđena suhozidom koji je napravio djed tužiteljice i to je tamo oduvijek. Bio je i jedan manji vrt gdje su prednici tužiteljice sadili krumpir, a u većem dijelu je baka sijala zelje. U donjem dijelu gdje je sad garaža nekad davno je bio manji dio gdje su prednici tužiteljice držali svinje. G je umro 1981. godine, a naslijedila ga je supruga ĆD koja je sve nastavila dalje obrađivati. ĆD je umrla 1986.-1987. godine, a naslijedila su je djeca koja su se međusobno podijelila i tako je predmet spora dopao I, oca tužiteljice, a nakon Vladine smrti je to dopalo tužiteljicu. 1994.-1996. otac tužiteljice je na starom dijelu izgradio garažu. Naime, garaža se nalazi gdje je nekad bio stari dio. Nikad nije čuo da bi netko od strane države ili trećih osoba tužiteljici ili prednicima osporavao vlasništvo predmeta spora. Nekretnine su površinom oduvijek iste – (list 61 i 62 spisa)

22. Tužiteljica ZDČ pok. VD je u stranačkoj izjavi navela da je predmet spora stekla od oca VD, a njezin otac nasljeđivanjem od svog oca GD. Redovito je sa svojim roditeljima dolazila baki i djedu. Osim ovog predmeta postoji predmet gdje je kuća u kojoj su živjeli baka i djed i nakon njihove smrti oni bi redovito dolazili u tu kuću u [adresa] i tamo bi ljetovali. Dakle, nakon smrti bake i djeda dolazila je tamo sa svojim roditeljima, a nakon smrti roditelja dolazi sa svojom obitelji. Sjeća se kad je pok. otac dao da se renovira sadašnja garaža, to je bilo 1995.-1997. godine. Prije, na mjestu današnje garaže je bila stara kamena kuća u lošem stanju, a obzirom da je u centru sela otac je to odlučio renovirati i napraviti garažu u kojoj oni drže drva, kante i druge materijale. Za života bake i djeda u staroj kući su držali sjeno. Djed je umro 1981. godine, a baka je umrla 1987. godine i rekla je da se ne sjeća da je tad bilo životinja, ali da se sjeća sjena i stare kuće. Na mjestu gdje se nalazi gusterna ista je ograđena suhozidom koji nikad nije mijenjao dimenzije i koji je izgradio djed GD. Koliko se sjeća po priči oca, gusternu je on napravio, ali još prije njezinog rođenja. Iz priče oca također ima saznanja da vrt koji se nalazi uz gusternu je bio korišten za sadnju krumpira i ostale kulture. Mora reći, a to se jako dobro sjeća da je njezin otac zadnji ostao u kući u [adresa] sa svojim roditeljima dok su braća i sestre ranije odselili. Nikad nitko od strane države nije im osporavao vlasništvo – (list 62 i 63 spisa).

23. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da je tužiteljica temeljem valjana pravna osnova stekla vlasništvo predmetnog dijela nekretnine.

24. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

25. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

26. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

27. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

28. Podredno, valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

29. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

30. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

31. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

32. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

33. Dakle, tužiteljica je u postupku trebala dokazati da je njezin pok. otac VD pok. GD bio u kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine do dana 17. studenog 1999. godine.

34. Cijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka DD sina GD, JD pok. GD i ŠD sina R, domicilnih osoba (koje iskaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora oduvijek bi u vlasničkom nesmetanom posjedu obitelji ŠD i to prvo pradjeda tužiteljice ŠD, zatim djeda GD pok. Z, potom ĆD ud. GD, bake tužiteljice, oca tužiteljice VD pok. GD i danas tužiteljice, da se predmet spora sastoji od donjeg i gornjeg dijela, da se na gornjem dijelu predmeta spora nalazi gusterna koju je napravio otac tužiteljice i vrt koji su obrađivali djed, baka i otac tužiteljice, a suhozid je napravio djed tužiteljice, da se na donjem dijelu nekretnine nalazi garaža koju je renovirao otac tužiteljice 90-ih godina i kućica koju je napravio i renovirao otac tužiteljice, da je na mjestu garaže bila pojata u kojoj se držala slama i konj.

35. Djed tužiteljice GD pok. Z umro 1981. godine, te da su se nakon smrti sunasljednici V, otac tužiteljice, braća Z i M te sestre podijelili pa je predmet spora dopao oca tužiteljice.

36. Otac tužiteljice je umro 2023. godine, a za predmet spora naslijedila ga je tužiteljica i nitko od strane države ili trećih osoba nije tužiteljici kao ni njezinim prednicima osporavao vlasništvo predmeta spora.

37. Imajući u vidu činjenicu da je djed tužiteljice GD pok. Z rođen 1897. godine a umro 1981. godine u dobi od 84 godine, da je otac tužiteljice rođen 1936. godine, a umro 2023. godine u dobi od 87 godina i rezultate dokaznog postupka, očigledno je da je pok. otac tužitelja pored nasljeđivanja iza smrti oca GD pok. Z i diobom sa sunasljednicima i izvanrednom dosjelošću stekao vlasništvo predmeta spora protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njegovog prednika pok. oca GD pok. Z), što znači da je isti u trenutku smrti bio izvanknjižni vlasnik predmeta spora.

38. Da su prednici tužiteljice sada pok. otac VD pok. GD, djed GD pok. Z bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora kako je naprijed utvrđeno, a koji posjed je nastavila nesmetano i kontinuirano tužiteljica proizlazi i iz evidencije katastara u kojem je kao posjednik upisan GD, djed tužiteljice za 350/8399 dijela, kao i stranačke izjave tužiteljice (koju izjavu je ovaj sud cijenio vjerodostojnom i prihvatio).

39. Tužiteljica je nasljeđivanjem iza smrti oca VD pok. GD (članak 128. ZV-a koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti oca tužiteljice) stekla vlasništvo predmeta spora.

40. Kraj takva stanja stvari, navodi tužene izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti. Naime, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je pok. otac tužiteljice VD pok. GD vlasništvo naprijed navedenih dijelova predmetne nekretnine stekao kako nasljeđivanjem iza smrti oca GD pok. Z i diobom sa ostalim sunasljednicima, tako i izvanrednom dosjelošću, za koju nije uvjet da je posjed koji su imali bio kvalificiran, već je dovoljno da je on bio savjestan (pošten). Posjed je pošten, odnosno savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (paragraf 328 OGZ). Poštenje (savjesnost) se pretpostavlja.

41. U odnosu na poštenje prednika tužiteljice a i same tužiteljice koje apostrofira tuženica. Republika Hrvatska ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Kao što je već naprijed navedeno tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužiteljice i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od prednika tužiteljice ili sama tužiteljica bili nepošteni posjednici.

42. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na skicu mjesta očevida vještaka mjernika RD od dana 15. listopada 2025. godine nije imala primjedbi.

43. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavku 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 ) a tužiteljici su priznati troškovi koje je imala za:

- sastav tužbe po kvalificiranom punomoćniku (v.p.s. = 1.400 eura) – 100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. i 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- četiri (4) zastupanja kvalificiranog punomoćnika na ročištima (17.9.2025., 9.10.2025., 27.11.2025. i 16.12.2025.) – 400 bodova (4 x 100 bodova) sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife

- sastav dva obična podneska po kvalificiranom punomoćniku od 22.8.2025. i 17.9.2025. – 50 bodova (2 x 25 boda) sukladno Tbr. 8. t. 4. Tarife

- sastav tri (3) obrazložena podneska po kvalificiranog punomoćnika od 5.9.2025., 19.9.2025.. i 21.11.2025. – 300 bodova (3 x 100 bodova) sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife - ukupno 850 boda ili 1.700,00 eura (Tbr. 54. Tarife) koji iznos uvećan za iznos PDV-a (25%) na trošak odvjetnika (425 eura), trošak očevida (400 eura) te sudsku pristojbu tužbe (26.55 eura) i odluke (53.09 eura) sukladno Tar. br.1. t. 1. i Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/2023) predstavlja parnični trošak tužiteljice u ukupnom iznosu od 2.604,64 eura.

Šibenik, 14. siječnja 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćniku tužiteljice, ZOU Crnogaća & Crnogaća u Šibeniku - odvjetnici Nikolini Crnogaći Grubišić

- tuženici Republici Hrvatskoj koju zastupa općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku