Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU

    Zadar, Plemića Borelli 9

    Poslovni broj: Kž-62/2024

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dijane Grancarić kao predsjednice vijeća, te Sandre Radanović i Ivana Markovića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marine Horvat kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EJ, zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/015, 101/17,118/18, 126/19, 84/21– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, broj K-382/2021 od 12. prosinca 2023., temeljem čl. 474. a. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (" Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) , u sjednici vijeća održanoj dana 14. siječnja 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom od 12.prosinca 2023. Općinski sud u Dubrovniku je pod toč. I. izreke, temeljem odredbe čl. 544. st. 1. ZKP/08 kazneni nalog tog suda, posl.br. K-382/2021 od 4. veljače 2022. stavio izvan snage, dok je pod toč. II. izreke, temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe okrivljenika EJ da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela-tjelesnom ozljedom iz čl.117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11.

    1.1. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč.1.-5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08) i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 470. st. 2. ZKP/08), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

    3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika je podnio okrivljenik putem branitelja Dina Hadžiomerovića, odvjetnika u Dubrovniku, te predlaže odbiti žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    4. Spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetniku u Zadru na dužno razgledanje, a sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08.

    5. Nije u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude iznio krajnje nejasne razloge o odlučnim činjenicama, te da nije uzeo u obzir nedvojbeno utvrđene činjenice dok je zaključke izvodio na temelju indicija pa je tako neosnovano utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, čime upire da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju dokaza provedenih u postupku. Suprotno navodima žalbe državnog odvjetnika, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 jer je dao razloge o svim odlučnim činjenicama, uključujući i njegovu ocjenu svih okolnosti u konkretnom slučaju na temelju čega je donio prvostupanjsku presudu. U odnosu na ovu žalbenu osnovu treba reći da državni odvjetnik sadržajno dovodi u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu će biti više riječi u nastavku presude.

    6. Međutim u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi ističe da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno.

    7. Pobijanom presudom okrivljenik je oslobođen od optužbe da bi 20. studenoga 2021., oko 16,30 sati, ispred stana u [adresa], tijekom verbalne prepirke sa suprugom njegovog brata, HJ, istu povukao u unutrašnjost stana pri čemu je HJ pala na tlo, kada je, u nakani nanošenja tjelesnih ozljeda udario rukom u predjelu glave, uslijed čega je HJ zadobila krvni podljev lijeve strane čela i oguljotine kože na lijevom laktu, što u svojoj ukupnosti predstavlja tjelesnu ozljedu.

    7.1. U obrazloženju presude se navodi kako sud poklanja vjeru okrivljeniku te obrazlaže ponašanje HJ u drugom događaju okarakterizirajući da je ona bila u rastrojenom stanju i u društvu s EJN, kada obje padaju na pod, što je vidljivo na snimci gdje se vidi još jedna ruka za koju sud zaključuje da pripada ZJ. Nadalje se u obrazloženju navodi kako je HJ tada pala na tlo, zajedno sa EJN te nije za iznenaditi se da je imala i modrice. Također prvostupanjski sud zaključuje kako su iskazi EJN, RJ i ČJ pristrani jer su u suprotnosti sa pregledanom snimkom.

    7.2. U pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude iznio krajnje nejasne razloge o odlučnim činjenicama te nije uzeo u obzir nedvojbeno utvrđene činjenice dok je zaključke izvodio na temelju indicija pa je tako neosnovano utvrdio kako nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

    7.3. Naime, prvostupanjski sud u cijelosti razmatra neki drugi događaj a gotovo da se niti ne osvrće na inkriminirani događaj od 20. studenog 2021., te analizira pregledani snimku na l.s. 149, iz koje izvodi zaključak o osobnosti oštećenice, prikazujući je kao rastrojenu osobu koja uz to ima probleme sa drogom i alkoholom, Međutim, prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu da su se između okrivljenika EJ i oštećenice HJ zbila dva događaja, jedan 20. studenog 2021.,tj. inkriminirani događaj, o kojem događaju ne postoji nikakva snimka, te drugi događaj dva tjedna kasnije, odnosno 4. prosinca 2021. i upravo o tom drugom događaju postoji snimka na l.s. 149. Dakle, snimka na l.s. 149 koju analizira sud, nije snimka inkriminiranog događaja, pa se iz sadržaja snimke ne može izvoditi nikakav zaključak o tijeku događaja kritične prigode, a pogotovo ne zaključak o tome je li okrivljenik kritične prigode zadao tjelesnu ozljedu oštećenoj ili nije. Očigledno je kako je obrana u potpunosti utjecala da se prvostupanjski sud posveti analizi nekih drugih događaja a da pri tome zanemari u potpunosti utvrditi činjenice vezane uz inkriminirani događaj.

    7.4. Iako prvostupanjski sud navodi kako je EJN pristrani svjedok, ne daje nikakvo objašnjenje na temelju čega dolazi do takvog zaključka. Ova svjedokinja u svom iskazu navodi kako je udarcu prethodila svađa tijekom koje HJ iznosi brojne uvrede okrivljeniku da bi nakon toga optuženik udario HJ u glavu dok je ona bila na tlu. Ističe da je možebitno oštećena tada bila u alkoholiziranom stanju te se ne sjeća događaja koji se zbio četrnaest dana prije ovog događaja. Kada je ispitivana na raspravi, svjedokinja je u cijelosti ostala pri ranijem iskazu tako da nije bilo razloga ne povjerovati njenim navodima.

    7.5. Ispitani svjedoci ŠJ i ZJ navode da su bili u stanu kada je došlo do svađe optuženika i njihove kćeri ali tada nisu vidjeli optuženika nego su vidjeli kako je HJ izgledala nakon tog događaja i opisuju izgled HJ nakon ozljeđivanja. Nije razvidno iz kojih razloga prvostupanjski sud navedene svjedoke smatra pristranim kada je očigledno da oni govore isključivo o onome što im je poznato ne želeći ni na koji način neosnovano teretiti okrivljenika. Osim toga, iskazi ovih svjedoka potkrijepljeni su liječničkom dokumentacijom za oštećenu HJ na l.s. 17 i 18, iz koje nedvojbeno proizlazi da je oštećenica dana 20. studenog 2021. u 17,30 sati, dakle sat vremena nakon inkriminiranog događaja, zatražila liječničku pomoć. U liječničkoj dokumentaciji je konstatirano da je oštećenica napadnuta do strane druge osobe, da je zadobila 2-3 udarca u glavu, da su vidljivi hematomi na čelu, te se žali na glavobolju. Vidljiva je i manja ogrebotina na lijevom laktu. Također je konstatirano je oštećenica zadobila površinske ozljede glave, koje su okvalificirane kao lake tjelesne ozljede.

    7.6. Nadalje, vještak dr. Igor Borić, vezano za mehanizam nastanka predmetne ozljede, navodi kako dolazi u obzir udarac šakom kao mehanizam nastanka ozljede kod oštećene HJ te gotovo isključuje da bi ova ozljeda mogla nastati padom. Posebno se ističe da je vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja imao na uvid liječničku dokumentaciju za oštećenu sačinjenu dana 20.studengo 2021., te je zadatak vještačenja bio utvrditi mehanizama nastanka ozljede koju zadobila oštećenica upravo tog dana, tako da je potpuno irelevantno ponašanje oštećenice i okrivljenika kako to proizlazi iz snime drugog događaja, tj. događaja od 4. prosinca 2021, jer se radi o događaju koji se zbio četrnaest dana nakon inkriminiranog događaja.

    7.7. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi da je HJ istoga dana došla u Službu hitne medicinske pomoći, gdje joj je ukazana liječnička pomoć te je konstatiran hematom-oteklina u obliku kvrge veličine 2-3 cm na čelu, o kojoj ozljedi su svjedočili i EJN te RJ. Navedeni svjedoci jasno navode kada su nastale ozljede kod HJ, a EJN opisuje kako su nastale te ozljede, pri tome ističući kako nije sigurna je li okrivljenik oštećenoj zadao udarac otvorenom ili zatvorenom šakom, ali vještak navodi kako ovakva ozljeda uobičajeno nastaje udarcem zatvorenom šakom pa se iz toga može izvesti jedini mogući zaključak da je taj udarac uputio okrivljenik i da je HJ zadobila ozljede od tog udarca.

    7.8. Uz sve navedeno, prvostupanjski sud navodi kako u cijelosti vjeruje navodima obrane okrivljenika iako isti u svojoj prvoj obrani niti jednom riječju ne navodi da bi njegova majka bila nazočna događaju dok to navodi tek u obrani na raspravi, što je očigledno napravljeno kako bi obranu prilagodio iskazu svoje majke, te izbjegao odgovornost u ovom kaznenom postupku. Nadalje, iako prvostupanjski sud navodi kako je oštećena možebitno ozlijeđena jer je u stanju rastrojstva udarila u dovratak vrata, okrivljenik u svojoj obrani navodi kako je oštećena prvotno lupala nogama u vrata pa ju je on odvukao u sobu gdje ona pada na pod tako da je nejasno kada bi to oštećena mogla udariti u dovratak vrata, pa prvostupanjski sud izvodi zaključke koji nemaju uporišta niti na jednom provedenom dokazu pa čak niti na temelju obrane optuženika, kako to ispravno tvrdi žalitelj.

    7.9. Dakle, prvostupanjski sud je izveo krajnje nejasne razloge o odlučnim činjenicama a da pri tome nije dao jasne razloge radi kojih smatra iskaze svjedoka EJN, ŠJ i ČJ pristranim, pa je posljedično tome došao do nepravilnog zaključka kako okrivljenik nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

    8. Prema tome iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da navedeni zaključci prvostupanjskog suda za sada nisu prihvatljivi, Naime, i ovaj drugostupanjski sud, nalazi da je u pravu žalitelj, tj. državni odvjetnik kada tvrdi da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno.

    8.1. Dakle, prema stanju spisa, nužno je reći da je zaključak prvostupanjskog suda za sada neprihvatljiv, te da je žalitelj sa uspjehom doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, pa je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

    9. Stoga je na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08, trebalo prihvatiti žalbu državnog odvjetnika, ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

    10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će izvesti i ocijeniti sve ranije navedene dokaze, po potrebi i druge, vodeći računa i o argumentaciji ove drugostupanjske odluke, iznova će provesti raspravu, nakon čega će donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, odluku koju će valjano obrazložiti sukladno odredbi čl. 459. ZKP/08

    U Zadru, 14. siječnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Dijana Grancarić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.