REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-12205/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DL, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 1. i dr. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. listopada 2022., broj 7. Pp-11776/2022, u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. DL a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela prekršaja i kazni te izriče da je okrivljenik, djelom za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 660,00 eura (šestošezdeset eura), koju je dužan platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je ista plaćena u cijelosti.

II. Odbija se žalba okr. DL kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, okr. DL je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 20,00 EUR (dvadeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. listopada 2022., broj 7. Pp-11776/2022, proglašen je krivim okr. DL da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.), za koji mu je izrečena novčana kazna 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku jednog mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom, na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona, odbijena je optužba da bi okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 72. st. 1. t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

1.2. Na temelju, čl. 70. st. 2. i čl. 72. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana te čl. 76.a st. 1. i st. 3. Prekršajnog zakona, izrečena je mjera oduzimanja predmeta i to malokalibarske puške marke „Marlin“, kal. 22 mm, serijski broj [broj telefona], bez spremnika streljiva, s optičkim nišanom marke „Simmons“ i zračna puška marke „Shanghai Model 62“, kal. 4,5 mm. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi 200,00 kuna.

2. Protiv navedene presude, okrivljenik osobno pravodobno je podnio žalbu ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

3. Žalba nije osnovana.

4. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik postavlja retoričko pitanje je li on najveći kriminalac da ga se tako kažnjava zbog jedne stare i neispravne puške koju je dobio na poklon od Krapinske brigade koja je tada branila Karlovac te detaljno opisuje okolnosti koje su prethodile dobivanju predmetnog oružja.

5. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je zaključak o krivnji okr. DL osnovano donio povezujući njegovu obranu s materijalnim dokazima. Pritom, i prije svega, treba naglasiti da već iz same obrane okrivljenika, kao i iz navoda žalbe, proizlazi da su se u ponašanju okr. DL ispunila sva bitna obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim. Tako okrivljenik i u obrani i u žalbi uopće ne osporava da je posjedovao vatreno oružje B kategorije bez odobrenja za nabavu oružja koje je izdalo nadležno upravno tijelo. Ove odlučne činjenice proizlaze i iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostorija te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (list 7 – 14 spisa). Budući da, sukladno odredbi čl. 7. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, predmetna puška pripada B kategoriji oružja za čije posjedovanje je potrebno odobrenje nadležnog upravnog tijela, to su se u ponašanju okrivljenika ispunila sva konstitutivna obilježja prekršaja za koji je i proglašen krivim, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud. Uz puno uvažavanje okolnosti iz Domovinskog rata o načinu na koji je okrivljenik došao u posjed predmetnog oružja, a koje se detaljno opisuju u žalbi, iste nemaju nikakvog utjecaja na njegovu prekršajnu odgovornost niti ga mogu ekskulpirati od činjenice da je neovlašteno posjedovao oružje B kategorije.

6. Na pravilnost prvostupanjske presude ne utječe ni tvrdnja okrivljenika da se radilo o neispravnoj pušci, koja činjenica se iznosi tek sada u žalbi, što je protivno čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona. No, unatoč tome okrivljeniku se napominje da je, prema relevantnim odredbama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, postupak onesposobljavanja oružja strogo propisan te isključivo u nadležnosti fizičke ili pravne osobe koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, koja je dužna izdati potvrdu nakon što izvrši postupak onesposobljavanja nekog oružja. Iz navedenih razloga, i ovi žalbeni navodi se smatraju neosnovanim.

7. Žalbene navode kojima okrivljenik opisuje okolnosti vezane uz zračnu pušku ovaj sud nije razmatrao jer se radi o okolnostima relevantnim za kazneni postupak koji je protiv okrivljenika bio pokrenut zbog kaznenog djela iz čl. 205. st. 1. Kaznenog zakona i koje nisu bitne za ovaj prekršajni postupak, tim više što je pobijanom presudom protiv okrivljenika odbijena optužba za prekršaj iz čl. 72. st. 1. t. 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana koji se odnosio na zračnu pušku.

8. Stoga, žalbenim navodima činjenično stanje nije dovedeno u sumnju glede pravilnosti i stupnja pouzdanosti utvrđenja odlučnih činjenica pa nije osnovana žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim propisuje nižu novčanu kaznu (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je blaži za okrivljenika.

10. U vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18. i 42/20.) po kojem je okr. DL proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 1. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 60 dana, i novčanu kaznu od 5.000,00 do 40.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 114/22.), za taj prekršaj je sada propisana, osim kazne zatvora, i novčana kazna od 660,00 do 5.300,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj 94/18., 42/20. i 114/22.) propisuje nižu novčanu kaznu, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

11. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

12. Budući da je prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim počinjen 12. svibnja 2022., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

13. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i uslijed žalbe okrivljenika, u kojoj on navodi kako zna da je počinio prekršaj i odgovorno tvrdi da se to više neće ponoviti, da već skoro dvije godine hoda uz pomoć štaka jer je slomio kralježnicu te da od svoje mirovine ne može platiti izrečenu novčanu kaznu.

14. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da su okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, dostatno vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. I ovaj sud smatra da nema osnove za primjenu odredbe o ublažavanju kazne jer nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti, pri čemu treba napomenuti da žalbeni navodi o lošem zdravstvenom stanju te niskim primanjima po osnovi mirovine nisu potkrijepljeni ni jednim dokumentom. Stoga, ocjena je ovog suda da je novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma primjerena stupnju krivnje okrivljenika, pogibeljnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

15. Iz navedenih razloga, žalba okrivljenika u odnosu na prekršajnopravnu sankciju nije osnovana pa je ovaj sud novčanu kaznu preinačio samo kao posljedicu primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.

16. Odluka o oduzimanju predmeta, koja se žalbom ne osporava, razmatrana je sukladno čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona. I ovaj sud smatra da će se navedenom mjerom otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na okrivljenika u činjenju novih prekršaja jer bi se, s obzirom da okrivljenik ne posjeduje odobrenje nadležnog tijela za nabavu vatrenog oružja niti postoji mogućnost naknadnog „legaliziranja“ predmetnog oružja, eventualnim vraćanjem tog oružja okrivljeniku istog stavilo u poziciju činjenja novog prekršaja. Navedena okolnost, i po ocjeni ovog suda, ukazuje na mogućnost buduće zlouporabe predmetnog oružja, tako da u konkretnom slučaju preteže opći interes zajednice za zaštitom opće sigurnosti, a imajući na umu da je okrivljeniku izrečena blaža vrsta kazne (za ovaj prekršaj je propisana i kazna zatvora) i to u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, izrečenom mjerom oduzimanja predmeta okrivljenik neće snositi ni prekomjerni teret.

17. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, u spisu nema dokaza da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 20,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

18. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 14. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.