RepublikaHrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: 11  Pr-167/2017-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Tomislavu Maras, u pravnoj stvari 1 tužitelja GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2 tužitelja NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3 tužitelja ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Anti Pecirep, odvjetniku iz Zagreba, Bužanova 6D protiv tuženika Republika Hrvatska - Ministarstvo obrane, OIB: 52634238587 zastupano po ODO Karlovac, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 11. prosinca 2025. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi dana 14. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju TT na ime naknade plaće za rad vikendom i u dane blagdana isplati bruto iznos od 161,44 EUR (slovima: sto šezdeset jedan eura i četrdeset četiri centa) zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 76,60 EUR od 16.09.2013. godine

- na iznos od 84,84 EUR od 16.10.2013. godine

II.

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju NT, na ime naknade plaće za rad vikendom i u dane blagdana isplati bruto iznos od 334,75 EUR (slovima: tristo trideset četiri eura i sedamdeset pet centi) zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 334,75 EUR od 16.04.2014. godine

III.

„Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj - za Ministarstvo obrane da tužitelju IT, na ime naknade plaće za rad vikendom i u dane blagdana isplati bruto iznos od 14,89 EUR (slovima: četrnaest eura i osamdeset devet centi) zajedno sa zateznim kamatama, osim na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, po kamatnoj stopi sukladno članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) propisanoj za ostale odnose koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.08.2015. godine koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom:

- na iznos od 14,89 EUR od 16.04.2014. godine

kao i naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 2.856,37 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i Uredba 156/22) po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počev od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 14. siječnja 2026.godine, pa do isplate, sve u roku 15 dana.

II.

Odbijaju se tužitelji s viškom tužbenog zahtjeva sa zahtjevom za isplatom na žiro račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa odvjetnika iz Zagreba, IBAN: [broj bankovnog računa].

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi tvrdi da su zaposlenici kod tuženika – MORH – Hrvatska kopnena vojska - sa sjedištem zapovjedništva u Karlovcu na poslovima djelatne vojne osobe. U vremenskom razdoblju rada unazad pet godina tužitelji su bili povremeno angažirani na službenim zadaćama i poslovima blagdanom, a ponekad blagdanom i u danima vikenda. Prilikom isplate plaće tuženik nije pravilno obračunao i isplatio tužitelju cijeli iznos ovih dodataka na plaću ( na način da se prilikom obračuna dodaci na plaću a posebice za rad vikendom i dodatak za rad blagdanom međusobno ne isključuju već kumuliraju). Zbog djelomičnog neplaćanja dodatka na plaću za rad blagdanom, odnosno u dane vikenda, tužitelji smatraju da su oštećeni za iznos od oko 2.000,00 kuna bruto u ukupno utuženom razdoblju. Sukladno čl. 186 A ZPP-a tužitelji su se prije podnošenja tužbe sudu obratili nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu zahtjevom za mirno rješenje spora, ali je tužena takav zahtjev odbila kao neosnovan. Obzirom na prezentirano tužitelji predlažu Sudu, da Sud nakon zakazane i provedene rasprave donese presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovane. U ovom predmetu valja razlikovati dva vremenska razdoblja koja različito reguliraju predmetnu materiju. Prvo razdoblje odnosi se na vrijeme od 01. listopada 2009. do 01. lipnja 2014. kada se primjenjivala Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09 i 118/12) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09) koji su stupili na snagu 01. listopada 2009.

3. Tom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba. Navedenim Pravilnikom bilo je regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu prekovremeni rad, rad blagdanom i drugim neradnim danima koje su tužitelji ostvarili i koja je isplaćena u tom razdoblju. Prema točki III. citirane Odluke radno vrijeme u pojedinim ustrojstvenim jedinicama u skladu s potrebama službe može biti organizirano kao rad u smjenama, rad u turnusima ili na drugi odgovarajući način, a prema mjesečnom fondu sati može biti puno, skraćeno ili dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad).Kada se radno vrijeme organizira na drugi odgovarajući način, može biti preraspodijeljeno tako da tijekom jednoga razdoblja traje dulje, a tijekom drugoga razdoblja kraće od punoga radnog vremena s tim da ne smije biti dulje od 60 sati tjedno. Preraspodijeljeno radno vrijeme u okviru mjesečnog fonda sati ne smatra se prekovremenim radom.

4. U spornom razdoblju za sve tužitelje primijenjena je preraspodjela radnog vremena pa se to preraspodijeljeno radno vrijeme u okviru mjesečnog fonda sati ne smatra prekovremenim radom.

5. U odnosu na to razdoblje tuženik ukazuje na recentnu sudsku praksu u istovrsnim predmetima izraženu u presudi Županijskog suda u Osijeku broj: Gž- 1254/2012 od 23. kolovoza 2012. i Gž-1829/2012 od 12. srpnja 2012., Županijskog suda u Bjelovaru broj: Gž-2185/2011 od 12. siječnja 2012., Županijskog suda u Karlovcu broj: Gž-978/2012 od 06. lipnja 2012. i Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Gž- 474/2013 od 05. veljače 2014. kao i ranije citiranim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

6. Drugo razdoblje odnosi se na razdoblje nakon 26. lipnja 2013. kada je stupio na snagu novi Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13 i 75/15) kojim je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću (čl. 136.). Prema članku 239. st. 1. toga Zakona propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada. Prema članku 239. stavku 6. istoga Zakona propisano je da ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka kao i deficitarna zanimanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak. U pogledu radnog vremena člankom 153. toga Zakona propisano je da je služba u oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan dok raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Pri tom je važno napomenuti da je člankom 155. Zakona izričito propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego one ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15). Temeljem navedenih odredbi Zakona doneseni su i pod zakonski propisi i to Odluka o rasporedu radnog vremena (NN 66/14, 23/15 i 84/15) i ranije navedeni Pravilnik a koji su stupili na snagu 01. lipnja 2014.

7. Točkom IV. Odluke iz 2014. također je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014.

8. Tužitelji potražuju naknadu razlike plaće za razdoblje do 01. lipnja 2014. odnosno za prvo navedeno razdoblje.

9. Tuženik će dokumentaciju o radnom angažmanu tužitelja u utuženom razdoblju dostaviti po primitku iste od nadležnih službi zastupanog tijela, te će tada po potrebi dopuniti odgovor na tužbu sukladno dokumentaciji Ministarstva obrane.

10. Slijedom ranije navedenog tuženik predlaže da naslovni sud tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovane u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

11. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 28. prosinca 2016. godine, u odluke i rješenja tuženika, u dokumentaciju o radnoj angažiranosti tužitelja, proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje uz nalaz i mišljenje vještaka te 1, 2 i 3 dopune nalaza i mišljenja vještaka.

12. Uvidom u Rješenje MORH-a od 25. studenog 2011. godine sud je utvrdio da je 1 tužitelj kao skupnik od 14. prosinca 2011. godine do 14. prosinca 2014. godine bio raspoređen na dužnost vođa skupine sa mjestom službe u Gospiću, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.

13. Uvidom u Odluku o rasporedu od 02. lipnja 2014. godine sud je utvrdio da je 1 tužitelj kao skupnik od 01. lipnja 2014. godine do 31. svibnja 2018. godine bio raspoređen na dužnost vođa skupine sa mjestom službe u Gospiću.

14. Uvidom u Odluku od 23. rujna 2016. godine sud je utvrdio da je 1 tužitelj kao skupnik od 01. listopada 2016. godine do 30. rujna 2018. godine bio raspoređen na dužnost vođa skupine sa mjestom službe u Gospiću.

15. Uvidom u Rješenje MORH-a od 24. studenog 2011. godine sud je utvrdio da je 2 tužitelj kao skupnik od 14. prosinca 2011. godine do 14. prosinca 2014. godine bio raspoređen na dužnost vođa skupine sa mjestom službe u Gospiću, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.

16. Uvidom u Rješenje MORH-a od 28. rujna 2012. godine sud je utvrdio da je 2 tužitelj kao skupnik od 14. prosinca 2011. godine bio raspoređen na dužnost vođa skupine sa mjestom službe u Gospiću, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.

17. Uvidom u Rješenje MORH-a od 27. rujna 2012. godine sud je utvrdio da je 3 tužitelj kao natporučnik od 01. srpnja 2010. godine bio raspoređen na dužnost zapovjednika voda sa mjestom službe u Našicama time da mu od 01. rujna 2012. godine pripada pravo na dodatak od 0,10, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.

18. Uvidom u Odluku o rasporedu od 01. lipnja 2014. godine sud je utvrdio da je 3 tužitelj kao natporučnik od 01. lipnja 2014. godine do 31. svibnja 2016. godine bio raspoređen na dužnost zapovjednika voda sa mjestom službe u Našicama.

19. Uvidom u Rješenje MORH-a od 23. lipnja 2010. godine sud je utvrdio da je 3 tužitelj kao natporučnik od 01. srpnja 2010. godine bio raspoređen na dužnost zapovjednika voda sa mjestom službe u Našicama time da mu od 01. rujna 2012. godine pripada pravo na dodatak od 0,2.

20. Odlučujući u ovoj pravnoj stvari ovaj sud je prilikom odlučivanja imao u vidu odredbe propisa koji su bili važeći u utuženom razdoblju (od 28. prosinca 2011. godine do 01. lipnja 2014. godine), i to Odluku o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12), za razdoblje od 01.10.2009. do 01.06.2014. godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09), za razdoblje od 01.10.2009. godine - Zakon o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02 -124/09) Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću za: - prekovremeni rad 50% - rad noću 40% - rad subotom 25% - rad nedjeljom 35% - rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150% itd. Dodaci na plaću se međusobno ne isključuju.

21. Vještak je potom sukladno zadatku suda prema rješenju od 24. veljače 2020. godine i rješenju od 08. veljače 2022. godine te rješenju od 01. listopada 2024. godine sačinio nalaz i mišljenje prema kojem 1. tužitelju GT - za iskazanih 16 sati prekovremenog rada, 8 sati rada subotom i 8 sati rada nedjeljom, u razdoblju od 01.08.2013. do 30.09.2013. godine nisu isplaćeni dodaci na plaću u iznosu 1.216,39 kuna (161,44 EUR), a 2. tužitelju NT - za iskazanih 32 sata prekovremenog rada, 16 sati rada subotom i 16 sati rada nedjeljom za ožujak 2014. godine, nisu isplaćeni dodaci na plaću u iznosu 2.522,15 kuna (334,75 EUR) dok 3 tužitelju ST za rad vikendom u 2014. godini iskazan je na dan - nedjelja, 02. ožujak 2014. godine u trajanju od 6 sati - za iskazanih 6 sati rada nedjeljom, u razdoblju od 01.01.2014. do 01.06.2014. godine, 3 tužitelju su manje isplaćeni dodaci na plaću u iznosu 112,18 kuna (14,89 EUR).

22. Vještak je pri izračunu razlike plaće primjenjivao odredbe propisa koji su bili važeći u utuženom razdoblju (od 28. prosinca 2011. godine do 01. lipnja 2014. godine): Zakon o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02 -124/09), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09), za razdoblje od 01.10.2009. godine te Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12), za razdoblje od 01.10.2009. do 01.06.2014. godine.

23. No, tuženik je istaknuo prigovor na nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na 3 tužitelja navodeći da su tužitelji bili angažirani na obavljanju službenih poslova i zadaća na terenu, prekovremeno, noću, subotama, nedjeljom, blagdanom i u smjenama za koji rad im dodatke na plaću tuženik nije platio. Međutim predmetnom tužbom tužitelji utužuju razliku s osnova rada blagdanom odnosno razliku plaća za rad blagdanom koji bi eventualno padali u dane vikenda (subota i nedjelja) jer se ti dodaci na plaću međusobno ne isključuju, već kumuliraju. Povrh toga vještak u svom nalazu dodatke na plaću za utuženi period računa prema kolektivnom ugovoru, a na tužitelje kao djelatne vojne osobe u utuženom periodu nisu se primjenjivale odredbe kolektivnog ugovora i općih propisa o radu nego se kao lex specialis primjenjuje Zakon o službi u oružanim snagama („Narodne novine“ broj: 33/02, 124/09) te je temeljem njega donesen i podzakonski akti, Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika, namještenika („Narodne novine“ broj: 118/09, 118/12) i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaću, načinu isplata plaća („Narodne novine“ broj: 118/09). Navedeno također doprinosi sumnji u ispravnost izračuna sudskog vještaka, jer je načinjen protivno zakonskim propisima koji se imaju primijeniti u konkretnom slučaju.

24. Vještak se očitovao na istaknute prigovore tuženika na način da isti skreće pozornost na navode na str. 3 iz Nalaza od 21. siječnja 2022. godine u kojem je navedeno da je prilikom sastavljanja Nalaza, vještak primjenjivao odredbe propisa koji su bili važeći u utuženom razdoblju (od 28. prosinca 2011. godine do 01. lipnja 2014. godine), a to su: - Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12), za razdoblje od 01.10.2009. do 01.06.2014. godine, - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09), za razdoblje od 01.10.2009. godine - Zakon o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02 -124/09) Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću za: - prekovremeni rad 50% - rad noću 40% - rad subotom 25% - rad nedjeljom 35% - rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150% i td. Dodaci na plaću se međusobno ne isključuju. Vještak je pri izračunima primjenjivao odredbe navedenih propisa, vodeći računa da se dodaci na plaću međusobno ne isključuju. Dakle, imajući u vidu ovakvo očitovanje vještaka koji je za utuženo razdoblje za tužitelje primjenjivao gore citirane važeće pozitivne zakonske propise to je ovaj sud ujedno utvrdio da je vještak pravilno izračunao manje plaćene doprinose za tužitelje te da stoga nema sumnji u ispravnost izračuna, jer isti nisu sačinjeni protivno zakonskim propisima koji se imaju primijeniti u konkretnom slučaju.

25. Ovaj sud je temeljem nalaza i sukladno prethodno citiranim pozitivnim propisima dosudio tužiteljima iznose sukladno postavljenom specificiranom tužbenom zahtjevu te je na tako dosuđene iznose sud dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. dospijevajući svakog 16-tog za prethodni mjesec sukladno odredbama čl. 92 st. 3 Zakona o radu NN 93/2014, 127/17, a kako je to navedeno u izreci presude.

26. Međutim, valjalo je odbiti zahtjev i to u dijelu koji se odnosi za isplatu na žiro- račun punomoćnika tužitelja Ante Pecirepa, odvjetnika u Zagrebu, jer je odredbom članka 433.a stavkom 1. ZPP-a određeno da kad se utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos, smatra se da je utužio bruto iznos, s time što je stavkom 2. toga članka, propisano da će primjerak pravomoćne presude kojom je odlučio o zahtjevu radnika iz stavka 1. ovoga članka sud dostaviti i poreznoj upravi. Kako se u konkretnom slučaju radi o sporu za isplatu naknade plaće za rad na terenu to se radi o dohotku po osnovu nesamostalnog rada u bruto iznosu.

27. Prema odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 115/16. – u daljnjem tekstu: ZPD), porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a prema odredbi članka 86. istoga Zakona, tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiro račun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način, s tim da ministar financija pravilnikom propisuje isplate primitaka koje se mogu izvršiti na tekući račun, odnosno u gotovom novcu.

28. Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 10/17. i 128/17. – u daljnjem tekstu: Pravilnik o porezu) u odredbi članka 92. razrađuje citiranu odredbu članka 86. ZPD-a te određuje da u skladu s člankom 86. ZPD-a tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiro račun kod banke odnosno nerezidentnima na njihov račun; iznimno od stavka 1. ovoga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatiti na njihov tekući račun kod banke primitke, među ostalim, po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona.

29. Ugovor koji je protivan prisilnim propisima ništetan je u smislu odredbe članka 322. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima - „Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15. - u daljnjem tekstu: ZOO), pa iako opseg punomoći određuje stranka, isti ne može biti protivan imperativnom propisu.

30. Imajući u vidu kogentnu narav odredbe članka 86. ZPD-a, a kada se ima u vidu i odredba članka 433.a ZPP-a, to proizlazi da nije moguće isplatu naknade plaće za rad na terenu izvršiti na žiro račun punomoćnika tužitelja, već isključivo na račun tužitelja osobno, pa je u ovom dijelu valjalo odbiti ovaj dio zahtjeva, zbog čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ove presude.

31. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku NN 70/19, te dosudio tužitelju trošak koji se sastoji od zastupanja 1 do 3 tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 125,00 EUR, sastav tužbe u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 19. rujna 2017. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanja na ročištu od 09. travnja 2018. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanja na ročištu od 04. listopada 2018. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanja na ročištu od 13. prosinca 2018. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 04. veljače 2022. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 15. lipnja 2023. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 24. listopada 2023. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanja na ročištu od 28. svibnja 2024. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 30. rujna 2025. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 13. studenog 2025. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanja na ročištu od 11. prosinca 2025. godine u iznosu od 125,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 62,50 EUR ukupno 1.687,50 EUR uz uvećanje 20 % za zastupanje više tužitelja (Tbr.36 OT) sveukupno 2.025,00 EUR uz naknada za provedeno knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 832,36 EUR, sveukupno 2.857,36 EUR time da je istom sud dosudio i zatraženu zakonsku kamatu sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. počem od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 14. siječnja 2026. godine pa sve do isplate.

32. Ovaj sud nije dosudio tužitelju trošak sastava podnesaka od 01. rujna 2023. godine obzirom da su navodi iz istog podneska navedeni u ranijem podnesku od 15. lipnja 2023. godine kao niti sastava podneska od 28. listopada 2025. godine obzirom da 3 tužitelj u istom ponavlja navode iz podneska od 30. rujna 2025. godine.

U Karlovcu 14. siječnja 2026.

Sudac: Tomislav Maras

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Anti Pecirep, odvjetniku iz Zagreba, Bužanova 6D

2. ODO Karlovac, Građansko upravni odjel P-DO-236/2017