REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
Franjevačke stube 2
52000 Pazin
Poslovni broj: 1 P-125/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužitelja Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535 sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Gložiniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađerić & Lui d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženice JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Nenadu Slunjskom, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Slunjski i Rudnički j.t.d. sa sjedištem u [adresa], radi ispravka upisa i uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 9. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 14. siječnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Raiffeisenbank Austria d.d. koji glasi:
„Utvrđuje se da je pogrešno izbrisano pravo zaloga u list C teretovnicu, za iznos kunske protuvrijednosti od 271.500,00 CHF, uvećano za pripadajuću kamatu koja se pripisuje glavnici nakon isteka grace perioda, obračunato po srednjem tečaju kreditora na dan dospijeća tražbine, uz mogućnost promjene valutne klauzule iz CHF u EUR sukladno uvjetima Ugovora o kreditu, s redovnom kamatom po stopi od 4,50 % godišnja, promjenjiva, sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditora, kamatom po dospijeću u visini zakonske zatezne kamate, koja u trenutku sklapanja Ugovora iznosi 15,00 % godišnje, promjenjiva, te pripadajućim naknadama i drugim troškovima, na ime: RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., ZAGREB, i to na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KUĆA površine 225 m2, DVORIŠTE površine 560 m2, a koji navedeni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa vlasništvom posebnog dijela upisanog kao „4. Suvlasnički dio: 45/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4); Čest. IV POSLOVNI PROSTOR L-4 Poslovni prostor u suterenu s ulazom iz pješačke ulice, koji se sastoji od a) lokal 50,40 m2, b) WC 1,60 m2, UKUPNO; 52,00 m2, c) trijem 4,00 m2, UKUPNO: 56,00 m2“u dijelu 2/4, te „12. Suvlasnički dio: 4/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12); Čest. XII TERASA T-4, Terasa u suterenu smještena ispod posl. prostora 4-A sa pristupom iz pješačke ulice koji se sastoji od: a) terasa 18,90 m2, UKUPNO: 18,90 m2“ u dijelu 1/2, a koji je upisan temeljem Rješenja Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje, posl.br. Z-24065/2022 od 15.12.2022.
Upisuje se pogrešno izbrisano pravo zaloga u list C teretovnicu, za iznos kunske protuvrijednosti od 271.500,00 CHF, uvećano za pripadajuću kamatu koja se pripisuje glavnici nakon isteka grace perioda, obračunato po srednjem tečaju kreditora na dan dospijeća tražbine, uz mogućnost promjene valutne klauzule iz CHF u EUR sukladno uvjetima Ugovora o kreditu, s redovnom kamatom po stopi od 4,50 % godišnja, promjenjiva, sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditora, kamatom po dospijeću u visini zakonske zatezne kamate, koja u trenutku sklapanja Ugovora iznosi 15,00 % godišnje, promjenjiva, te pripadajućim naknadama i drugim troškovima, na ime:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., ZAGREB, i to na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KUĆA površine 225 m2, DVORIŠTE površine 560 m2, a koji navedeni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa vlasništvom posebnog dijela upisanog kao „4. Suvlasnički dio: 45/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4); Čest. IV POSLOVNI PROSTOR L-4 Poslovni prostor u suterenu s ulazom iz pješačke ulice, koji se sastoji od a) lokal 50,40 m2, b) WC 1,60 m2, UKUPNO; 52,00 m2, c) trijem 4,00 m2, UKUPNO: 56,00 m2“u dijelu 2/4, te „12. Suvlasnički dio: 4/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12); Čest. XII TERASA T-4, Terasa u suterenu smještena ispod posl. prostora 4-A sa pristupom iz pješačke ulice koji se sastoji od: a) terasa 18,90 m2, UKUPNO: 18,90 m2“ u dijelu 1/2.
Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu u Bujama, Općinskog suda u Pazinu da izvrši uknjižbu prava zaloga u list C teretovnicu, za iznos kunske protuvrijednosti od 271.500,00 CHF, uvećano za pripadajuću kamatu koja se pripisuje glavnici nakon isteka grace perioda, obračunato po srednjem tečaju kreditora na dan dospijeća tražbine, uz mogućnost promjene valutne klauzule iz CHF u EUR sukladno uvjetima Ugovora o kreditu, s redovnom kamatom po stopi od 4,50 % godišnja, promjenjiva, sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditora, kamatom po dospijeću u visini zakonske zatezne kamate, koja u trenutku sklapanja Ugovora iznosi 15,00 % godišnje, promjenjiva, te pripadajućim naknadama i drugim troškovima, na ime:
RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., ZAGREB, i to na nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KUĆA površine 225 m2, DVORIŠTE površine 560 m2, a koji navedeni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa vlasništvom posebnog dijela upisanog kao „4. Suvlasnički dio: 45/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4); Čest. IV POSLOVNI PROSTOR L-4 Poslovni prostor u suterenu s ulazom iz pješačke ulice, koji se sastoji od a) lokal 50,40 m2, b) WC 1,60 m2, UKUPNO; 52,00 m2, c) trijem 4,00 m2, UKUPNO: 56,00 m2“u dijelu 2/4, te „12. Suvlasnički dio: 4/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12); Čest. XII TERASA T-4, Terasa u suterenu smještena ispod posl. prostora 4-A sa pristupom iz pješačke ulice koji se sastoji od: a) terasa 18,90 m2, UKUPNO: 18,90 m2“ u dijelu 1/2.
Tuženica JV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti da Općinski sud u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Bujama, ponovno upiše uknjižbu pogrešno izbrisanog založnog prava tužitelja Raiffeisenbank Austria d.d., [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: 53056966535 u list C teretovnicu, za iznos kunske protuvrijednosti od 271.500,00 CHF, uvećano za pripadajuću kamatu koja se pripisuje glavnici nakon isteka grace perioda, obračunato po srednjem tečaju kreditora na dan dospijeća tražbine, uz mogućnost promjene valutne klauzule iz CHF u EUR sukladno uvjetima Ugovora o kreditu, s redovnom kamatom po stopi od 4,50 % godišnja, promjenjiva, sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditora, kamatom po dospijeću u visini zakonske zatezne kamate, koja u trenutu sklapanja Ugovora iznosi 15,00 % godišnje, promjenjiva, te pripadajućim naknadama i drugim troškovima, na ime: RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., ZAGREB, i to na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji navedeni suvlasnički dio je neodvojivo povezan sa vlasništvom posebnog dijela upisanog kao „4. Suvlasnički dio: 45/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4); Čest. IV POSLOVNI PROSTOR L-4 Poslovni prostor u suterenu s ulazom iz pješačke ulice, koji se sastoji od a) lokal 50,40 m2, b) WC 1,60 m2, UKUPNO; 52,00 m2, c) trijem 4,00 m2, UKUPNO: 56,00 m2“u dijelu 2/4, te „12. Suvlasnički dio: 4/400 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-12); Čest. XII TERASA T-4, Terasa u suterenu smještena ispod posl. prostora 4-A sa pristupom iz pješačke ulice koji se sastoji od: a) terasa 18,90 m2, UKUPNO: 18,90 m2“ u dijelu 1/2“.
II Nalaže se tužitelju Raiffeisenbank Austria d.d. da tuženici JV naknadi trošak parničnog postupka u visini od 500,00 EUR u roku od 15 dana.
III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u visini od 553,90 EUR kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom sudu 14. veljače 2024. protiv tuženice podnio tužbu za ispravak navodeći da je kod ovog suda vodio ovršni postupak protiv ovršenika UV pod brojem Ovr-64/2019. U tom je postupku prodan suvlasnički dio ovršenika na kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je neodvojivo povezana s vlasništvom posebnih dijelova upisanih kao:„4. suvlasnički dio: 45/400 etažno vlasništvo (E-4) – poslovni prostor L-4 u suterenu s ulazom iz pješačke ulice, koji se sastoji od lokala površine 50,40 m² i WC-a površine 1,60 m², ukupno 52,00 m², s trijemom od 4,00 m², ukupno 56,00 m²“, u dijelu 2/4, te „12. suvlasnički dio: 4/400 etažno vlasništvo (E-12)
– terasa T-4 u suterenu ispod poslovnog prostora 4-A, površine 18,90 m²“, u dijelu 1/2. Navedene suvlasničke dijelove kupila je tuženica na javnoj dražbi u ovršnom postupku, a rješenjem o dosudi, poslovni broj: Ovr-64/2019-58 od 5. listopada 2022., naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu da izvrši zabilježbu dosude nekretnine i uknjižbu vlasništva na ime tuženice, uz brisanje založnog prava tužitelja na navedenim suvlasničkim dijelovima u vlasništvu ovršenika. Ističe da je u trenutku vođenja ovršnog postupka, kao i tijekom cijelog njegova trajanja, imao upisano založno pravo na cijeloj predmetnoj nekretnini, uključujući sve suvlasničke dijelove navedene pod točkom I rješenja o dosudi. Međutim, Zemljišnoknjižni odjel u Bujama-Buie, prilikom provedbe navedenog rješenja, obrisao je založno pravo tužitelja ne samo sa suvlasničkog dijela ovršenika UV, nego i sa suvlasničkih dijelova MV, GV i RV, protiv kojih ovršni postupak nije bio vođen, a koji su bili vlasnici preostalog dijela 4. i 12. suvlasničkog dijela predmetne nekretnine. Po zaprimanju rješenja o dosudi i provedbi istog u zemljišnim knjigama, tužitelj je podnio prijedlog radi ukidanja potvrde pravomoćnosti rješenja o dosudi, kako bi sud izričito naveo da se brisanje založnog prava odnosi samo na suvlasnički dio ovršenika. Prijedlog je odbijen, a i žalba tužitelja protiv navedenog rješenja odbijena je. U rješenju Općinskog suda u Pazinu izričito je navedeno da je „u predmetnom rješenju o dosudi izdan precizan nalog zemljišnoknjižnom odjelu suda i to isključivo u odnosu na suvlasničke dijelove ovršne nekretnine ovršenika“. Tužitelj je zatim podnio prijedlog za ispravak pogrešnog upisa po službenoj dužnosti, u kojem je tuženica izjavila da se s ispravkom ne slaže, pa je tužitelj upućen u parnicu rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Buje, broj: Z-15691/2023 od 31. kolovoza 2023., koje je postalo pravomoćno 15. siječnja 2024. Ovu tužbu tužitelj podnosi u roku od 30 dana od pravomoćnosti tog rješenja. Tužitelj nadalje navodi da je tuženica kupila suvlasnički dio nekretnine u ovršnom postupku, iz čega proizlazi da je bila upoznata s ovršnim postupkom, s postupkom javne dražbe, s posljedicama prodaje nekretnine putem dražbe, kao i s podacima vidljivima iz zemljišnoknjižnih izvadaka. Tuženica je ujedno osnivač, član i prokurist trgovačkog društva Kolar d.o.o. iz [adresa], čija djelatnost obuhvaća obavljanje trgovačkog poslovanja na domaćem i inozemnom tržištu, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, te poslove poslovanja i upravljanja nekretninama. Stoga je očito da je tuženica upoznata s pravnim prometom nekretnina, s čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka, te s postupkom kupnje nekretnina putem elektroničke dražbe. Nadalje ukazuje da je tuženica već ranije, ugovorom o kupoprodaji od 18. lipnja 2018., kupila suvlasnički dio iste nekretnine (3. suvlasnički dio – poslovni prostor L-3), od trgovačkog društva Kolar d.o.o., pa joj je time bilo poznato da je na 4. i 12. suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine postojalo založno pravo tužitelja, i to na dijelovima svih suvlasnika. Također, tužitelj ističe da je tuženica 23. prosinca 2022., svega 9 dana nakon što je u zemljišnim knjigama provedena zabilježba rješenja o dosudi, kupila i ostale suvlasničke dijelove predmetne nekretnine, što jasno pokazuje da je bila svjesna postojanja založnog prava tužitelja. Tužitelj dodatno ukazuje na nelogičnost u samom postupku provedbe rješenja o dosudi, jer je u zemljišnim knjigama provedba upisa izvršena s datumom 14. prosinca 2022., dok je rješenje doneseno 15. prosinca 2022., što potvrđuje da je upis izvršen prije donošenja odluke, odnosno bez valjane pravne osnove.
2. U odgovoru na tužbu od 27. prosinca 2024. tuženica se u cijelost usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu s prijedlogom da se isti odbije kao neosnovan. Tvrdi da je u ovršnom postupku vođenom pred Općinskim sudom u Pazinu pod brojem Ovr-64/2019, na prijedlog Raiffeisenbank Austria d.d. kao ovrhovoditelja, provedena ovrha radi naplate novčane tražbine prodajom nekretnine koja je bila u suvlasništvu više osoba, među kojima i ovršenika UV. Nakon provedenog ročišta za prodaju, doneseno je rješenje o dosudi od 5. listopada 2022., kojim je nekretnina dosuđena njoj kao kupcu, uz izričit nalog zemljišnoknjižnom sudu da nakon pravomoćnosti izvrši uknjižbu njezina prava vlasništva i brisanje svih prava i tereta koji prestaju prodajom u ovrsi, u skladu s odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; dalje u tekstu: OZ). Ističe da je na temelju tog pravomoćnog rješenja o dosudi zemljišnoknjižni sud donio rješenje, poslovni broj: Z-24065/2022 od 15. prosinca 2022., kojim je izvršena uknjižba njezina vlasništva na predmetnim suvlasničkim dijelovima, uz brisanje tereta i založnih prava, među kojima i založnog prava tužitelja. Rješenje o provedbi upisa dostavljeno je svim strankama postupka, uključujući i tužitelju, koji je imao pravo izjaviti prigovor ako je smatrao da je upis proveden protivno nalogu ili zakonu. Međutim, tužitelj nije iskoristio pravo na prigovor, zbog čega je navedeno rješenje postalo pravomoćno i izvršno, pa je zemljišnoknjižni upis u cijelosti zakonit i konačan. Dalje navodi da je nakon provedbe upisa i pravomoćnog brisanja tereta 23. prosinca 2022. sklopila ugovor o kupoprodaji kojim je od drugih suvlasnika – MV, GV i RV – stekla i preostale suvlasničke dijelove predmetne nekretnine. Prije sklapanja ugovora, izvršila je uvid u zemljišne knjige iz kojih je bilo vidljivo da je nekretnina bez ikakvih tereta i založnih prava, te je, oslanjajući se na takvo stanje, postupala u potpunoj dobroj vjeri. Navodi da je u trenutku stjecanja vlasništva imala valjanu pravnu osnovu (rješenje o dosudi i ugovor o kupoprodaji), da je postupala savjesno i u dobroj vjeri, te da joj pripada zakonska zaštita poštenog stjecatelja prema članku 124. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.; dalje u tekstu: ZV), kao i članku 8. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., 128/22., 155/23., 127/24.; dalje u tekstu: ZZK). U odgovoru nadalje naglašava da tužitelj u ovom postupku ne traži ispravak pogrešnog upisa u tehničkom smislu, već zapravo pobija pravomoćni zemljišnoknjižni upis, što se ne može ostvariti putem instituta ispravka, nego jedino redovnim pravnim lijekom protiv rješenja o provedbi upisa, odnosno brisovnom tužbom, ali samo uz ispunjenje zakonskih pretpostavki. Budući da tužitelj nije izjavio prigovor protiv rješenja Z-24065/2022, a niti je pravodobno tražio zabilježbu spora ili podnio brisovnu tužbu u propisanim rokovima, pravni učinci brisanja njegova založnog prava su nastupili i postali konačni. Tuženica se u prilog svojoj argumentaciji poziva na sudsku praksu Županijskog suda u Varaždinu, osobito na odluke broj Gž Zk-48/2020-7 i Gž-63/2010-2, iz kojih proizlazi da se institut pogrešnog upisa može primijeniti samo kada sadržaj provedenog upisa ne odgovara nalogu iz rješenja o upisu (dakle, kada je riječ o očitoj tehničkoj pogrešci), dok se upisi koji se smatraju materijalno nevaljanima mogu pobijati isključivo žalbom ili brisovnom tužbom, i to pod pretpostavkama i u rokovima određenima ZZK. Tuženica ujedno naglašava da je upućivanje tužitelja na parnicu rješenjem Z-15691/2023 imalo isključivo procesnu svrhu, budući da zakon u slučaju nepostojanja sporazuma o ispravku predviđa upućivanje na parnicu, ali da to ne prejudicira osnovanost zahtjeva, niti podrazumijeva da je doista riječ o pogrešnom upisu.
3. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: povijesni prikaz za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 9-22), izvadak iz zemljišne knjige, broj: 2813 k. o. [katastarska općina] (list spisa 23-27), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie, poslovni broj: Z-24065/2022 od 15. prosinca 2022. (list spisa 31-32), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie, poslovni broj: Z-15691/2023 od 31. kolovoza 2023. (list spisa 33-36), rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj: Gž Ovr- 125/2023-2 od 6. ožujka 2023. (list spisa 37-40), rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: Ovr-64/2019-64 od 26. siječnja 2023. (list spisa 42-46). rješenje o dosudi Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj: Ovr-64/2019-58 od 5. listopada 2022. (list spisa 47-51) te izvadak iz sudskog registra za Kolar d.o.o. (list spisa 52-54).
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Ova je parnica pokrenuta kao tužba radi ispravka pogrešnog upisa sukladno upućivanju rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Buje, poslovni broj: Z-15691/2023. Predmet spora je stoga utvrditi postoji li pogrešan upis u smislu odredaba ZZK, nastao prilikom provedbe rješenja o dosudi u ovršnom postupku Ovr-64/2019, kojim je izvršeno brisanje založnog prava tužitelja te uknjižba prava vlasništva tuženice na suvlasničkim dijelovima nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da sadržaj provedbe odstupa od naloga iz rješenja o dosudi, jer je zemljišnoknjižni sud, osim brisanja tereta na dijelu u vlasništvu ovršenika UV, obrisao i hipoteku s suvlasničkih dijelova koji nisu bili predmet ovrhe, čime je, prema njegovim navodima, povrijeđeno njegovo knjižno pravo. Tuženica pak ističe da je upis proveden na temelju valjanog i pravomoćnog rješenja o dosudi, da protiv rješenja o provedbi upisa nije korišten pravni lijek te da je, oslanjajući se na tadašnje zemljišnoknjižno stanje, u dobroj vjeri stekla vlasništvo na navedenim suvlasničkim dijelovima.
6. Između stranaka nije sporno da je tužitelj bio upisan kao založni vjerovnik na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na suvlasničkim dijelovima u vlasništvu UV i drugih članova obitelji UV, radi osiguranja svoje novčane tražbine iz ugovora o kreditu. Nesporno je i da je pred Općinskim sudom u Pazinu vođen ovršni postupak pod brojem Ovr-64/2019 protiv ovršenika UV, te da je u tom postupku doneseno rješenje o dosudi od 5. listopada 2022., kojim je predmetna nekretnina dosuđena tuženici kao kupcu na javnoj dražbi. Nadalje, nesporno je da je na temelju navedenog rješenja o dosudi Zemljišnoknjižni odjel Buje- Buie proveo upis vlasništva u korist tuženice rješenjem broj Z-24065/2022 od 15. prosinca 2022., kojim je istodobno obrisano založno pravo tužitelja na svim suvlasničkim dijelovima upisanim u toj zemljišnoknjižnoj ulozi. Nesporno je i da tužitelj nije izjavio pravni lijek protiv navedenog rješenja o provedbi upisa, zbog čega je ono postalo pravomoćno i izvršno. Stranke se ne spore ni o tome da je tuženica nakon toga, 23. prosinca 2022., s ostalim suvlasnicima nekretnine (MV, GV i RV) sklopila ugovor o kupoprodaji, kojim je stekla i preostale suvlasničke dijelove, te da je u trenutku sklapanja tog ugovora u zemljišnim knjigama bilo vidljivo da na nekretnini nema upisanih tereta. Nadalje, nesporno je da je tužitelj, nakon što je saznao za navedeno brisanje, podnio prijedlog za ispravak pogrešnog upisa, koji je odbijen rješenjem Z-15691/2023 od 31. kolovoza 2023., uz upućivanje tužitelja na parnicu, na temelju kojeg je ova tužba podnesena.
7. Međutim, sporno je pitanje pravne naravi i učinka provedbenog rješenja Z- 24065/2022, odnosno je li prilikom provedbe rješenja o dosudi došlo do pogrešnog upisa u smislu odredaba ZZK, ili je upis vlasništva tuženice i brisanje založnog prava tužitelja provedeno zakonito i pravilno, u skladu s pravomoćnim rješenjem o dosudi i pravilima ovršnog postupka. Također je sporno ima li tužitelj, s obzirom na to da je njegovo založno pravo pravomoćno brisano, i da protiv rješenja o provedbi upisa nije izjavio pravni lijek, uopće aktivnu legitimaciju za traženje ponovne uspostave brisanog prava, te može li se takav zahtjev uspješno isticati u parnici nakon što je zemljišnoknjižni postupak okončan pravomoćnošću. Stranke se razilaze i u pogledu pitanja dobre vjere tuženice. Tužitelj smatra da tuženica nije bila u dobroj vjeri jer je, kao kupac u ovršnom postupku, morala znati da se brisanje njegova založnog prava odnosi i na suvlasničke dijelove koji nisu bili predmet ovrhe, dok tuženica tvrdi da je postupala savjesno i u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige, oslanjajući se na njihovo tadašnje stanje koje je bilo pravomoćno, čisto i bez tereta.
8. Nakon provedene rasprave i cjelokupne ocjene dokaza sud je utvrdio da u ovom slučaju nije došlo do pogrešnog upisa u smislu članka 116. i 117. ZZK, već do zakonite provedbe pravomoćnog rješenja o dosudi donesene u ovršnom postupku, te da tužitelj nema pravni temelj za traženu ponovnu uspostavu brisanog založnog prava.
9. Naime, iz sadržaja rješenja o dosudi, poslovni broj Ovr-64/2019-58 od 5. listopada 2022. jasno proizlazi da je zemljišnoknjižni sud bio ovlašten provesti upis vlasništva u korist kupca i brisati sva prava i terete koji prestaju prodajom u ovrsi. Članak 108. stavak 1. OZ propisuje da će sud u rješenju o dosudi odrediti da se, nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom. Time zakon jasno utvrđuje da je učinak pravomoćne dosude čišćenje nekretnine od svih založnih i drugih tereta, osim onih koji po svojoj naravi ili izričito po zakonu ostaju na snazi (primjerice stvarne služnosti koje trpe i novog vlasnika). Svrha navedene zakonske odredbe jest osigurati da kupac u ovršnom postupku stječe nekretninu u pravnom miru, odnosno da njegovo vlasništvo bude slobodno od tereta vjerovnika koji su svoju tražbinu već ostvarili ili imali priliku ostvariti iz kupovnine. Na taj se način štiti pravna sigurnost i povjerenje u sudsku prodaju kao sredstvo unovčenja nekretnine i naplate tražbina, jer bi suprotno tumačenje – da hipoteke ovrhovoditelja prežive prodaju – dovelo do situacije u kojoj bi kupac plaćao nekretninu koja i dalje ostaje opterećena istim teretima, što bi u potpunosti obesmislilo institut sudske prodaje. U konkretnom slučaju, ovrha je bila pokrenuta upravo na prijedlog tužitelja koji je time sam inicirao unovčenje svoje hipoteke radi naplate vlastite tražbine. Budući da je svrha provedene ovrhe bila naplata iz kupovnine, tužitelj ne može nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i provedbe upisa zahtijevati ponovno uspostavljanje istog založnog prava, jer bi time stekao neosnovanu prednost i povrijedio načelo zabrane dvostrukog namirenja. Stoga je zemljišnoknjižni sud, provodeći rješenje o dosudi, postupio zakonito kada je obrisao i založno pravo tužitelja, jer to pravo, kao i sva ostala koja su bila predmet ovrhe, prestaje prodajom nekretnine u ovršnom postupku.
10. Valja navesti da zemljišnoknjižni sud u postupku provedbe rješenja o dosudi nije imao ovlast odlučivati o opsegu naloga, već je bio dužan postupiti po sadržaju pravomoćne ovršne odluke. Čak i ako bi postojala materijalna pogreška u samom rješenju o dosudi (npr. da ono obuhvaća i dijelove koji nisu bili predmet ovrhe), zemljišnoknjižni sud nije ovlašten to ispravljati niti preispitivati, već je to predmet pravnih lijekova u ovršnom postupku, a ne u zemljišnoknjižnom. Tužitelj, međutim, nije koristio žalbu protiv rješenja o dosudi, niti je izjavio prigovor na rješenje o provedbi upisa Z-24065/2022, iako mu je ono uredno dostavljeno. Pravomoćno rješenje o provedbi upisa proizvodi učinke prema svima, pa i prema onome čije je pravo brisano. Kada upis određuje drugi sud, zemljišnoknjižni sud se ograničava na ispitivanje nadležnosti i provedivosti s obzirom na stanje knjige (članak 117. stavak 2. ZZK).
11. Članak 117. ZZK propisuje da se pogrešan upis može ispraviti samo ako sadržaj provedbe ne odgovara sadržaju naloga iz rješenja o upisu (primjerice: upisan je krivi iznos, površina, ime ili oznaka), dok u ovom predmetu sadržaj provedbe točno odgovara nalogu iz ovršnog rješenja. Ovdje dakle nije riječ o „pogrešnom upisu“ u smislu tehničke greške zemljišnoknjižnog ureda, nego o sporovima o učincima rješenja koje je provedeno. Takvi se sporovi, prema članku 123. ZZK, rješavaju brisovnom tužbom, pod uvjetima i u rokovima propisanim tim zakonom.
12. U konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba o ispravku pogrešnog upisa iz članaka 116. do 119. ZZK, budući da provedeni upis nije bio protivan sadržaju rješenja o upisu, nego je izveden upravo sukladno pravomoćnom rješenju o dosudi donesenom u ovršnom postupku broj: Ovr-64/2019. Institut ispravka pogrešnog upisa primjenjuje se samo kada je upis u zemljišnim knjigama pogrešno izvršen, odnosno kada njegov sadržaj ne odgovara nalogu zemljišnoknjižnog suda u rješenju o upisu. U ovom slučaju brisanje založnog prava tužitelja i uknjižba vlasništva tuženice predstavljaju izvršenje valjane i pravomoćne odluke suda, te se ne može govoriti o pogrešnom upisu u smislu ZZK. Kako tužitelj protiv tog rješenja nije koristio pravni lijek, ono je postalo pravomoćno i obvezujuće, a sadržaj zemljišne knjige odgovara njegovom izričaju. Stoga ne postoji osnova za ispravak, niti za naknadno osporavanje upisa u okviru ove parnice.
13. Tuženica je, nakon provedbe upisa i brisanja tereta, stekla vlasništvo u dobroj vjeri, oslanjajući se na zemljišnoknjižno stanje koje je pokazivalo nekretninu slobodnu od tereta. Prema članku 124. ZV i članku 8. stavak 2. ZZK, pošteni stjecatelj koji se pouzda u zemljišne knjige uživa zaštitu načela povjerenja u zemljišne knjige, te njegovo pravo ostaje zaštićeno i ako se naknadno pokaže da je prethodni upis bio materijalno nevaljan. Tužitelj nije dokazao da je tuženica znala ili mogla znati da je do brisanja došlo pogreškom, niti da bi u trenutku stjecanja imala razloga sumnjati u pravilnost zemljišnoknjižnog stanja.
14. Sud prihvaća argument tuženice da je načelo javne vjere zemljišnih knjiga temelj zaštite pravnog prometa nekretnina. Činjenica da je tuženica bila kupac u ovršnom postupku ne isključuje njezinu dobru vjeru, jer se i sama prodaja u ovrsi provodi pod nadzorom suda i proizvodi učinke propisane zakonom. Nadalje, okolnost da je Zemljišnoknjižni odjel Buje-Buie rješenjem, poslovni broj: Z-15691/2023 uputio tužitelja na parnicu ne znači da je zemljišnoknjižni sud prethodno utvrdio postojanje pogreške; riječ je isključivo o procesnom mehanizmu iz članka 118. ZZK, kada ne postoji suglasnost stranaka o ispravku. To rješenje ne prejudicira osnovanost tužbenog zahtjeva, već samo omogućuje da o njemu odluči sud u parnici.
15. Polazeći od svega navedenog, stav je ovog suda da je zemljišnoknjižni sud postupio zakonito kada je na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi proveo brisanje založnog prava tužitelja i uknjižio vlasništvo tuženice. Budući da tužitelj nije dokazao postojanje pogrešnog upisa u smislu ZZK, niti okolnosti koje bi dovele u pitanje zaštitu poštenog stjecatelja, njegov tužbeni zahtjev je neosnovan i kao takav se odbija (točka I izreke).
16. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP) u svezi odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje u tekstu: OT).
17. Tuženici koja je zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika, priznat joj je trošak sastava odgovora na tužbu od 27. ožujka 2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1. OT) te trošak pristupa na ročište od 9. prosinca 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 200 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 400,00 EUR. Istoj je priznat trošak PDV od 25 % (Tbr. 46. OT) koji iznosi 100,00 EUR, odnosno sveukupno 500,00 EUR.
18. Prema tome, naloženo je tužitelju da tuženici naknadi parnični trošak u visini od 500,00 EUR (točka II izreke), dok je u cijelosti odbijen zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u visini od 553,90 EUR (točka III izreke).
19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Pazinu, 14. siječnja 2026.
Sudac:
Luka Zenić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun. – uz sudsku pristojbu na presudu
2. Tuženici po pun.
