REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-783/25-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice MS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ŽS, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 14. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica MS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1945. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1995. do njegove smrti 1. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica MS podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ZS, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. ZS živjela od 1995. na adresi [adresa] u izvanbračnoj zajednici koja je trajala 30 godina.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ĐS i DS.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice umrlih i smrtni list (list 12-13) sud je utvrdio da je pok. ĆS umro **.**.2025.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 28-29) sud je utvrdio da je bila u braku sa ČS, a koji je brak prestao smrću bračnog druga.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. SS (list 26-27) sud je utvrdio da je bio u braku sa TS, a koji je brak prestao smrću bračnog druga.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 4. srpnja 2025. (list 32) sud je utvrdio da je prijavljena do 11. siječnja 2005. na adresi [adresa], a od 13. siječnja 2005. do danas na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ĆS (list 31) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 4. veljače 1975. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].

12. Uvidom u Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 6. studenoga 2023. (list 2-5) sud je utvrdio da je sklopljen između predlagateljice kao davateljice uzdržavanja i pok. ĆS kao primatelja uzdržavanja kojim suglasno izjavljuju da su od 1995. u izvanbračnoj zajednici te da zajedno žive u stanu primatelja uzdržavanja na adresi u [adresa] u koji su stan zajedno ulagali i zajedno ga održavali, kojim se davateljica uzdržavanja obvezuje uzdržavati primatelja uzdržavanja, dok se primatelj uzdržavanja obvezeju prenijeti davateljici uzdržavanja nakon svoje smrti stan na adresi u [adresa], te primatelj uzdržavanja na tom stanu zasniva u korist svog sina FS pravo stanovanja s odgodnim rokom – smrti primatelja uzdržavanja. Navedeni ugovor je sastavljen po javnom bilježniku Valeriji Pernar iz Zagreba pod brojem OU-463/2023.

13. Uvidom u Izjavu od 6. studenoga 2023. (list 10) sud je utvrdio da je sastavljena po predlagateljici i pok. ĆS kojom izjavljuju da su od 1995. U izvanbračnoj zajednici te da od 1995. zajedno žive u stanu na adresi u [adresa]. Navedena izjava ovjerena je po javnom bilježniku Valeriji Pernar iz Zagreba pod brojem OV-5427/2023.

14. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Tomislava Žabeka iz Zagreba poslovni broj O-395/2025 od 7. veljače 2025. (list 22-25), koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. ĆS utvrđeni kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda izvanbračna supruga MS i sin FS.

15. Iz iskaza predlagateljice MS sud je utvrdio da je pok. suprugu kćer poginula 1993., a koje godine je preminuo i prvi suprug predlagateljice, dok je od pok. supruga prva supruga preminula 1994. Upoznala ih je sestra pok. supruga 1995. 4. prosinca 1995. počeli su živjeti zajedno u suprugovom stanu na adresi [adresa], sin predlagateljice je tada bio još maloljetan, ali nije otišao živjeti sa njima. Predlagateljica je tek kasnije prijavila prebivalište na suprugovoj adresi kada je išla vaditi osobnu iskaznicu. U počecima su odlazili zajedno na ljetovanje na more, u Zagorje gdje žive sin i kćer predlagateljice, gdje bi pomagali u obrađivanju zemlje i sve ostalo što je bilo potrebno. Kada se pok. suprug počeo razbolijevati tada su sve manje odlazili u Zagorje, a i prestali su odlaziti na ljetovanja, jer on više nije mogao voziti. Pok. suprug je bio jako dobar, a kada se razbolio nije ga htjela dati u dom. Pok. suprug se sa svojim sinom FS nije slagao, a koji je živio s njima i bio je bahat prema svom ocu, ali ne i prema predlagateljici, nije niti htio brinuti o svom ocu kada se razbolio. Iz tog razloga pok. suprug i predlagateljica sklopili su ugovor o doživotnom uzdržavanju, jer je pok. suprug rekao da njegov sin ne zaslužuje stan i da će stan prenijeti na predlagateljicu. Znali su razgovarati o tome da se vjenčaju, nagovarali su ih i prijatelji da to naprave, ali je predlagateljica imala obiteljsku mirovinu iza prvog muža te se bojala da će je izgubiti ako se vjenčaju. Imali su zajedničke financije, zajedno su ulagali u stan na adresi [adresa], kupovali su namještaj, mijenjali kupaonu, kuhinju, prozore, pločice na balkonu. Pok. suprug preminuo je kod kuće na Novu Godinu. Imali su zajedničku ušteđevinu za hitne slučajeve i od tih novaca su plaćeni troškovi pogreba, a u organizaciji pogreba pomogao je sin predlagateljice. Suprugov sin FS i predlagateljica nakon suprugove smrti i nisu baš u dobrim odnosima, predlagateljica živi kod svog sina, dok je suprugov sin i dalje u stanu na adresi [adresa], jer je na ročištu kod javnog bilježnika rečeno da on u tom stanu ima pravo doživotnog stanovanja, a za koji su dogovorili da po pola plaćaju režijske troškove.

16. Iz iskaza svjedoka ĐS sud je utvrdio da je snaha predlagateljice, udana za sina predlagateljice iz prvog braka 27 godina. Predlagateljicu poznaje 30 godina, a od tada kada je poznaje upoznala je i pok. ĆS, jer su oni tada počeli živjeti zajedno. Živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog, i to u stanu koji je njegovo vlasništvo na adresi [adresa]. Njih dvoje bili su kao muž i žena. Svi su se družili obostrano, nekada su se viđali češće, nekada rjeđe. Predlagateljica i pokojni zajedno su kupili auto, zajedno su doprinosili u kućanstvo. Išli su zajedno na ljetovanja i na more. Nije sa njima razgovarala zašto se nisu vjenčali. Pokojni je dugo bolovao, a preminuo je kod kuće. Za vrijeme njegove bolesti predlagateljica se kroz cijelo vrijeme brinula o njemu. Predlagateljica je organizirala pogreb i platila trošak pogreba, a ista je stajala uz odar pokojnog na pogrebu. Na obiteljskim druženjima znao je dolaziti i sin pokojnog FS. Poznato joj je da su predlagateljica i pok. ĆS sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali detalji oko istoga nisu joj poznati. Sin predlagateljice, a suprug svjedokinje, nije nikada živio zajedno sa predlagateljicom i pok. ĆS, dok je sin pokojnog FS živio u stanu sa predlagateljicom i pokojnim, ali isti nisu bili u baš dobrim odnosima. Sin pokojnog bio je na pogrebu svog oca, ali isti nije sudjelovao ni na koji način u organizaciji pogreba. Pokojni nema druge djece.

17. Iz iskaza svjedoka DS sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje od malena, a s obzirom da su njezin otac i zet od predlagateljice bratići, dok je posljednjih 7 godina u vezi sa unukom predlagateljice, odnosno sa sinom od sina predlagateljice. Predlagateljica i pok. ĆS bili su zajedno i živjeli su zajedno bez prekida sve do njegove smrti, s time da je pokojnog upoznala dok je još bila mala. Svi zajedno su se družili. Njih dvoje dolazili bi zajedno u [adresa] kod sina predlagateljice, a ona je znala dolaziti kod njih. Njih dvoje sve su dijelili, djelovali su kao bračni par, dijelili su financije, nisu se nikada svađali i uvijek su bili nasmijani, imali su sve što bi jedan odnos trebao imati prema njezinom mišljenju. Nije razgovarala s njima o tome zašto se nisu vjenčali, jer su to preintimne stvari. Pokojni je bio bolestan pa nisu baš odlazili na duža putovanja od kada se ona sjeća. Predlagateljica se brinula o pokojnom, to je osobno vidjela, pokojni bi znao biti u bolnici gdje bi ga predlagateljica svaki dan posjećivala i brinula o njemu. Ne zna od čega je točno pokojni bolovao, ali zna da mu je voda ulazila u pluća. Pokojni je preminuo kod kuće. Što se tiče organizacije pogreba zna da su tu glavnu riječ imali predlagateljica i njezin sin. Predlagateljica je stajala uz odar pokojnog. Sina pokojnog FS upoznala je u stanu gdje su živjeli predlagateljica i pokojni, koji je živio s njima. Poznato joj je da su predlagateljica i pokojni sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, a iako ne zna točne detalje, pretpostavlja da je to bilo radi stana gdje su živjeli, jer je stan išao u nasljedstvo predlagateljici. Sin pokojnog i danas stanuje u tom stanu u [adresa], on tu ima pravo doživotnog stanovanja.

18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni ĆS bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni ĆS neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

22. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 14. siječnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci